Kulturna industrija nostalgije | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Kulturna industrija nostalgije

Novi broj Života umjetnosti obrađuje temu postsocijalizma kao pojma koji se može odrediti razlikovanjem u odnosu na društvene poretke kapitalizma.

Život umjetnosti 94-2014, detalj naslovnice

"Paradoks je postsocijalizma u tome da umjesto kritičke refleksije ideologije ovoga 'sada' i 'ovdje' postaje novom kulturom simboličkoga otpora poretku. Kao i svaki drugi kulturalni proizvod društva spektakla, on savršeno služi istom 'Velikom Drugome' i kada ga navodno kritički razara. Kulturna industrija nostalgije postaje upravo ono što je u jednom fragmentu izrekao Walter Benjamin kad je kapitalizam proglasio novim religioznim kultom. Od postsocijalizma kao i od tranzicije preostaju ipak samo muzeji jedne furiozno nestalne estetike iščeznuća", navodi Žarko Paić u uvodniku novog broja Života umjetnosti.

Život umjetnosti je časopis za suvremena likovna zbivanja, posvećen raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine. Objavljuje ga Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu dvaput godišnje kao dvojezično izdanje, a od 2008. koncepciju i uredništvo broja potpisuju gostujući urednici. Glavna je urednica časopisa Sandra Križić Roban, izvršna urednica Sanja Horvatinčić, a uredništvo čine Leonida Kovač, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić i Vanja Žanko.

U novom broju časopisa možete, među ostalima, čitati tekstove Milice Popović i Petre Belc o Jugoslaviji kao metaprostoru u suvremenim umjetničkim praksama, Ivane Hanaček o pitanju prekarnog rada o sadašnjosti kapitalističke restauracije, Bojane Matejić (OKTOBAR: ispitivanje (motiva) postavljanja heterologije) ili Marka Stamenkovića (Tri geste: Jurjević, Burđelez, Tolj), Vanje Terzin o kritici ideološke konstrukcije identiteta socijalističke Jugoslavije u muzičkim videoradovima grupe Borghesia, Nine Stevanović o arhitektonskim praksama poslijeratne Bosne i Hercegovine i odnosu prema naslijeđu iz razdoblja socijalizma, Andree Lazea o javnoj umjetnosti u postsocijalističkoj Rumunjskoj te Ane Kovačić, Sanje Sekelj i Lee Vene o procesima privatizacije u Hrvatskoj kroz umjetničke projekte i javne akcije.

Po cijeni od 40 kuna Život umjetnosti možete kupiti u Institutu za povijest umjetnosti, slanjem narudžbenice ili online narudžbom te u knjižari UPI-2M BOOKS i Muzeju suvremene umjetnosti. Više potražite ovdje.

Izvor: ŽU

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 02.09.2014