Bilo kuda, Tesla svuda | kulturpunkt

Bilo kuda, Tesla svuda

S rastom popularnosti Nikole Tesle kao samozatajnog genija ispred svog vremena, intenziviraju se i nastojanja da se njegov lik i djelo brendira kao kulturno i turističko dobro Hrvatske.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Darija Iljević / Kulturpunkt.hr

Proslavili smo još jedan Nacionalni dan Nikole Tesle. Ove godine, KulturA Urbani i Kazalište Gavella u tu su svrhu organizirali  "turističko-izvedbeni spektakl Tesla Anonimus uz posebni promo-turistički dodatak, prvu hrvatsku Tesla razglednicu", kako stoji u najavi. Nevjerojatna popularnost Nikole Tesle sve više dolazi do izražaja u Hrvatskoj, no u vrijeme obilježavanja godišnjice njegova rođenja, nastojanja da se lik i djelo ovog znanstvenika brendira kao kulturno i turističko dobro, još su intenzivniji. 

Recentna fascinacija Teslom nije nimalo neobična ako pogledamo globalni kontekst, gdje Tesla polako, ali sigurno postaje pop-kulturna ikona. Još od filma Prestiž redatelja Cristophera Nolana iz 2006. godine, gdje je u sporednoj, ali istovremeno intrigantnoj ulozi Teslu odigrao, fizički mu nimalo sličan David Bowie, njegov lik i djelo sve je češća referenca popularnih filmova i ostalih kulturnih sadržaja ili rasprava na društvenim mrežama. Jedan od Teslinih velikih fanova zasigurno je i redatelj Jim Jarmusch koji je u više svojih radova znanstvenika koristio kao referencu istinskog, neprepoznatog genija, što je svakako kulminiralo radom na operi koja Teslu prikazuje prvenstveno kao vizionara kreativnog uma koji je slučajno kao svoje područje odabrao znanost. 

U popularnoj kulturi Tesla se često stavlja u kontrast s Thomasom Edisonom, američkim znanstvenikom i industrijalcem. Edison, vlasnik mnogih patenata, zapamćen je kao jedan od najvećih američkih izumitelja, no s obzirom na to da je istovremeno bio i vlasnik više tvrtki i znanstvenih laboratorija u kojima su na otkrićima radili mnogi drugi znanstvenici, između ostalih i sam Tesla, danas mu se ti uspjesi sve više osporavaju. Za razliku od "bezidejnog kapitalista" Edisona, Tesla s druge strane predstavlja prototip modernog čovjeka, samozatajnog izumitelja i briljantan um koji je izmislio 20. stoljeće, a njegova osobna povučenost još je više utjecala na stvaranje mita genijalnog znanstvenika daleko ispred svog vremena. 

U našem kontekstu Tesla kao Srbin iz Hrvatske u teoriji predstavlja osobu oko koje se svi možemo složiti, čija su postignuća i značaj neupitni i možemo ih zajednički slaviti. U praksi, sukob oko prava na Teslino nasljeđe nikad nije bio veći. Uzrok tome djelomično sigurno leži u činjenici da je tijekom devedesetih godina, unatoč svojoj međunarodnoj reputaciji, Tesla u Hrvatskoj postao nepoželjan do te mjere da je miniran i srušen njegov spomenik u Gospiću. Na mjesto spomenika postavljena je fontana Vile Velebita, a trg je preimenovan u Trg Stjepana Radića. Brisanjem Tesle iz udžbenika i javne memorije među prvima se počeo baviti kolektiv WHW, koji 2002. godine u sklopu projekta Broadcasting postavlja niz pitanja o cijelom njegovom doprinosu, o znanju, o tome kako se to znanje prihvaća, kada se s njime ponosimo a kada ga odbacujemo. Važan dio istraživanja odnosio se i na potencijale novih medija i način korištenja pojedinih resursa u odnosu na Teslinu utopijsku viziju dostupne energije i načina na koji tehnologija može unaprijediti društvo. 

