Godina bačena u vjetar | kulturpunkt

Godina bačena u vjetar

Kako privremeno financiranje utječe na provođenje kulturnih aktivnosti, prvenstveno nezavisne kulturne scene, istražili smo na primjerima Splita i Dubrovnika.

Piše: Matija Mrakovčić

"Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak?", riječi Mate Parlova, umjetnički koncept Marka Markovića, klesarski rad Evgenija Glinskog, produkcija Mavena i Platformat 2016, FOTO: Tihana Mandušić

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi, ako se godišnji proračun za narednu godinu ne donese prije početka te godine, lokalna uprava vodi privremeno financiranje najdulje do tri mjeseca kada gradsko vijeće izglasava novi proračun. No, ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne izglasa privremeni budžet ili ne donese godišnji budžet ni nakon isteka roka od tri mjeseca, Vlada raspušta predstavničko tijelo i na njegovo mjesto imenuje povjerenika Vlade. Prva se situacija dogodila u Splitu, dok Dubrovnik od veljače vodi povjerenica. Kako sve to utječe na provođenje kulturnih aktivnosti, prvenstveno nezavisne kulturne scene?

Krajem prosinca 2016, splitsko Gradsko vijeće nije prihvatilo gradski proračun za 2017. godinu u iznosu od milijardu i 30 milijuna kuna te je nekoliko dana kasnije izglasalo odluku o privremenom finaciranju grada u visini od 192 milijuna kuna, od kojih se 178 milijuna kuna odnosi na prihode građana i 14 milijuna kuna na proračunske korisnike - plaće, materijalne rashode i financiranje korisnika proračunskih sredstava za koje je uprava već preuzela ugovornu obavezu, a bez mogućnosti financiranja novih programa i preuzimanja novih obaveza.

Gradonačelnik Ivo Baldasar tom je prilikom istaknuo da nije izglasano privremeno financiranje Vlada bi imenovala povjerenika pri čemu bi nastala još veća šteta jer u tom slučaju "većina udruga ne bi mogla funkcionirati". Krajem siječnja 2017. Platforma Doma mladih, savez udruga koje djeluju u području nezavisne kulturne scene i scene mladih te zagovaračka platforma na lokalnoj razini, obratila se priopćenjem gradonačelniku ističući izostanak kvalitetne komunikacije i dijaloga s civilnim društvom o tome kako će ispunjenje privremenog financiranja izgledati u praksi. Smatrali su da predložena odluka pokazuje kako se pri njenom sastavljanju nije vodilo računa o prirodi svake od navedenih stavki kao ni o već okončanim procesima kao osnovama za sklapanje ugovora s korisnicima koji su ostvarili uvjete za potporu. U prvom redu to se odnosi na natječaje za stipendije učenicima i studentima te projekte u sklopu natječaja za javne potrebe u kulturi.

Grad Split ima četiri vijeća u kulturi s godišnjim budžetom koji raspodjeljuju udrugama: Vijeće za likovnu djelatnost, Vijeće za knjigu i nakladništvo te Vijeće za glazbeno-scensku djelatnost raspolažu budžetima od milijun kuna, dok Vijeće za filmsku i multimedijsku djelatnost ima 450 tisuća kuna. Zbog Odluke o privremenom financiranju kojom je obuhvaćen period od siječnja do ožujka, svako vijeće na raspolaganje je dobilo tek 10 posto ukupnog godišnjeg budžeta. Temeljem toga, Vijeća u kulturi kreirala su popis korisnika čije projekte predlažu za financiranje, no odluka nije popraćena niti jednim dokumentom iz kojih bi se moglo iščitati hoće li smanjenje planiranog iznosa utjecati na broj odobrenih potpora ukupno, hoće li se i kada ugovarati drugi projekti, te kojim su se kriterijima donositelji odluka vodili pri odlučivanju. 

