Iznimke od urbanih pravila | kulturpunkt

Iznimke od urbanih pravila

Radionica tumačenja Generalnog urbanističkog plana pokazala je kako su građani izrazito zainteresirani sudjelovati u donošenju odluka o prostornom planiranju zagrebačkih kvartova.

Piše: Martina Domladovac

Od 12. do 26. rujna traje javna rasprava o novim izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba. GUP je službeni dokument koji utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina s prijedlogom uvjeta i mjere njihova uređenja, te obuhvaća uže gradsko područje između medvedničke šume i zagrebačke obilaznice, uključujući i njegovo povijesno središte. Trenutni GUP zadnji je put donesen 2007. godine, no od tada se kontinuirano mijenja i nadopunjuje. Upravo česte i naizgled proizvoljne izmjene uzrok su brojnih rasprava o legalnosti, ali i koristi takve prakse za građane i stanovnike Zagreba. Upitno je postalo i koliko su građani upoznati s odredbama i izmjenama ključnog dokumenta prostornog razvoja grada, kao i procesom njihovog donošenja, te mogućnošću sudjelovanja u tom procesu. 

U trenucima još jedne javne rasprave koja zakonski mora biti održana prije službenih izmjena GUP-a, organizacije Pravo na Grad i Zelena akcija 14. rujna u Centru za kulturu Trešnjevka održale su radionicu tumačenja Generalnog urbanističkog plana. Radionicom se sa zainteresiranim građanima željelo raspraviti što je to GUP i što je njime definirano, kako ga čitati i tumačiti te što točno on donosi za pojedinačni kvart, u ovom slučaju Trešnjevku. Cilj radionice bio je i naučiti kako sročiti komentar ili primjedbu i kome ih poslati, te zašto je bitno uključiti se u procese prostornog planiranja pojedine zajednice.

Visok odaziv građana, prvenstveno stanovnika Trešnjevke, kao i brojna postavljena pitanja pokazali su, ne samo visok interes zajednice za rješavanje problema u njihovoj neposrednoj okolini, već i očitu potrebu za ovakvim i sličnim događanjima. Iako je proces javne rasprave i mogućnosti sudjelovanja građana u donošenju primjedbi obavezan, pokazalo se kako dokumenti i karte objavljeni na mrežnim stranicama Grada nisu jednostavni ni intuitivni za korištenje te da se građani u njima teško snalaze. Primjerice, pri iščitavanju planova, umjesto karata priloženih GUP-u praktičnije je koristiti Geo portal. Još je veći problem to što javna rasprava o izmjenama traje samo dva tjedna unutar kojih je predviđeno tek jedno javno događanje u trajanju od dva sata, a takve masovne tribine često su kaotične, loše strukturirane i zapravo proizvedu vrlo malo zaključaka. 

Osim odlaska na tribinu, u vrijeme javne rasprave građani također mogu poslati primjedbe na adresu Gradskog ureda za prostorno uređenje ili izravno zastupnicima gradske skupštine. Moguće je tražiti i pravo sudjelovanja na sjednici gradske skupštine koja naposljetku usvaja izmjene i dopune GUP-a. Građani na njoj nemaju mogućnost govoriti, ali mogu pratiti raspravu i glasanje zastupnika. Organizatori radionice također ističu kako odbijanje primjedbe nikako ne bi trebalo djelovati obeshrabrujuće. One se mogu nastaviti slati i nakon javne rasprave, a što se više ljudi uključi, odnosno stavi naglasak na isti problem, veće su mogućnosti da će takve primjedbe biti uključene u budućim izmjenama GUP-a. Zaključeno je također kako je efikasnije poslati veći broj primjedbi ponaosob nego jednu potpisanu peticiju, jer je papirnati trag veći, a Grad je dužan odgovoriti na svaki upit. 

Velik dio rasprave na radionici posvećen je i razmatranju različitih nelogičnosti GUP-a, kao što su primjerice "iznimke od urbanih pravila". GUP je sastavljen prema određenim Urbanim pravilima, no Grad na svaku česticu bez objašnjenja može staviti iznimku, koja može značiti bilo što. Još veće potencijalno žarište predstavljaju Gradski projekti. To su prostori u gradskom vlasništvu čija je osnovna uloga podizanje kvalitete života u urbanim zajednicama, no zbog njihove nejasne definicije podložni su proizvoljnim odlukama uređenja bez unaprijed dogovorene strategije. Novi problem predstavlja činjenica da će se ovim GUP-om gradski projekti moći fragmentirati u sitnije čestice što otvara mogućnost lakšoj prodaji gradskog zemljišta. 

Od mnogobrojnih problema GUP-a, osnovni je, ističe Antun Sevšek iz Prava na Grad, to što je njegova paradigma planiranja iz prošlog sistema, hijerarhijski strukturirana, a više ne postoji sustav koji bi to mogao provoditi. GUP je predetaljan, prikazuje svaku i najmanju česticu, a istovremeno i širok, odnosno predstavlja opći plan Grada, zbog čega nam treba međuplan koji bi ga rasteretio. Njegove česte izmjene nisu problematične same po sebi jer se njima unose novi prijedlozi  prema izmijenjenim potrebama građana. Problem je to što se, na žalost, izmjene najčešće donose prema potrebama privatnih investitora koji, čini se, imaju najveći utjecaj na provođenje politika u Gradu. Problem je i to što na lokalne potrebe unutar kvartova vijeće gradskih četvrti ne može uopće utjecati, odnosno njihova uloga isključivo je savjetodavna.  

U košmaru upravljačkih politika tako se u prosjeku jednom godišnje donose izmjene dokumenta koji bi trebao biti centralni urbanistički plan Zagreba. Istovremeno njegovi stanovnici i krajnji korisnici tih prostora imaju najmanju i gotovo zanemarivu ulogu pri oblikovanju svog životnog prostora. Kako bi se to promijenilo, komunikaciju prvenstveno treba spustiti na kvartove, a održana radionica pokazala je da su građani itekako zainteresirani i žele sudjelovati u donošenju odluka u njihovoj neposrednoj blizini. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 15.09.2017

VEZANE VIJESTI

Predizborni urbanizam

Piše: Martina Domladovac
Pitanje Generalnog urbanističkog plana bilo je fokus tribine Vizija za Zagreb koju je uoči lokalnih izbora organizirao DAZ, a na kojoj je sudjelovalo tek troje gradonačelničkih kandidata.

Nužno je decentralizirati upravljanje Zagrebom

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S arhitekticom i aktivisticom Ivom Marčetić razgovaramo o otvaranju politike i prostora odlučivanja u borbi za kvalitetu života u gradu, na primjerima Britanca, Savice i Cvjetnog trga.

Mjesta okršaja

Piše: Vatroslav Miloš
Građani od gradskih vlasti traže da se crkva na Savici ne gradi na prostoru parka, a na Britancu ugostitelji i obrtnici ustaju protiv samovolje Milana Bandića.