Samo četiri godine kasnije službena politika prema znanstveniku drastično se mijenja. Meštrovićev spomenik Tesli premješten je iz zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković u centar grada, u ulicu koja sada po njemu nosi ime, a znanstvenikova rodna kuća u Smiljanu kraj Gospića obnovljena je i otvorena u okviru Teslinog Memorijalnog centra i Muzeja koji prezentira neke od njegovih najzanimljivijih izuma. Od 2014. godine 10. srpnja obilježava se kao Nacionalni dan Nikole Tesle, ali i dan znanosti, tehnologije i inovacije, s čime su se tada složile sve stranke u Saboru. Također, Tehnički muzej u Zagrebu mijenja ime u Tehnički muzej Nikola Tesla, a čak je predviđeno vraćanje Teslinog spomenika u Gospiću, iako ne na njegovu staru poziciju. 

Osim početnih WHW-ovih projekata, Tesla postaje sve češćim predmetom umjetničkih istraživanja. Početkom siječnja Radiona.org predstavila je projekt Re-Making / Re-Mixing History koji se bavi radovima inovatora/znanstvenika čije ideje, zamisli ili rješenja nisu naišli na naročit odjek u vremenu u kojem su živjeli, te postavlja pitanje: Što zapravo znači biti ispred svog vremena? Nekoliko dana kasnije, Hrvatski radio uključio se po jedanaesti put u međunarodni projekt proslave Rođendana umjetnosti prijenosom projekta naslovljenog T'N'T / Tesla 'n' Twain. Ovaj radiofonsko-scenski projekt kontinuirani je work-in-progress nastao u okrilju programa Plan za bijeg, a prvi je put izveden u studenom 2015. godine u prostoru Planetarija u suradnji sa zagrebačkim Tehničkim muzejem, te govori o prijateljstvu i suradnji Tesle i Marka Twaina na realizaciji Stroja za okončanje svih ratova. Također, u pripremi je izložba Nikola Tesla – Mind from the Future koja će se u HDLU održati krajem godine u sklopu međunarodne platforme Inspirirani Teslom. Glavna tema izložbe je Nikola Tesla kao inspiracija u umjetničkom djelovanju s ciljem propitivanja utjecaja tehnološkog razvoja na razvoj čovječanstva, te umjetnička vizija budućnosti razvoja čovječanstva, sukladno objektivnom promatranju realnosti koja nas okružuje.

Ipak, od svega možda je najzanimljivija nasilna komercijalizacija lika i djela znanstvenika poznatog upravo po tome da je svoj rad želio ostaviti na opće korištenje. Prošle su se godine, obilježavajući 160. Teslin rođendan, gradovi Zagreb, Karlovac i Ozalj umrežili kako bi stvorili novi turistički proizvod koji spaja "lokalnu baštinu i Teslin brend, a u svrhu poticanja kreativnog pristupa turističkoj ponudi, povećanju vidljivosti te pozicioniranju hrvatskih gradova na internacionalnoj razini". Ovogodišnji spektakl koji je trajao tri dana, između ostalog je uključivao projiciranje Teslinog lika na zagrebačkim fontanama kako bi se pokraj njih "mogao napraviti selfie s Nikolom Teslom", a ranije spomenutu "prvu hrvatsku Tesla razglednicu", u sklopu manifestacije građani su trebali poslati u svijet, s jedinom svrhom kako bi poveznica Tesle i Hrvatske postala što vidljivija.

Primjeri komercijalizacije Teslinog imena nebrojeni su, od modela automobila do replike Teslinog tornja na zagrebačkom Jarunu koji u vrijeme INmusic festivala pruža zabavne sadržaje. Ipak, sustavni rad na stvaranju Tesle kao zasebnog proizvoda koji će s vremenom generirati dobit zapravo je pokušaj Hrvatske da u globalnoj podjeli profita nastalim trenutnom fascinacijom ovim znanstvenikom, ugrabi što veći dio.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 13.07.2017

VEZANE VIJESTI

Važniji momenti

Razgovarala: Una Bauer
WHW je u prvih 10 godina svoga rada realizirao niz važnih izložbi i projekata, među kojima svakako treba izdvojiti one inspirirane Nikolom Teslom i Vojinom Bakićem.

Zabludovsky vs. Bandić

Razgovarala: Agata Juniku
U povodu nedavne smrti Željka Zorice Šiša donosimo razgovor kojeg je 2006. godine s njime vodila Agata Juniku.

Nova čitanja starih klasika znanosti

Radiona.org otvara godinu Pulsiranjem sputanih i Atomima, zvjezdanim prašinama i bitovima, dvjema izložbama posvećenima znanstvenicima i inovatorima.