Bojno polje sjećanja | kulturpunkt

Vijesti Izvedbene umjetnosti

<

Bojno polje sjećanja

Inicijativa Goethe-Instituta u Jugoistočnoj Europi posvećena je Prvom svjetskom ratu, a obuhvaća kazališne projekte u Beogradu, Sarajevu, Istanbulu i Berlinu.

FOTO: Gavrilo Princip, grafit u Beogradu, klix.ba

Povijest se uvijek može promatrati i tumačiti s različitih strana, pa se tako isti događaj, isti postupak i isto mjesto doživljavaju na više načina. Pošto se prošlost neizbježno tumači različito, svako promišljanje povijesti koje bi trebalo biti više od osobnog stava događaje neizostavno mora sagledati iz nekoliko perspektiva. Projekt Goethe Instituta 1914/2014: Bojno polje sjećanja odlučio je obuhvatiti tu višestruku perspektivu.

Na poziv Goethe-Instituta u Beogradu, Istanbulu i Sarajevu, redatelj Hans-Werner Kroesinger, istaknuti predstavnik suvremenog dokumentarnog kazališta, bavio se ovom temom gotovo godinu dana u suradnji s redateljicom i filmskom umjetnicom Regine Dura. Zahvaljujući suradnji s lokalnim partnerima, nakon brojnih razgovora i intervjua počeli su se nazirati obrisi eksperimenta pod nazivom 1914/2014: Bojno polje sjećanja. Odabrano je nekoliko glumaca, po jedan iz Bosne, Srbije, Turske, Austrije i Njemačke, koji će na temelju raznovrsnih predmeta (fotografija, slajdova, tekstova, filmskih inserata, letaka, obiteljskih albuma, razglednica, pisama) oblikovati vlastitu priču proturječeći ostalima ili dopunjavajući njihove priče. 

Kakva je uloga Prvog svjetskog rata u nacionalnim povijestima? Tko se čega sjeća i kako u Jugoslaviji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Njemačkoj i Austriji? Čemu se pridaje najveća pažnja, a o čemu se uopće ne govori? Je li političko ubojstvo legitimno, je li Gavrilo Princip terorist ili heroj, je li Austrougarska bila okupatorska sila ili multinacionalna država? Koje su bile posljedice njemačko-turskog saveza? Tko se prikazuje kao neprijatelj, a tko kao uzor? Koju su ulogu isti ti neprijatelji i isti ti uzori igrali u Drugom svjetskom ratu, a možda je igraju i danas?

Od 26. veljače do 6. ožujka u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju glumci Damjan Kecojević i Lajoš Talamonti uz redatelje Hans-Wernera Kroesingera i Regine Dura održavaju radionice nakon kojih slijedi javno izvođenje predstave, 6. ožujka. Ista takva radionica održat će se potom u Sarajevu, u Sarajevskom ratnom teatru Sartr od 24. travnja do 3. svibnja, s glumcima Benjaminom Bajramovićem i Arminom Wieserom te direktorom Sartra Nihadom Kreševljakovićem.

Od 29. ožujka do 11. travnja, u Istanbulu će se održavati performansi lokalnog karaktera u javnom prostoru posvećeni povijesti tamošnjeg vojnog groblja i njemačko-turskom savezništvu. U prostoru vile Tarabya od 12. do 15. travnja bit će održana konferencija pod nazivom Not All Quiet on the Ottoman Fronts: Neglected Perspectives on a Global War (1914-18) u organizaciji istanbulskog Instituta za orijentalistiku i udruge povjesničara Tarih Vakfi. Berlinska premijera u kazalištu Hebbel am Ufer očekuje se 11. lipnja, nakon produkcijske faze od 10. svibnja do 10. lipnja. Izvedba će na jednom mjestu okupiti izvođače iz Beograda, Sarajeva i Istanbula, kao i rezultate njihovog dotadašnjeg rada. 

Dvominutni video-klipovi, fotografije, snimljeni intervjui i dokumentarni materijal koji su Regine Dura i Hans-Verner Krezinger prikupili na studijskim putovanjima u Beograd, Sarajevo i Istanbul bit će objavljeni na internetskom portalu. Prolaznici, turisti i stručnjaci u intervjuima govore o današnjem značenju Prvog svjetskog rata te ulozi koju danas imaju mjesta memorijalnog karaktera u Srbiji, Bosni i Turskoj. Na portalu se nalaze i stare i nove fotografije poprišta odlučujućih događaja, propagandni materijal iz onog vremena, sličice koje su se tada skupljale i druga bogata dokumentacija. Internetska stranica s jedne strane dopunjava kazališni projekt, a trebala bi poslužiti i kao orijentir pri samostalnim istraživanjima i kao osnova za školske projekte. Različita stajališta koja ona nudi doprinose boljem razumijevanju složenih događaja i nadilaženju jednostranih odgovora na povijesna pitanja. 

Izvor: Goethe Institut

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.03.2014