Izazovi i budućnost medijske kulture | kulturpunkt

Kulturoskop Kinemaskop

<

Izazovi i budućnost medijske kulture

S Verom Robić-Škaricom razgovaramo o 18 godina rada Škole medijske kulture dr. Ante Peterlić te o statusu i budućnost medijske kulture u sustavu formalnog obrazovanja.

Razgovarao: Vatroslav Miloš

FOTO: Liburnia Film Festival

Škola medijske kulture dr. Ante Peterlić dugogodišnji je izvaninstitucionalni obrazovni program iz područja medijske kulture, a ove se godine održava od 18. do 28. kolovoza u Trakošćanu. Program je prvenstveno namijenjen nastavnicima koji u sklopu nastave hrvatskog jezik učenice i učenike uvode u svijet medija, s posebnim naglaskom na film, a otvoren je i studentima, učenicima i članovima filmskih klubova te im, kroz radioničku nastavu, daje kvalitetan uvid u samostalno kreativno bavljenje filmom, ali stvara kritičko-analitički odnos prema filmu i drugim audiovizualnim sadržajima. S Verom Robić-Škaricom, predsjednicom Hrvatskog filmskog saveza i voditeljicom Škole medijske kulture dr. Ante Peterlić, razgovaramo o 18 godina rada Škole, statusu medijske kulture u sustavu formalnog obrazovanja, kurikularnoj reformi i budućnosti obrazovanja iz područja medijske kulture. 

 

KP: Možete li ukratko predstaviti Školu medijske kulture Ante Peterlić? Koliko se već dugo održava? Tko su organizatori i kako je uopće došlo do pokretanja takvog programa? 

Škola medijske kulture pokrenuta je 1999. godine kako bi se stvorila edukativna baza za sadašnje i buduće edukatore medijske kulture, prije svega učitelje i profesore u osnovnim i srednjim školama koji se kao predavači četvrtog područja hrvatskog jezika, odnosno medijske kulture, već godinama suočavaju ili s nedostatnim teorijskim znanjima o ovom području ili s manjkavim praktičnim iskustvima. Škola njih i ostale polaznike, studente, učenike ili članove filmskih klubova i druge zainteresirane građane, priprema za samostalno i kreativno bavljenje filmom ali i za kritičko-analitički odnos prema filmu i drugim medijima i svim audiovizualnim sadržajima, sudjelujući na taj način u njihovom cjeloživotnom obrazovanju. 

Koncepcija i struktura Škole utvrđena je u brojnim razgovorima koje smo vodili prije njena pokretanja, s prof. dr. Stjepkom Težakom, sveučilišnim profesorom metodike nastave jezika i filma, ministrom prosvjete i sporta Božidarom Pugelnika, koji mu je davao potporu, prof. dr. Antom Peterlićem, autorom brojnih publikacija o filmu i prvim doktorom filma u nas, utemeljiteljem sveučilišne nastave filmologije te s dr. sc. Vjekoslavom Majcenom, magistrom informatičkih znanosti i doktorom filmologije, najplodnijim hrvatskim filmskim povjesničarom, koji su kasnije bili i predavači na Školi. Od 2008. Škola medijske kulture dobila je naziv ŠMK Dr. Ante Peterlića.      

KP: Kome je namijenjen program i tko je sve uključen u njega, odnosno tko su predavači i što predaju?

Danas je Škola medijske kulture desetodnevni obrazovni program prvenstveno namijenjen nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, ali i odgajateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima ili članovima filmskih i videodružina i drugim zainteresiranim građanima, a program Škole je raspoređen u devet radnih dana ili 90 nastavnih sati predavanja, metodičkih  radionica, videoradionica, projekcija filmova, skupnih rasprava o filmu i ostalih sadržaja. Uz filmske sadržaje imamo i radionice digitalne fotografije, radijske reportaže, odnedavno i eksperimentalnog filma, a od ove godine i novi program, radionicu nazvanu Prvi koraci vašeg budućeg kreativnog dokumentarca.

Zadaća je programa Škole medijske kulture kroz svih osamnaest godina ostala ista, pružiti temeljna znanja za provedbu nastave, od osnova medijske teorije, osnova filmskoga jezika, do temeljnih filmskih vrsta, intermedijskih veza i metodičkih radionica te putem polaznih i specijaliziranih radionica omogućiti stjecanje neposrednih stvaralačkih i radnih iskustava korisnih i za nastavu i za upućeniji praktični rad s učenicima.

