Kultura optimizma | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Kultura optimizma

Studija Europske komisije ističe da je rad u kulturi na starom kontinentu ipak pokazao određenu otpornost na negativne posljedice ekonomske krize.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Wandelwessen

Studija The Resilience of Employment in the Culture and Creative Sectors (CCSs) During the Crisis naručena je 2014. godine kako bi se saznalo kakav su trend pada ili rasta imali kulturni i kreativni sektori u državama članicama Europske unije, s posebnim fokusom na broj zaposlenih mladih te mogućnosti rasta zaposlenosti u kontekstu digitalne sfere. U sklopu studije skupljali su se dostupni javni podaci o kulturi, kreativnosti i novim tehnologijama kako bi se dokazala već prethodno izrečena teza da su kulturni i kreativni sektori relativno otporni na ekonomsku krizu. 

Općenita europska situacija u statističkom pogledu izgleda znatno povoljnije no što se očekivalo - zabilježen je pad od tek 5% javnih izdvajanja za kulturu i kreativni sektor u prve 4 godine krize. S obzirom na nedostupnost podataka nakon 2012. godine, pretpostavlja se da je trend izrazito laganog pada nastavljen do danas. Kada su u pitanju mladi, brojke pokazuju da mlađi zaposlenici u kulturnim i kreativnim sektorima prolaze znatno gore od svojih starijih kolega te da broj zaposlenih mladih kontinuirano pada od 2008. godine. Na europskoj razini podaci pokazuju da unatoč tome što zaposleni i samozaposleni jasno pate od posljedica krize, radnici u kulturnim i kreativnim sektorima u boljoj su poziciji od svojih kolega u informacijsko komunikacijskom i umjetničko zabavnom sektoru, dok rastući trend jedino nije zabilježen u izdavačkim aktivnostima.

Obrazloženje trenda rasta i stabilnosti u navedenim sektorima može se pronaći u tome što tim statističkim podacima ponajviše pomaže činjenica da u određenim zemljama dolazi do stvaranja "klastera", odnosno zabilježeni rast prihoda nastaje kao posljedica grupiranja djelatnosti pri kojem se kulturni i kreativni sektor oslanjaju na srodne sektore koji bilježe minimalan pad prihoda. No, kada se situacije u svim zemljama članicama sagledaju izolirano jasna su odstupanja od navedenih rastućih trendova.  

Studija tako pokazuje da je u Hrvatskoj u posljednjih 5 godina zabilježen pad zaposlenih od 15%, dok pad zaposlenosti mladih u istom razdoblju iznosi čak 47%. Podaci iz 2103. godine pokazuju da zaposleni u kulturnom sektoru čine 7.1% svih zaposlenih, uz izraženi trend pada, dok sveukupni pad zaposlenih u prvih 5 godina krize u kulturnom i kreativnom sektoru iznosi 33.6%. Knjižničarske, arhivske i muzejske djelatnosti jedine pokazuju znakove otpora i nominalnog stagniranja u padu zaposlenih s obzirom da stabilan izvor državnog financiranja. 

Ove brojke indikativne su za ono što je već odavno jasno u domaćem kulturnom sektoru. Podaci kojima studija raspolaže ponešto su ograničeni s obzirom da autorima nisu bile dostupne recentnije brojke, no valja imati na umu da ograničavanje državnog proračuna na svega 0.49% izdvajanja za kulturu nikako nije moglo poboljšati situaciju. S druge strane ograničenja državnog proračuna, praksa je pokazala da financijska sredstva koja dodijeljuju lokalne vlasti gotovo pa uvijek nalaze svoj put prema već etabliranim i profitabilnim gradskim institucijama i organizacijama, što dovodi do toga da iz godine u godinu izvaninstitucionalne kulturne organizacije ostaju zakinute za značajnije financiranje na lokalnoj razini. Osim što se tada moraju oslanjati na neadekvatnu potporu nadležnog ministarstva, to im uvelike koči te potencijalno i dugotrajno onemogućuje normalno funkcioniranje.

Rezultate studije možete pronaći ovdje.


Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 20.03.2015