Platforma je u svom priopćenju apelirala na gradonačelnika i gradske službe da prilikom potrošnje sredstava u prva tri mjeseca kao prioritete izdvoje ona područja koja se tiču najosjetljivijih i najugroženijih društvenih skupina, a ne uređenje trgova i financiranje političkih stranaka te istaknula zahtjev da se definiraju rashodovni prioriteti i o tome kvalitetno komunicira sa zainteresiranom javnošću. Baldasar je kratko komentirao da gradonačelnik i gradske službe mogu postupati samo po onome što su im kaže zakon i što su izglasali vijećnici. Platforma Doma Mladih uskoro je organizirala javni radni sastanak s predstavnicima Grada gdje je dobila obećanje da će vijeća u kulturi objaviti rezultate svoga rada, kako bi mogli barem okvirno znati za koje će se od prijavljenih projekata do kraja godine eventualno pronaći sredstva u novom proračunu. Pročelnica Upravnog odjela za financije Ljiljana Vučetić tom je prilikom upozorila da prvenstvo imaju plaće, hladni pogon, ugovorne obveze, krediti, a tek onda ostali rashodi. Upozorila je da ukoliko gradonačelnik do kraja ožujka ne predloži novi proračun ili on ne bude izglasan, dolazi Vladin povjerenik do lokalnih izbora krajem svibnja te da u svakom slučaju novi proračun, koji je jedina garancija financiranja redovnih aktivnosti, mogu očekivati tek u rujnu.

Pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru Siniša Kuko na službeni upit odgovorio nam je da su Vijeća u kulturi donijela odluke za ukupno 24 prijavitelja koja će se financirati u prva tri mjeseca, a ukupni iznos koji se u tom periodu planira isplatiti iznosi 507 600 kuna. "Osim kriterija Vijeća, prilikom donošenja Zaključka rukovodilo se s naputkom Vladinog ureda za udruge, gdje se ističe kako je potrebno osigurati sredstva onim udrugama koji imaju redovite programe i troškove za zaposlene kao i programe u prvom tromjesečju. Usporedbe radi, u prva tri mjeseca 2016. godine isplaćeno je 238 499 kuna. S obzirom na dinamiku potpisivanja ugovora i termine održavanja pojedinih projekata prijavitelji u prva tri mjeseca 2016. nisu odmah povlačili svoja sredstva", istaknuo je Kuko.

Veljko Popović, predsjednik Vijeća za filmsku i multimedijsku djelatnost, ističe da je tek deset posto od predviđenog iznosa stavilo Vijeće i nezavisnu scenu u Splitu u gotovo nemoguću situaciju. "Naravno, jednako, ako ne i gore, pogođeni su i svi drugi sektori civilnog društva i socijale, dok su recimo stranke u cijelosti financirane u privremenom proračunu", istaknuo je Popović. Antonia Kuzmanić, predsjednica Platforme Doma mladih, smatra da, s obzirom da Zakon o proračunu kroje političari, "nije ni čudno da je njihov rad u slučaju privremenog financiranja neugrožen, odnosno da prioritet u financiranju prilikom pada proračuna imaju naknade za političke stranke i vijećničke paušale dok prave posljedice snose organizacije civilnog društva, mladi, upravo oni koji imaju najmanje kontrole nad pitanjem izglasavanja proračuna, krojenja lokalnih politika. Civilno društvo tako ostaje zadnja rupa na svirali s kojom jedinica lokalne samouprave ne želi komunicirati i ne želi biti kreativna u osmišljavanju načina nadilaženja problema privremenog financiranja, što samo pokazuje da hrvatsko društvo ne cijeni i ne razumije vrijednosti rada civilnog društva".

Prema Veljku Popoviću, gesta javne objave pune liste odluka vijeća svedena je na svoju sjenu jer je "Grad pristao objaviti samo imena odobrenih projekata, no ne i iznose koje su vijeća predložila. Mišljenja sam da je takav popis krnjav te da je bezvrijedan bez naznačenih iznosa. Mnogi su argumenti zašto se ti iznosi ne bi objavili, no ja ih ne razumijem, te bih rado objavio cijelu listu ne bi li na taj način sudionici u kulturi dobili što potpuniju informaciju na temelju koje mogu planirati svoje djelovanje". Kuzmanić smatra da je Služba za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru nespremna i nevoljna za suradnju i iznalažanje boljeg rješenja za korisnike jer je odbacila uvjetne ugovore koje je predložila pročelnica za financije. Uvjetnim ugovorima Grad ne bi preuzeo obvezu isplaćivanja sredstava, no dao bi organizacijama civilnog društva neku vrstu garancije da neće biti uskraćeni za odobrena sredstva, a one bi same svjesno ušle u rizik provođenja svakog projekta unaprijed.

