Mjesta okršaja | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Mjesta okršaja

Građani od gradskih vlasti traže da se crkva na Savici ne gradi na prostoru parka, a na Britancu ugostitelji i obrtnici ustaju protiv samovolje Milana Bandića.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Čuvajmo naš park

Park Trnjanska Savica, centralna kvartovska zelena površina omeđena zgradama i ulicama Prisavlja, Lastovske, Zinke Kunc i Vladimira Ruždjaka, već je desetak godina mjesto okršaja. Kao jedini temeljito uređeni park u kvartu, Park Trnjanska Savica mjesto je susjedskih susreta, dječje igre, rekreacije i druženja i sasvim sigurno znači mnogo za kvalitetu života stanovnika naselja. Okupljeni u inicijativu "Čuvajmo naš park", građani su već 2013. uspjeli zaustaviti gradnju crkve na toj čestici, ali lokalna je župa Blaženoga Alojzija Stepinca ovih dana, zatraživši lokacijsku dozvolu za izgradnju, ponovno otvorila slučaj. Prije tri godine peticiju za zaustavljanje gradnje crkve potpisalo je 1200 građanja Savice, gradonačelnik Milan Bandić tada je rekao da se ništa neće graditi protiv volje građana. Sada su stanovnici stvari ponovno odlučili uzeti u svoje ruke i u otvorenom pismu gradonačelniku stali protiv projekta nazvanog "Uređenje parka i gradnja crkve". 

"To je centralni park našeg naselja, park s uređenim stazicama, posađenim drvećem, postavljenim klupicama, park u kojem dane provode roditelji s djecom, stariji šetači; park u kojima su mnogi napravili svoje prve korake, park u kojem smo odrastali", ističe se u pismu i dodaje: "Činjenica da bi se gradnjom rušila stabla, šetnice, postavljene klupice, čine taj zahtjev krajnje neuviđavnim, neskromnim i nama neprihvatljivim. Gradnja predviđa ukupnu tlocrtnu površinu građevine oko 1.600 metara kvadratnih, što čini trideset posto parka, uključivo dvije garaže unutar župnog dvora, što podrazumijeva vožnju i zagađenje unutar parka te još 30 parkirnih mjesta na mjestu sadašnje zelene površine".

Također, ističe se u pismu, građani okupljeni u inicijativu "Čuvajmo naš park" pisali su dopise gradskim uredima, sudjelovali u prijedlozima za GUP, poštovali sve protokole i, kako kažu, nije jasno zašto se inzistira na toj lokacija kada "u blizini ima nekoliko neuređenih lokacija koji bi mogle biti adekvatno kategorizirane i pogodne za gradnju crkve".

Istovremeno, Britanski trg, živahni zagrebački trg na kojem svoje usluge svakodnevno nude ugostitelji i mali obrtnici, sljedeće će godine, prema riječima gradonačelnika Bandića - u preuređenje. A da bi se to izvelo - prvo se mora riješiti sadašnjih zakupaca kojima se do sada bez ikakavih poteškoća produljivao zakup, a o kojemu, veli jedan od njih, ovisi 70-ak radnih mjesta. 

"'Tržnice Zagreb odlučile ugasiti život na starom zagrebačkom trgu. Odlučile su sa Britanskog trga maknuti sve male vrijedne hrvatske tvrtke i obrtnike te obične ljude koji daju život trgu i organiziraju sva događanja na Britancu. Obrazloženja nema, u rješenju su napisali 'kriv je Grad Zagreb' koji je ujedno i njihov vlasnik", ističe ugostitelj koji na Britanskom trgu zakupljuje prostor već 20 godina.

Komentirajući situaciju u emisiji Radio Sljemena Zagrebi po Zagrebu, Milan Bandić je rekao: "Ilički plac mora imati fiksni objekt, ne može imati montažnu priču. To je neozbiljno, neodgovorno i to estetski nije u redu. A što se tiče mesnica, odmah uz Ilički plac ima dosta dućana u kojima se to može kupiti". 

U Zagrebu je sve manje i manje mjesta na kojima građani mogu neometano provoditi slobodno vrijeme, a da ne moraju posezati za novčanicima, kao u slučaju parka na Savici, a tamo gdje im se nude proizvodi malih, lokalnih proizvođača i obrtnika - uvijek ima mjesta za veće ribe, ili samo za njih.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 30.06.2016

VEZANE VIJESTI

Park je naš

Piše Vatroslav Miloš
Nakon Travnog, i Trnjanska Savica našla se u situaciji "crkva ili park".

Umjetničko oblikovanje grada

Piše: Vatroslav Miloš
Transnacionalni umjetnički laboratorij ACTOPOLIS intervencijama u gradsko tkivo želi ponuditi alternativu sadašnjeg stanja javnog prostora.

Istraživanje margine

Piše: Vatroslav Miloš

Publikacija Geografije segregacije nastala je kao rezultat dvogodišnjeg partnerskog projekta Galerije Miroslav Kraljević te udruga SF:ius, ARCHIsquad i Romske organizacije mladih