Između fantastike i dokumentaristike | kulturpunkt

Vijesti Književnost

<

Između fantastike i dokumentaristike

Knjiga Kuća sećanja i zaborava Filipa Davida osvojila je nagradu Meša Selimović za najbolji roman na govornom prostoru BIH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Igor Pavićević / Nedeljnik

Nagrada je Filipu Davidu dodijeljna u subotu, 5. rujna, na svečanosti u sklopu 15. Međunarodnih književnih susreta Cum grano salis u Tuzli. 

"Imao sam jaku motivaciju za pisanje Kuće sećanja i zaborava, ali nitko mi nije mogao garantirati da će se priča sa više sudbina koje se međusobno prožimaju i križaju, na kraju sklopiti u jedinstvenu cjelinu. Neke od tih sudbina su autentične, neke nadograđene, ili sasvim fiktivne. Postojao je određeni problem kako ono što je dokument pretvoriti u fikciju, a onome što je fikcija dati izgled dokumentarnog. Kako, na kraju krajeva, spojiti fantastično i realno, a da se održi žanrovsko jedinstvo romana. Do posljednjeg stranice ne znate da li se sve to uklopilo, jeste li priču ispripovijedali na način da svoju emociju, svoju motivaciju, prenesete čitaocima", rekao da David u intervjuu u svibnju ove godine u Novom listu.

Žiri je roman Kuća sećanja i zaborava odabrao u konkurenciji od sveukupno romana: Utjehe noćnog neba Dževada Karahasana, Blue Moona Damira Karakaša, Devet Andreja Nikolaidisa i Brda Ivice Prtenjače

"Oslanjajući se na svojevrsno kombiniranje fantastike i dokumentaristike, vješto upotrebljavajući kabalističku tradiciju i jevrejski misticizam, narativ nam nudi različite modele suočavanja sa traumatičnom prošlošću koja podrazumijeva i mnogo više od užasa Drugog svjetskog rata. Činjenica da se samo kroz sjećanje, ma koliko ono bilo bolno, može zadržati ljudskost bitna je odrednica identiteta na prostorima bivše Jugoslavije. Jedino kroz sjećanje moguće je nastaviti život, a zaborav koji se nudi kao neka vrsta lijeka naposlijetku biva odbačen jer je lažan. (…) Roman Kuća sećanja i zaborava predstavlja, ono što velika književnost uvijek i jeste, autentičnu sliku prošlosti, dijagnozu sadašnjosti i anticipaciju budućnosti", ističe se u obrazloženju žirija kojega su činili Enes Karić, Julijana Matanović, Milorad Popović, Hadžem Hajdarević i Vladimir Arsenić.

Književni susreti Cum grano salis i nagrada Meša Selimović dodjeljuje se od 2001. godine za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a namjera je manifestacije “obnoviti mostove saradnje i prevazilaženje nametnutih granica među književnim stvaraocima i ljubiteljima književnosti, koji pripadaju istom govornom (južnoslovenskom) području, a kojima su politika, podjele i sukobi iz bliske i daleke prošlosti nametnuli čvrste granice”. 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 08.09.2015

VEZANE VIJESTI

Pjesništvo neočekivanog

Piše: Vatroslav Miloš

Nova knjiga poezije Anke Žagar Pjevaju razlike tihotapke izlazi u nakladi Meandra.

Između povijesti i književnosti

Pripremio: Tomislav Žilić

Više od 22 000 fotografija ilustracija i razne dokumentacije iz djela kanonskih autora anglofone književnosti dostupno je korisnicima putem interneta.

Kafka pripada svima

Piše: Vatroslav Miloš
Nakon duge pravne bitke, odlukom suda u Tel Avivu rukopisi Franza Kafke pripast će Izraelskoj nacionalnoj knjižnici i postati dostupni javnosti.