Medika ostaje! | kulturpunkt

Medika ostaje!

Za moguću "nelegalnost" korištenja prostora Medike odgovornost snosi isključivo Grad Zagreb, i to njegove najviše političke instance.

Piše: Matija Mrakovčić

Prije dvadeset godina, poziv za osnivanje Attacka, slobodnog prostora alternativne kulture nasuprot dominantnim kulturnim i političkim praksama, odaslan je u 3. broju magazina Arkzin. Prvih petnaest godina Attacka, od početaka i djelovanja u sklopu tvornice Jedinstvo, preko nepostojanja prostora za programe, do skvotiranja bivše tvornice lijekova Medika, zabilježeno je u knjizi Naša priča. Svaki od vremenskih isječaka obilježen je nesigurnošću opstanka, najviše vezanim uz nemogućnost uspostave stalnog prostora, centralne točke djelovanja, bilo za održavanje redovitih programa, bilo za hladni pogon. Attack je, otkad postoji, bez prostora bio aktivan više od šest godina, a na svoju dvadesetu obljetnicu obilježava i gotovo sedamnaest godina bez dugoročnog rješenja problema prostora. 

Uz dvadeset godina Attacka, ove se godine obilježava i deset godina od "skvotiranja" Medike. Od 2008. prostor počinje naseljavati i koristiti sve veći broj ljudi i kolektiva, a trenutno ga koristi dvadesetak organizacija i šezdesetak umjetnika. Prostor je 2009. namjenjen za javne kulturne svrhe, a Attack, kao korisnik najvećeg dijela prostora, potpisuje ugovor o privremenom korištenju na dvije godine. Medika je smatrana privremenim rješenjem zbog namjere gradske uprave da na tom mjestu gradi Kongresni centar, za čiji je (neobvezujući) arhitektonski natječaj 2005. godine izdvojeno 700 tisuća kuna. Unatoč privremenosti, u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba (2015-2022),  Autonomni kulturni centar Attack! naveden je, uz mamu, Močvaru i Booksu, kao jedan od nosećih programa inovativnih kulturnih i umjetničkih djelatnosti, koji su se istaknuli kao "važna mjesta za razvoj ukupne nezavisne scene grada Zagreba, mjesta sudjelovanja mladih te prostori razvoja različitih subkultura".

Stoga je nemalo iznenadio poziv korisnicima prostora Medike, zaprimljen 24. travnja iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba, da do 16. svibnja isprazne prostor od osoba i stvari te ga vrate u posjed Grada Zagreba. Razlog: inspekcija zaštite od požara Inspektorata pri Ministarstvu unutarnjih poslova donijela je rješenje kojim Grad Zagreb mora spriječiti korištenje građevina i ulazak korisnika na adresi Pierottijeva 11 dok se ne otklone utvrđeni nedostaci. Potom Grad Zagreb šalje obavijest o predaji prostora kao razloge navodeći da se prostorije koriste za okupljanje i urede, a bez uporabne dozvole, te da u prostorima nisu izvedene mjere za zaštitu od požara. Grad također ističe da se ti prostori koriste bez valjane pravne osnove jer samo je Attack imao ugovor o privremenom korištenju prostora (sklopljen do 2011), dok ostali korisnici nisu nikada imali regulirano pravo korištenja prostora. 

Ovako postavljeni zahtjevi upućuju na dugotrajnu "nelegalnost" korištenja prostora Medike, koja je sada, prema dopisu Inspektorata, postala opasna za ljude i građevine zbog neriješenih sigurnosnih pitanja. No, za "nelegalnost" boravka u prostoru Medike odgovornost snosi isključivo Grad, i to njegove najviše političke instance. Iako je očito da Grad Zagreb postupa prema zahtjevu Ministarstva te se sve doima kao da se može i treba rješavati u domeni pravnih pitanja, ipak ostaje nekoliko nedoumica. Ako se vratimo na dopis Grada kojim se traži iseljenje korisnika prostora, vidljive su dvije linije argumentacije: prostorije se koriste bez uporabne dozvole i bez valjane pravne osnove.

Kao što je istaknuto, jedina organizacija koja je imala ikakav legalni dogovor s Gradom jest Attack, i to do 2011. Nakon toga, situacija ostaje zamrznuta - niti je ugovor Attacku produžen niti su nove organizacije i pojedinci dobili priliku potpisati ugovor o korištenju. Iako je Attack otada neprestano tražio produženje ugovora od Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, službeni odgovor nikada nije stigao. Nakon preporuke Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, koju su uz svu potrebnu dokumentaciju predali Uredu za imovinu Grada, isti se ured nije više javio, a umjesto službenog dopisa dobili su tek neslužbenu informaciju da ugovor neće biti produljen zbog pritužbi susjeda i obližnjeg hotela.  

Grad Zagreb jedini je vlasnik Medike i time jedini odgovoran za održavanje zgrade koju koristi više organizacija, inicijativa i pojedinaca. No, koliko je poznato i vidljivo, Grad Zagreb posljednjih je deset godina sustavno zanemarivao njeno infrastrukturno održavanje. Zatečeni prostor bio je u iznimno derutnom stanju te je obnovljen vlastitim sredstvima koja prelaze iznose od stotinu tisuća kuna, bez finacijske pomoći Grada i uz puno volonterskog rada svih korisnika i korisnica.

