Kako su radnici mijenjali svijet | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Kako su radnici mijenjali svijet

"Transformacije odozdo" suradnički je trogodišnji znanstveni projekt koji istražuje promjene u radničkim odnosima u dvama europskim brodogradilištima — Gdyniji i Puli — od 1970-ih naovamo.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Orlović / Wiki

Upravo ovih dana navršeno je 46 godina od radničke pobune na na sjeveru Poljske, rasprostranjenu području Trójmiasta, urbane aglomeracije koju čine Gdanjsk, Sopot i Gdynia, gdje su radnici tamošnjih brodogradilišta ustali protiv najavljenih poskupljenja osnovnih životnih potrepština: odjeće, ugljena i hrane. Radnici su to jutro, 14. prosinca 1970. godine, napustili radna mjesta i krenuli prema uredima Poljske ujedinjene radničke partije (PZPR), a nakon što je mobilizirano oko 5 tisuća policajaca i 27 tisuća vojnika, cijelo je područje telekomunikacijski odsječeno od ostatka zemlje. Nekoliko dana kasnije, 17. prosinca, udružene snage vojske i policije okružile su Gdyniju i pucale na nenaoružane radnike. Štrajk je — uz velike žrtve — završio nakon više od mjesec dana, kada su ispunjeni gotovo svi radnički zahtjevi: od slobodnih i demokratskih izbora za sindikalne povjerenike i naknade za rad za vrijeme trajanja štrajka, preko objave štrajkaških zahtjeva u novinama, do povlačenja odluke o dizanju cijena. 

Trogodišnji znanstveni projekt Transformation from below (“Transformacije odozdo”) bavi se upravo ovim, ali i drugim događajima vezanima uz radničku povijest brodogradilišta Uljanik u Puli i Stocznia u Gdyniji. Cilj mu je ponuditi inovativnu interpretaciju postsocijalističkih transformacija koje su, zapravo, započele mnogo prije pada komunističkih režima te rasvjetliti poziciju radnika u toj transformaciji i tijekom te transformacije. 

Zajedničkom suradnjom znanstvenika s više europskih institucija — Ulfa Brunnbauera, Stefana Petrungara i Petera Wegenschimmela s IOS-a u Regensburgu, Phillipa Thera i Piotra Filipkowskog sa Sveučilišta u Beču, te Igora Dude i Igora Stanića iz Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli —  ovaj bi projekt u trajanju od 2016. do 2019. godine trebao pružiti drugačiji pogled na previranja koja su pridonijela transformacijama iz (samo)upravnog socijalizma u tržišne ekonomije, s fokusom na autentične, radničke pokrete odozdo. 

"Naše istraživanje fokusirano je na radničke odnose u dvama brodogradilištima u Poljskoj i Hrvatskoj, u Stoczniji Gdynia i pulskom Uljaniku, od 1970-ih pa sve do ulaska tih zemalja u Europsku uniju", ističu znanstvenici iz Njemačke, Austrije i Hrvatske i dodaju: "Fokusom na specifična industrijska postrojenja, gdje se u detalje mogu pratiti promjene u radničkim odnosima i društvenoj strukturi, moći ćemo objasniti kako je tekla transformacija ‘odozdo’, da je ona započela desetljeće ranije nego je uvriježeno i da se nastavljala sve do nedavno".  

Prvi rezultati projekta već su predstavljeni u studenom 2016. na panelu Labor, Shipbuilding and the (Inter)National Economy: Adriatic and Baltic Case Studies in Comparison u Washingtonu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 19.12.2016

VEZANE VIJESTI

Kontinuitet društvenih sukoba

Piše: Martina Domladovac
U sklopu ciklusa predavanja Centra za radničke studije predstavljeno je istraživanje štrajkova u kombinatu Borovo od 1987. do 1991. godine.

Ujedinjeni radnici, umjetnici i studenti

Piše: Vatroslav Miloš
Dvodnevna konferencija u Nottinghamu okupila je radnike okupirane tuzlanske tvornice DITA i aktiviste, istraživače, umjetnike i kulturne radnike iz cijele Europe.

Klasa i kulturni kapital

Piše: Martina Domladovac

Trinaesto izdanje časopisa k. bavi se književnošću i kulturom radničke klase, pruža uvid u njenu proizvodnju i recepciju, te problematizira suvremeno poimanje radničke klase.