Crno na bijelom | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Crno na bijelom

Izložba u Institutu za suvremenu umjetnost razotkriva zbirke umjetnika, novine i časopise, fanzine, i druge srodne publikacije umjetnika objavljenih posljednjih desetljeća u Sloveniji.

Crno na bijelom | Umjetnički časopisi i novine u Sloveniji, nova izložba u Institutu za suvremenu umjetnost nastala u suradnji s ljubljanskim Zavodom P.A.R.A.S.I.T.E. i galerijom P74, bit će otvorena u srijedu, 18. prosinca, u 19 sati.

Tijekom posljednjih nekoliko godina Zavod P.A.R.A.S.I.T.E. je stvorio i organizirao nekoliko studijskih izložbi knjiga i publikacija umjetnika iz Slovenije i inozemstva. Predstavljanje izložbe Crno na bijelom u zagrebačkoj galeriji Academia Moderna, a u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost, predstavlja novi korak u tom smjeru: prvo predstavljanje novina i časopisa umjetnika, i drugih periodičkih publikacija koje su umjetnici objavljivali.

Tijekom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih časopisi umjetnika postali su važno novo polje rada za umjetničke prakse. Oni su se etablirali kao alternativni izložbeni prostori – uglavnom za nematerijalne, alternativne i konceptualne prakse. Umjetnici su stvarali samo za ova masovno reproducirana izdanja i ispitivali granice medija. Eksperimentirali su formatom, dizajnom, tipografijom, materijalnošću, a često su svoje radove povezivali i s glazbom, poezijom i kritikom. Umjetnici su istodobno koristili časopise za dokumentiranje svojeg rada, ali i stvarali umjetnička djela na tiskanim stranicama periodičkih publikacija.

Prolazna priroda tih radova bila je također i središnja karakteristika njihovih alternativnih oblika distribucije. "Ljudi mogu čak i svoju hranu omotati u moj rad", izjavio je Joseph Kosuth 1968. godine. Tijekom 1970-ih i uglavnom u 1980-ima, umnoživost umjetnosti postala je sveprisutna. Bilo je to vrijeme kada je počela prevladavati medijska kultura spektakla, u čijem okviru se interveniralo i u društvene odnose. Istodobno su se u tom trenutku pojavljivale i nove tiskarske tehnike, poput offseta, Xeroxa i sličnih. Ove tehnike umnažanja i reproduciranja bile su puno pristupačnije i znatno jeftinije.

U 1930-ima, Walter Benjamin je bio jedan od prvih koji je primijetio da umjetnost koja se reproducira i distribuira putem masovnih medija postaje u svojoj kvalitativnoj prirodi drugačiji mediji komunikacije. Kada se jedno umjetničko djelo mehanički reproducira, ono gubi auru jedinstvenosti u vremenu i prostoru. U isto vrijeme, svojom "brojnošću" ono dobiva novu političku funkciju budući da doseže do mnogo šire javnosti. Tako su Benjaminov stav da "reproducirano umjetničko djelo postaje umjetničko djelo dizajnirano za umnažanje" usvojili i stvaratelji umjetničkih publikacija kao svoj.

Izložba Crno na bijelom razotkriva neke od najzanimljivijih primjera časopisa umjetnika koji su u posljednjih nekoliko desetljeća bili objavljeni u Sloveniji: zbirke umjetnika, novine i časopise, fanzine i druge srodne publikacije umjetnika. 

Izložba predstavlja umjetničku produkciju periodike umjetnika nekoliko generacija slovenskih stvaralaca. Izlažu Razkolnikof B., Esad Babačić, Jože Barši, Vesna Bukovec, Danilo Celan, Marina Gržinić, Aleš Kermavner, Dušan Mandić, Mario Marzidovšek, I.G. Plamen, Tadej Pogačar i P.A.R.A.S.I.T.E. muzej suvremene umjetnosti, Marko Pogačnik, Braco Rotar, Tomaž Šalamun, VIKS, Brane Zrman, Franci Zagoričnik.

Izložba je pripremljena u suradnji zagrebačkog Instituta za suvremenu umjetnost i Zavoda P.A.R.A.S.I.T.E s Međunarodnim grafičkim centrom, Ljubljana i Umjetničkom galerijom UGM, Maribor te brojnim privatnim zbirkama.

Izvor: SCCA / Fotografija: Danilo Celan, Pankzija

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 17.12.2013