"Tužna je situacija kada nakon toliko godina rada i raspivanja natječaja, odgovornim osobama iz Ureda za kulturu trebamo objašnjavati da su nam informacije kao što su iznosi koji su nam odobreni za projekte bitni da možemo planirati provedbu projekata. Ionako i u 'normalnoj' proračunskoj godini najčešće velika većina korisnika sama predfinancira svoje projekte, pa im kasnija uplata Grada služi za refundaciju", ističe Kuzmanić. Veljko Popović istaknuo je i da se čeka objava poziva za kinematografski fond pokrenut prošle godine, a koji će opet imati samo deset posto predviđenih sredstava. Također, Grad Split postigao je dogovor s Hrvatskim audiovizualnim centrom kojim bi HAVC udvostručio iznose koje grad izdvoji za produkciju filmova, a ti će iznosi sada biti znatno manji zbog privremenog financiranja, kao i situacije u HAVC-u, koju Popović naziva "još jednom brigom koja je zadesila hrvatsku kinematografiju ovih dana".

U Dubrovniku pak vijećnici su odbili prihvatiti Odluku o privremenom financiranju te je time prestao mandat Gradskom vijeću i gradonačelniku. Dubrovačko Gradsko vijeće "rušilo" je proračun i krajem 2014. pa su se 2015, usred kandidature za Europsku prijestolnicu kulture i pred rok za predaju konačne knjige projekta održali prijevremeni izbori. Vlada je i tom prilikom imenovala povjerenika, a 2017. za povjerenicu Vlade odabrana je Nada Medović. S obzirom da je riječ o izbornoj godini, neće se održati prijevremeni već redovni izbori u svibnju, konstituiranje Gradskog vijeća očekuje se najranije u lipnju, a proračun zasigurno ne prije isteka ljetnog raspusta. 

Početkom veljače povjerenica je donijela odluku o privremenom financiranju, a tromjesečni gradski proračun iznosit će nešto više od 78,6 milijuna kuna. Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje u službenom odgovoru istaknula nam je da će kroz privremeni, tromjesečni proračun Odjel raspolagati s 15,1 milijuna kuna. Prioritet u privremenom financiranju je, kaže, redovna djelatnost ustanova u kulturi kojima je Grad Dubrovnik osnivač, pri čemu se iz gradskog proračuna u prva tri mjeseca financiraju samo nužni i ugovoreni rashodi te minimalni programski rashodi. Osim navedenih programa, djelomično će se financirati i drugi kulturni programi prijavljeni na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2017. godinu. "Riječ je o programima koji su pozitivno ocijenjeni od strane Kulturnog vijeća, a odvijaju se u prva tri mjeseca 2017. godine i bili su financirani iz gradskog proračuna u prva tri mjeseca prethodne godine", istaknula je pročelnica. 

No, kao i u Splitu, iznosi kojima će programi javnih potreba u kulturi biti podržani još uvijek nisu poznati, ističe Srđana Cvijetić iz Art radionice Lazareti. "Dobili smo samo obavijest da su naši programi pozitivno ocijenjeni od strane kulturnog vijeća. Naše aktivnosti ni prošle godine nisu bile financirane u prva tri mjeseca te smo sigurni da neće biti ni ove godine. U principu nam to ne predstavlja preveliki problem, s planiranim aktivnostima smo krenuli, a sredstva Grada Dubrovnika ne očekujemo prije srpnja. Budući je ovo druga godina da smo u sličnoj situaciji, na neki smo način već naviknuti. Također, naviknuti smo, nažalost, raditi i funcionirati u turbulentnim okolnostima". Godine 2015, također u situaciji privremenog financiranja, Art radionica Lazareti nije dobila sredstva odobrena za aktivnosti već su sva sredstva dobili nakog izglasavanja proračuna i izvanrednih izbora. "Ove godine situacija će biti ista, jedino što će možda dulje potrajati jer su izbori tek u svibnju, a budući da sigurno nismo ti čiji će se redovni programi financirati i kroz privremeno financiranje mislimo da ćemo čekati do srpnja", ističe Cvijetić te dodaje da će s obzirom na nepredvidljivu dinamiku isplata sredstava koje je odobrilo Ministarstvo kulture "vidjeti u kolikoj će mjeri to utjecati na realizaciju aktivnosti. Za sada smo godinu, kao i nekoliko prethodnih godina, počeli oprezno". 