Predavači su sveučilišni profesori, ali i neki bivši polaznici Škole koji su se profilirali u vrsne edukatore i koji s pravom kažu da su uz svoje fakultete na Školi završili još jedan, a voditelji polaznih i specijaliziranih radionica vrhunski medijski profesionalci, redatelji, snimatelji, montažeri, radijski urednici i voditelji, s međunarodnim ugledom i brojnim nagradama za svoj dosadašnji rad.   

KP: Kakav je danas status medijske kulture u sustavu formalnog obrazovanja, odnosno nastave hrvatskog jezika i književnosti u sklopu koje se medijska kultura predaje? Možete li usporediti današnje stanje sa stanjem u trenutku pokretanja Škole medijske kulture? Možete li istaknuti još neke neformalne programe u području medijske kulture koje smatrate kvalitetnima? 

Danas mnogi od preko 1600 polaznika koliko je u ova dva nepuna desetljeća prošlo kroz Školu, od kojih se mnogi stalno vraćaju, bilo na nove sadržaje ili na one na kojima su već sudjelovali, ali žele utvrditi naučeno, aktivno sudjeluju u nastavi medijske kulture u osnovnim, i nešto manje u srednjim školama. Među njima su i brojni voditelji videodružina pri osnovnim i srednjim školama, koji ono što su naučili i prenijeli svojim učenicima najbolje pokazuju filmskim radovima s kojima sudjeluju na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece i Filmskoj reviji mladeži.

Pomaci su dakle evidentni, ali još uvijek ovise o slobodnoj procjeni pojedinih nastavnika koji odlučuju žele li se i mogu uključiti u nastavu medijske kulture, a nisu usustavljeni jer nastava medijske kulture kao samostalnog predmeta još uvijek nije uspostavljena.      

KP: Možete li komentirati poziciju medijske kulture i medijske pismenosti u aktualnom Prijedlogu nacionalnog kurikuluma?

Hrvatski filmski savez aktivno sudjeluje u raspravama i razmjenama mišljenja o Nacionalnom kurikulumu, posebno o medijskoj kulturi, a neki su okrugli stolovi o tome održani u našim prostorima i uz suorganizaciju HFS-a s drugim akterima. Nadamo se najboljem, a naš je krajnji cilj uvođenje medijske kulture u sve segmente i na svim razinama obrazovnog sustava.    

KP: Škola nosi ime po proslavljenom filmologu, kritičaru i filmskom  radniku Anti Peterliću. Tko bi danas, prema vama, bili njegovi nasljednici u sustavu visokog obrazovanja i možete li komentirati dostupnost i kvalitetu filmskog obrazovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini te kako neformalnu programi poput vašeg mogu nadograditi to i takvo obrazovanje? 

Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić je najopširniji izvaninstitucionalni filmski obrazovni program Hrvatskog filmskog saveza, a na tematskoj sjednici "Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta", koja je 11. veljače 2014., na inicijativu pravobraniteljice za djecu, održana u Hrvatskom saboru, posebno je istaknuta kao vodeći program koji razvija i usmjerava audiovizualnu pismenost i medijsku kulturu kod djece, u novije vrijeme sve izloženije novim medijima.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 22.07.2016

VEZANE VIJESTI

Začudna lakoća prosječnosti

Piše: Iva Rosandić

Koji god žanr zasebno razmatrali, ovogodišnji Dani hrvatskog filma odlikovali su se tek prosječnošću povremeno potisnutom jačim ostvarenjima.

Jedinstveno mjesto proučavanja i istraživanja

Razgovarao: Vatroslav Miloš
S Anom Šegrt razgovarali smo posebnostima i potencijalima specijalizirane filmske Knjižnice Art-kino, njenom fondu te o potrebama širenja javno dosutpnog znanja.

Prazna mjesta sustava

Piše: Iva Rosandić
Zbog nespremnosti sustava da osigura efikasnu provedbu, medijska kultura u hrvatskim okvirima i dalje zauzima marginalan segment obrazovnog procesa.