Muf na vidiku! | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Muf na vidiku!

O feminizmima, popularnoj kulturi, aktivizmu i teoriji, a prvenstveno o novopokrenutom portalu Muf razgovaramo s njegovim pokretačicama, autoricama i ideologinjama.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Novopokrenuti portal za feminističku kritiku popularne kulture Muf vode Asja Bakić, Maša Grdešić, Barbara Pleić Tomić i Lana Pukanić. Mufovke kažu da imaju za cilj iz feminističke perspektive pisati o popularnoj kulturi te ženskoj popularnoj kulturi pristupati kao pojavi koja može i treba imati širu kulturnu vrijednost. O ideji pokretanja i daljnjem radu razgovarali smo s Asjom Bakić, Mašom Grdešić i Lanom Pukanić.

 

KP: Zašto muf? Kakve veze muf ima s feminizmom? I što je s onima koji muf nemaju, a feministi su?

Muf: Muf je kao naziv došao spontano. Lana, Maša i Barbara razgovarale su i fantazirale o pokretanju sajta za feminizam i popularnu kulturu, ali stvari su sjele na mjesto tek kad se priključila Asja i već na prvoj kavi razriješila problem imena sajta. U tome je glavnu ulogu odigrao Lanin modni dodatak – muf/torbica – koji je Asju naveo da predloži sadašnji dvosmisleni naziv sajta. Nakon toga je sve poprimilo jasne obrise: ton sajta, rubrike, dizajn. 

Dvosmislenost naziva nam je važna: modni dodatak i "stidne" dlake (pa, metonimijski, vagina). S jedne strane zvuči kao blaga provokacija, a s druge ima bitno povijesno, kulturno, estetsko i političko značenje. Uostalom, debate o depilaciji tzv. intimne zone ovih su dana ponovno politički aktualne! Muf u tom smislu nije isključiv, voli i one s mufom i one bez mufa, i žene i muškarce, i feministkinje i feministe. Premda je Muf nastao kao rezultat jedne od najljepših stvari u životu, ženskog prijateljstva, i mu(f)škarci su pridonijeli nastanku sajta, kao partneri, prijatelji, kolege i – uskoro – autori tekstova.


KP: Kakva je to feministička perpektiva u kojoj su se našle Asja Bakić, Maša Grdešić, Barbara Pleić Tomić i Lana Pukanić te odlučile pokrenuti portal?

Muf: Nas četiri, kao i svaka feministkinja/feminist, imamo svaka svoju osobnu povijest postajanja i bivanja feministkinjom koja ni u kom slučaju nije dovršena. Na feminizam gledamo kao na stalan proces učenja i osvješćivanja, on za nas nije jedna i stabilna stvar, pa se tako i naši pogledi na feminizam uvijek ne poklapaju. To ipak ne znači kako vjerujemo da feminizam može biti bilo što, da može biti "ono što ti želiš da bude". Naši se interesi najviše podudaraju kada je riječ o odnosu feminizma i popularne kulture, a činilo nam se da to specifično područje nije dovoljno pokriveno na hrvatskom internetskom prostoru, iako postoji nekoliko odličnih sajtova za feminističku politiku.

Premda smo sve velikim dijelom formirane popularnom kulturom te smo neke feminističke stavove usvojile upravo tim putem, i bez obzira na našu ljubav prema mnogim pop-kulturnim proizvodima i tekstovima, nismo zastupnice "popularnog feminizma" koji je pomiren(iji) s popularnom kulturom, već je želimo promatrati kritički, stalno svjesne njezinih komercijalnih, kapitalističkih okvira.

 

KP: Je li Muf aktivistički portal ili ostaje u teorijskim okvirima?

Muf: Muf je portal za feminističko čitanje popularne kulture. Ako nam se, na primjer, ne dopada neki film, sjest ćemo i napisati zašto. Nismo baš sigurne da bi gađanje filma jajima postiglo bolji efekt. Vjerujemo da je kritičko pisanje o fenomenima popularne kulture na ovakvom portalu oblik aktivizma jer se tim putem otvaraju bitne rasprave o stvarima koje smo često skloni olako shvatiti, a u velikoj nam mjeri oblikuju svakodnevicu. Internetski sajt za razliku od znanstvenog rada objavljenog u specijaliziranom časopisu te pristupačniji jezik za razliku od teorijskog metajezika, nadamo se, učinit će Muf dostupnim i zanimljivim širem čitateljstvu. 


KP: U što se nadate da će portal izrasti odnosno postoji li ideja daljnjeg razvoja?

Muf: Ne robujemo ideji rasta jer Muf nije na burzi, već na internetu. Naša je želja da Muf postane popularno mjesto za raspravu o utjecajima popularne kulture na svakodnevni život, posebice na život žena, odnosno, portal koji bi prije svega konsolidirao različite poglede na feminizam unutar popularne kulture, ali i šire. Također bismo s vremenom voljele okupiti veći broj stalnih i povremenih suradnica i suradnika koji dijele naš entuzijazam za bavljenje tim problemima.

 

KP: Na koliko je načina moguće govoriti o feminizmu i feminizmima? Može li feminizam ostati u okvirima parcijalne borbe u današnje doba?

Muf: Danas je osobito važno osvijestiti razlike unutar feminizma i podržati različite tipove feminističkih identiteta. Razvoj feminizma nas uči da stalno treba raditi na osvješćivanju vlastitog privilegija i vlastitih slijepih pjega. Prošlo je vrijeme kada se moglo neproblematično govoriti o kategoriji "žena", sada je nužno odmah postaviti pitanje "koja žena"? U tom smislu više nema "parcijalne" borbe jer su drugi identiteti (klasni, rasni, seksualni i brojni drugi) već neodvojivo povezani sa "ženskim".

Također, danas je borba protiv patrijarhata snažno povezana s borbom protiv kapitalizma i u njoj bi trebali sudjelovati i muškarci i žene. Borba za "muška" prava ima smisla ako se prihvati da problemi suvremenog maskuliniteta također proizlaze iz patrijarhata, a ne iz navodne nove moći žena. Međutim, veza patrijarhata i kapitalizma nije prirodna i vječna pa stoga ne vjerujemo da će, ako se jednom sruši kapitalizam, i patrijarhat čarobno nestati. U tom smislu neke bitke i dalje moraju biti parcijalne.

 

KP: Kategorije tekstova poput feminizma, književnosti, tv/film i popa relativno su jasne odrednice, no što su vivisekcija, porno i eyesore?

Muf: Porno je porno: kategorija posvećena čitanju pornografije. Nismo htjele previše mudrovati. Isto je i s Vivisekcijom koja, doduše, u kontekstu našeg sajta ne znači doslovno otvaranje i proučavanje životinjskog organizma, ali nedvosmisleno ukazuje na zasijecanje tkiva popularne kulture kako bismo ga pažljivije izučile dok je još uvijek aktualno. Eyesore je kategorija rezervirana za vizualne intervencije i likovne radove, ukratko – eyesore je naš tumblr.    


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.01.2014