Jadranka Katić, predsjednica Udruge mladih Orlando, ističe da udruga već osamnaest godina radi volonterski, a za 2015. i 2017, što zbog slučaja, što zbog frustracije koju sustav nameće, nisu uopće prijavljivali projekte. "Komunikacija sa lokalnom samoupravom je, mogla bih reći i odlična, ali je zbog raznih političkih igrica, neizglasavanja proračuna, opetovanih raspuštanja gradskog vijeća, te samog pravnog procesa odnosno sveukupne predmetne birokracije izrazito demotivirajuća za sve korisnike proračuna, pa tako i nas". Kao pozitivan primjer ističe kandidaturu Dubrovnika za EPK2020 koja je uspjela umrežiti i otvoriti kanale komunikacije kulturnih ustanova grada i organizacija koje se bave nezavisnom kulturom, međutim, ističe, "Dubrovnik je zapravo jedan mali grad u kojem se manje-više svi znaju, tako da suradnje zapravo najviše ovise o, prvenstveno, financijama, potom kvaliteti programa ili ideje koja se želi realizirati, i tek na kraju, ono bez čega se ne može, volji i kreativnoj viziji pojedinca ili grupe koja taj program i izvodi".

Antonia Kuzmanić iz Platforme doma mladih ističe da će ovom situacijom biti pogođena prvenstveno splitska kulturna scena, iako joj se čini da toga svi još nisu svjesni. "Mislim da dio korisnika misli da će sredstva 'samo' kasniti, kao i do sada, i ne shvaćaju da bi trebali početi planirati provedbu projektnih aktivnosti bez Grada kao izvora financiranja. Uz Ured koji je samo dočekao ovo stanje u kojem 'ništa ne može raditi jer nema proračuna', mislim da je ova godina bačena u vjetar što se tiče splitske izvaninstitucionalne kulturne scene jer se dosta projekata neće moći realizirati uopće ili barem ne u onoj prvotnoj zamišljenoj mjeri", zaključuje. 

Nepovoljnoj situaciji na lokalnoj razini ove godine treba dodati i izmjene poreza na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja. Pad prihoda od poreza na dohodak mogao bi ugroziti decentralizirane funkcije poput osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, kulturnih djelatnosti, a da jedinice lokalne samouprave ne bi to smanjenje nadoknadile povećanjem prireza ili poskupljenjem komunalnih usluga, iz državnog proračuna jedinicama je isplaćeno 67,4 milijuna kuna kompenzacijskih sredstava. No, u slučaju privremenog financiranja konkretnih jedinica, vidljivi su prioriteti. Tome treba pridodati i izmjene Zakona o doprinosima koji je ukinuo sva dosadašnja oslobođenja od plaćanja doprinosa primateljima drugog dohotka, a novi nameti, prevedeni u kontekst velikog broja ljudi kojima je drugi dohodak jedini dohodak, smanjit će ionako male honorare kulturnim radnicima čije je prekarno zaposlenje više pravilo nego iznimka.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 17.02.2017

VEZANE VIJESTI

Kultura bez smisla u društvu bez kontrole

Piše: Vatroslav Miloš
Nedavno objavljeni rezultati financiranja javnih potreba u kulturi ukazali su na čitav niz problema s kojima se suočava nezavisna kulturna scena.

Horizontalno opterećenje

Piše: Matija Mrakovčić
U prijedlogu novog Zakona o doprinosima izbrisana je razlika između onih kojima su honorari dopuna primarnom izvoru zarade i onih kojima je autorska naknada jedini prihod.

Obilježavanje novih teritorija

Piše: Matija Mrakovčić
Izmjene Zakona o porezu na dohodak utjecat će na prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave, a time i na financiranje školstva, socijalne skrbi te kulturnih djelatnosti.