Iživljavanje nad nezavisnom kulturom | kulturpunkt

Iživljavanje nad nezavisnom kulturom

Uskraćivanjem financijske podrške portalu SEEcult.org ugrožen je opstanak jednog od najvažnijih srpskih i regionalnih medija u kulturi.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: Adam Simmons / Flickr

Da je kultura kao jedno od tržištu ponajmanje zanimljivih lovišta potiskivana ili već potisnuta iz većine onih ograničenih mjesta na kojima joj se jedva dozvoljavalo da tavori, gotovo pa je naporno ponavljati. No s obzirom na hladnu nezainteresiranost s kojom se vlasnici medija prema njoj odnose, s obzirom na proračunsko i političko zanemarivanje koje trpi od javnih institucija, oni koji u njoj rade nemaju taj privilegij da blazirano zakolutaju očima na stalno prizivanje te davno utvrđene činjenice. Razlog leži u tomu što je, unatoč dramatičnim upozorenjima o položaju umjetnika i radnika u kulturi, o gubljenju teško zasluženog statusa i publike, o očajnim radnim uvjetima i egzistencijalnoj nesigurnosti, stanje jednostavno sve gore.

Kada su akteri ili zagovaratelji tog pogoršavanja medijski kapitalisti ili njihovi libertarijanski ideolozi, tada je "jednostavno" riječ o jednom sasvim očekivanom ispunjenju vlastite funkcije u zadanim medijskotržišnim uvjetima. Kada je, međutim, aktivni poticatelj rasapa kulturnog i umjetničkog polja država koja servira priču da se na izdvajanjima za kulturu lomi ekonomski oporavak, tada je riječ o suučesništvu koje traži borbu za odnos prema kulturi kao javnom dobru.

Ovih dana javne su institucije u Srbiji tu borbu odlučile dodatno unazaditi uskrativši portalu SEEcult, najvažnijem tamošnjem portalu za kulturu i jednom od najvažnijih takvih portala u regiji, ključne financijske potpore na kojima se do sada u najvećoj mjeri zasnivao njegov rad. Ministarstvo kulture i informisanja tako je SEEcultu odbilo dodijeliti sredstva na natječajima za suvremeno stvaralaštvo, digitalizaciju kulturnog naslijeđa i onome za medije, ostavivši mu tek 350 000 dinara (nešto više od 20 000 kuna) za šesto izdanje projekta Vođenje, namijenjenog produkciji video vodstava kroz izložbe – i to nakon što su u prethodnim dvjema godinama samo na Natječajima za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja SEEcultu dodijelili iznose od milijun i više dinara. Opći je pak natječaj koji raspisuje Sekretarijat za kulturu Grada Beograda ostavio portal bez ikakve potpore, izazvavši pritom, kao što upozorava analiza koju je provela asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, i niz vrlo ozbiljnih kontroverzi koji se tiču natječajne procedure, poput tajnosti komisija ili osnivanja dijela organizacija kojima je dodijeljena potpora neposredno prije ili čak nakon raspisivanja natječaja!

Iako je nedvojbeno teško konkurirati sposobnosti savijanja prostor-vremena koju, izgleda, posjeduje dio uspješnih prijavitelja na gradski natječaj, svejedno je moguće samo kao šokantnu nazvati vijest da je bez sredstava ostao portal koji se u 15 godina uspostavio kao najvažnije mjesto izvještavanja i govora o kulturi, osobito onoj nezavisnoj, kao njen najvažniji komunikacijski kanal i medijska arhiva, proizvevši pritom, kako stoji u otvorenom pismu njegovih osnivača, više od 350 000 tekstova. Podudarnost tog podatka s iznosom koji je SEEcultu dodijelilo Ministarstvo djeluje kao posebno gorka igra brojeva – za svoj izuzetan doprinos kulturnom i medijskom polju, dakle, portal je dobio ravno dinar (oko 6 lipa) po proizvedenom tekstu.

Da bi se utvrdilo koliko važnom resursu za kulturu u Srbiji su najvažnije dvije institucije odlučile uskratiti podršku, nije potrebno posezati za posebnim brojkama ili interpretacijama – dovoljno je samo obratiti pozornost na količinu reakcija i podrške koja SEEcultu ovih dana pristiže s nebrojenih adresa. Oglasio se tako niz umjetničkih organizacija, poput Doma kulture Studentski grad u Beogradu ili Inicijative nezavisne kulturne scene Novog Sada koja se i sama nalazi u borbi sa svojim lokalnim vlastima, zatim velik broj uglednih umjetnika, profesora i radnika u kulturi, uključujući i prorektora Univerziteta umetnosti u Beogradu prof. dr. Miletu Prodanovića, dok su se na otvoreno pismo SEEcultovih pokretača Miroljuba Marjanovića i Vesne Milosavljević nadovezali i mejnstrim mediji, poput Danasa, Politike i Blica.