Druga linija argumentacije gradske uprave - nepostojanje uporabne dozvole za prenamjenu prostora - također vraća lopticu na teren Grada. Uporabnu dozvolu mogao je izdati samo Grad, što on nije nikada učinio, iako je 2009. potpisao ugovor o korištenju za kulturni centar te financijski podržava programe u tom prostoru. Grad Zagreb ignorira nepostojanje uporabne dozvole za čije je izdavanje sam odgovoran, ali u trenutku kada nadležno Ministarstvo traži da Grad isprazni prostor Medike, upravo se na taj detalj poziva. 

Slijedom navedenog, možemo smatrati da je Grad Zagreb sam kriv za ono što se korisnicima prostora stavlja na teret. S istim upitom obratili smo se Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba te Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport. U odgovoru koji je pak stigao s adrese Ureda gradonačelnika istaknuto je da je Grad Zagreb, kao vlasnik prostora, "zatražio od korisnika da napuste prostor kako bi se moglo detaljno pregledati instalacije, instalirati sustave protupožarne zaštite te izvršiti druge potrebne radove na objektu". Također, na traženje "udruge Attack koja djeluje na tim prostorima (...) po nalogu gradonačelnika Bandića održan je sastanak u gradskoj upravi s korisnicima prostora" te "smo u pozitivnom ozračju dogovorili da ćemo prostor sanirati etapno kako korisnici ne bi nužno morali napuštati prostor". 

Iz Ureda Gradonačelnika istaknuli su da "već danas (11. svibnja, op.a) je u dogovoru sa korisnicima prostora poslana ekipa u Mediku da započne sa pregledima kako bi se mogao izraditi projekti te izveli potrebni radovi radi zaštite sigurnosti". O planu izgradnje Kongresnog centra nismo poslali upit gradskoj upravi, no iz Ureda gradonačelnika samoinicijativno su izvijestili da "odluka o izgradnji Kongresnog centra na tom prostoru nije donešena. Što će na tom prostoru u konačnici biti znat će se do kraja tekuće godine. U svakom slučaju kada za to dođe vrijeme, za postojeće korisnike prostora naći će se adekvatan smještaj na nekoj drugoj lokaciji". Predizborni trik? 

"Teško je znati što Gradska uprava smjera napraviti. Kad ih nazovemo jako su kooperativni i htjeli bi nam pomoći, ali onda to negdje zapne, ne znam gdje. Vjerojatno stane u onom trenutku kad nam na vratima ugledaju leđa", istaknula je davne 2009. u razgovoru za Kulturpunkt Sanja Burlović. Osam godina kasnije, scenarij je isti, mjesto radnje također, jedina je razlika u tome što je Medika narasla, ojačala. Iza nje danas stoji više od stotinu članova dvadesetak organizacija i nezavisnih kolektiva, nekoliko tisuća posjetitelja mjesečno, brojni kulturno-edukativni programi, osmišljeni van profitne logike i s idejom o općem dobru, autonomnosti, solidarnosti i aktivnom promišljanju modela kreativnog društvenog djelovanja. 

Na konferenciji za medije koju je zajednica udruga i pojedinaca korisnika prostora Medike održala 12. svibnja, istaknuto je nekoliko zahtjeva, među kojima su potpisani ugovor o sanaciji prostora i mogućnost njegove prenamjene. Možda najvažniji onaj je o potrebi konačnog uređenja odnosa između Grada i korisnika prostora - bez ugovora, i to ugovora koji neće biti potpisan samo s Attackom, nema nikakve garancije da se ovakve situacije neće ponavljati, prema trenutnom raspoloženju gradskih vlasti. Također, postoji i potreba da se regulira način upravljanja Medikom. Grad Zagreb je, kao što smo istaknuli, jedini vlasnik prostora, dok zajednica udruga i korisnika svakodnevnim programom osigurava daljnji razvoj prostora kojeg upravo korištenjem štiti od propadanja. U ovom kontekstu nije nezanemariva činjenica da se radi o etabliranom kulturnom centru, mjestu aktivne participacije građana, prostoru otvorenom novim inicijativama i podložnom stalnim mijenama, prema kulturnim i društvenim potrebama grada.

Grad Zagreb ništa ne sprečava da osniva javno-civilna partnerstva koja su, u suštini, oslanjanje na javne resurse radi razvoja civilnog društva - resursi ostaju u javnoj domeni no ne kontrolira ih isključivo vlast. Inicijativa najčešće dolazi odozdo, a vezana je uz postojeću infrastrukturu, dok su modeli suradnje temeljeni na otvorenosti i dostupnosti. Prema Zakonu o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, Grad Zagreb ništa ne sprečava da osnuje javnu kulturnu ustanovu sa zajednicom udruga i korisnika Medike, gdje će svaki partner sudjelovati u svojim okvirima, ulažući infrastrukturu i druge resurse ili predlažući i provodeći programe. Uostalom, za sada usamljeni primjer Pogona to najbolje pokazuje.

Medika, dakle, ostaje. Hoće li i gradska uprava ostati (pri svom)?

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 12.05.2017

VEZANE VIJESTI

Mogućnost druge kulture

Piše: Vatroslav Miloš

Iza nas je petnaest godina Attacka, njegovih prostora, projekata, akcija, sukoba, poraza i pobjeda.

Kratkovidno punjenje proračuna

Zagrebačke organizacije civilnoga društva prosvjednom su akcijom upozorile na mogućnost masovnog zatvaranja udruga slijedom odluke o povećanju rente za gradske prostore.

Nepotkupljivost na djelu

Piše: Dea Vidović
Tribina "Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba - četiri godine poslije" razmatrala je odnos trenutne političke strukture prema nezavisnoj kulturi i mladima.