Kulturi je potrebno omasovljenje | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Kulturi je potrebno omasovljenje

Pri svakoj iole vidljivijoj promjeni kulturne paradigme dolazi do "dramljenja" intelektualaca o društvenoj nevažnosti, nestanku, smrti kulture.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: HRT

Uvodna rečenica je otprilike bila uvodna točka, ali i završni dojam Tribine Trećeg programa, održane 2. lipnja u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, pod nazivom Čemu još uopće kultura?Naime, na njoj su sudjelovali intelektualci koji imaju što za reći o stvarnom stanju kulturne proizvodnje i recepcije u Republici Hrvatskoj, no tribina se vrtila oko točaka zadanih najavom događanja: "više nego nedostatna sredstva od 0.5 posto državnog proračuna, koliko se na godinu izdvaja za kulturu, neuvjerljiva kulturna politika, oskudna umjetnička proizvodnja i prava mala vojska administrativaca koja često više odmaže nego pomaže kulturnom pogonu, gurnuli su ovu plemenitu djelatnost na rub egzistencije, a Zagreb i Hrvatsku u provincijalnu zonu europskih kulturnih aktualnosti...".

Niti u jednom trenutku ove se tvrdnje nije dovelo u pitanje, a kamoli propitalo njihove uvjete, pogotovo one o oskudnoj umjetničkoj proizvodnji, vojski administrativaca koji kulturi odmažu te provincijalizmu domaćih kulturnih aktivnosti. Svatko imalo uključen u spomenute aktivnosti odbacio bi te tvrdnje kao nepotpune te možda ponudio razradu materijalnih uvjeta u kojima do takvih zaključaka dolazi. Ni riječi o osuđenosti na projektno financiranje, problemima sa zatvaranjem financijskih konstrukcija, nesigurnim poslovima, niskim plaćama u odnosu na količinu rada, percepciji rada u kulturi kao angažmana ili volonterstva, organizacijama u kulturi kao paralelnim institucijama, zakonskoj nezaštićenosti... 

Razlog tomu bio je zasigurno sastav govornika. Sveučilišni profesor Dean Duda, znanstvenica pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose te bivša državna tajnica za kulturu u vladi HDZ-a Nina Obuljen Koržinek, vlasnica kazališta Mala scena Vitomira Lončar i menadžer festivala INmusic Zoran Marić teško bi i mogli reći koju o spomenutim problemima jer se s njima, jednostavno, ne susreću. Pravednosti radi, treba istaknuti da je u pogledu kulturnih politika Obuljen Koržinek bila najkonkretnija te kao lošu početnu poziciju istaknula naslijeđeni socijalistički sustav koji nije mijenjan u bitnome, kvalitetne ljude kojima nije dano da upravljaju te zapošljavanje ljudi s nedostatnim kompetencijama, činjenicu da je početak lipnja i da iz MInistarstva kulture još uvijek nisu poslani ugovori za financiranje, potrebu profesionalizacije sustava upravljanja te suradnju i dijalog s dionicima kojih se odluke direktno tiču (primjeri osnivanja HAVC-a i Zaklade Kultura Nova).

Svi su se govornici složili da su nepotizam, lobiranje i nekompetentnost najveći problemi današnjeg kulturnog sustava, no predlaganjem rješenja za te probleme pozabavio se jedino Dean Duda koji je zaključio da reforme kulture ne može biti bez reforme obrazovanja, i obrnuto. Država, između ostalog, postoji da integrira kulturu u sve slojeve društva, vertikalno i horizontalno, rekao je, te istaknuo da u partitokratskom sustavu gdje je kadrovska politika važnija od kulturne politike jedini način koji nam preostaje jest graditi kulturu odozdo. Osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno i u prirodnoj suradnji kulture i prosvjete Duda vidi mogući pomak, kao i u masovnom i kolektivnom razmišljanju o tome što kultura jest, izvan nadležnog Ministarstva, radnih grupa, internetskih savjetovanja.

Direktor INmusica nije se proslavio zaključcima da se za sva kulturna događanja plaća ulaznica, pa tako i za njegov festival, da publika od četvero ljudi nije publika te da bi svi morali biti komercijalni, dakle ostvarivati profit, da bi uopće smjeli raditi. Pri kraju se povela rasprava o promjeni tehnološke platforme, novim medijma i digitalizaciji kao prednostima ili prijetnjama kulturi, no bilo je malo neobično slušati u 2015. godini o potrebama prilagođavanja novim tehnologijama, kao da to vrijeme tek dolazi. Tribina je završila predstavljanjem programa Vitomire Lončar koji bi provela kad bi bila ministrica kulture, no vaša je izvjestiteljica u tom trenutku tribinu napustila pa ne može reći koje su sve sjajne ideje iznesene. Uz inzistiranje buduće ministrice na strategijama, vizijama, misijama, izvrsnosti i liderstvu kao temeljima neke buduće kulturne politike, ostao je previđen i usamljen glas Deana Dude o tome da je kultura u svojoj biti i temeljnom određenju inkluzivna te da se kao takva mora razvijati ne bi li postala i ostala važan faktor društvenoga života.

Snimku tribine možete poslušati ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 03.06.2015

VEZANE VIJESTI

Odnosi kulturne ponude i potražnje

Piše: Matija Mrakovčić
Analiza Instituta za razvoj i međunarodne odnose o javnim politikama u pogledu pristupa kulturi ukazala je, prvenstveno, na potrebu eksplicitne kulturne politike.

Za raspravu i usvajanje

Piše: Matija Mrakovčić
U pozadini priče o ostavci ministrice kulture ostao je početak rada skupina za promjenu medijske politike.

Politike kratkoga vijeka

Piše: Matija Mrakovčić

Na predstavljanju programa Europske unije za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor Kreativna Europa, u Mimari je održan panel o novom cilju programa, razvoju publike.