Da će pak reakcije svjetlonoša iz institucija direktno odgovornih za uništavanje polja o kojem bi se trebale brinuti biti besmislene, u to nitko nije ni sumnjao, no u ovom su se slučaju, čini se, posebno potrudili da pokažu ne samo svoju nebrigu i nesposobnost, nego i da pritom oko toga budu otvoreno cinični. Dok tako gotovo čitava nezavisna kulturna scena – a i dio one "zavisne" – izražava podršku SEEcultu kao ključnom resursu kulture u Srbiji, predstavnici Ministarstva, kako prenosi Tanjug, izjavljuju da je "pretenciozno i neozbiljno tvrditi da kultura bilo koje zemlje propada zato što jedan portal, koji inače korektno izveštava o događajima iz oblasti kulture, nije dobio sredstva na konkursima na republičkom i gradskom nivou".

Po dobrom običaju nadležnih institucija, teško je odabrati gori dio izjave: je li to šibičarski spin da netko tvrdi da kultura propada zato što SEEcult ne dobiva novac ili je to namjerno uvredljiv i patronizirajući ton govora o "inače korektnom" izvještavanju portala, odlučit će svatko prema svojim senzibilitetima. Zbog stava provoditelja demontaže kulture ionako je promašeno gubiti živce, a možda je uputno i odmaknuti se od retorike propadanja, koja jezikom kulturelitizma taj proces predstavlja kao nešto maglovito i apstrahirano.

Stvari su, međutim, vrlo konkretno uvjetovane, a njihov sistemski karakter dokazuju i srodnosti s hrvatskim kontekstom kao najbližom europskom poluperiferijom. SEEcult je pao žrtvom istih onih procesa rasturanja medijskog polja, osobito neuvažavanja uloge neprofitnih medija u novoj, kriznoj i postkriznoj medijskoj slici, kao i liberalizacije i prekarizacije kulture i borbe različitih elita za njene resurse i hegemoniju u reduciranim proračunskim okvirima.

Uz sve razlike, gdjegod i značajne, u strukturi medijskoga polja u Srbiji i Hrvatskoj, u različitim unutarnjo- i vanjskopolitičkim konstelacijama, očita je povezanost između sudbine SEEculta i onoga što se dešava u ovdašnjem kontekstu. Tomu najplastičnije svjedoči politika ovdašnjeg Ministarstva kulture prema medijima i kulturi: dok s jedne strane kao alibi drži na životu portal Culturenet, prešućujući pritom da je broj zaposlenih na uređivanju njegova sadržaja sveden na minimum, ono je ukinulo potpore neprofitnim medijima, od kojih se značajan dio bavio upravo kulturom.

Unatoč bezobraznom PR-driblanju srpskog Ministarstva otpjevanom u terci s Tanjugom, tamošnje je stanje evidentno proizvod politika zakuhanih u javnim institucijama, čija provedba je obilježena netransparentnošću i nejasnim kriterijima upravljanja javnim sredstvima. Da beogradski natječaj nije jedini obilježen proceduralnim sumnjivostima dokazuju i spomenuti problemi oko Akcionog plana strategije kulturnog razvoja Novog Sada. U petak, 23. lipnja, Inicijativa nezavisne kulture Novog Sada uputila je poziv javnosti na konferenciju za medije koju su njeni predstavnici sazvali zbog ignoriranja molbe upućene članu Gradskog veća za kulturu Daliboru Rožiću da se organizira javno predstavljanje rada natječajnih komisija za projekte u kulturi.

Iz Inicijative poručuju da takav odnos prema dionicima nezavisne kulturne scene znači njihovo isključivanje iz gradske kulturne politike, zbog čega su objavili svoje istupanje iz pregovora s gradskom upravom oko provedbe Plana, u koje su stupili 2016. godine s ciljem sudjelovanja u kulturnom razvoju grada. Dok novosadske političke elite samozadovoljno ističu status Europske prijestolnice kulture za 2021. godinu, dakle, najživlji i najpotentniji dio kulturnog polja na najniži se mogući način – jednostavnim nejavljanjem – isključuje iz njenog oblikovanja.

U međuvremenu, SEEcult ne samo da za sada ustraje u radu, nego je i predstavio novo izdanje portala. Neprocjenjiv novinarski i dokumentacijski rad njegovih suradnika još će se neko vrijeme moći održavati, no vrlo je upitno u kojem opsegu i trajanju. S obzirom na stav Ministarstva, suprotan praktički čitavoj nezavisnoj sceni i nekima od najuglednijih umjetnika i stručnjaka, nije za očekivati da će se u postojećoj konstelaciji javna sredstva vratiti u portal u mjeri koja bi mu omogućila normalno funkcioniranje. Po svemu sudeći, trenutno ostaje tek slaba nada u učinak podrške koja, srećom, nepokolebljivo ipak pristiže sa svih strana.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 26.06.2017

VEZANE VIJESTI

Prema afirmaciji kulture

Piše: Tomislav Žilić

Portal za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org iz Beograda dobitnik je prestižne međunarodne nagrade za digitalne sadržaje.

Nagrađeni za pogubne rezultate

Piše: Matija Mrakovčić
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije izrazila je zabrinutost zbog postavljanja osoba koje nemaju potrebno iskustvo u području kulture na čelne pozicije u državi i gradu Beogradu.

Kultura bez smisla u društvu bez kontrole

Piše: Vatroslav Miloš
Nedavno objavljeni rezultati financiranja javnih potreba u kulturi ukazali su na čitav niz problema s kojima se suočava nezavisna kulturna scena.