Mufov ključ u bravu | kulturpunkt

Mufov ključ u bravu

Gašenjem portala koji je kroz feminističku kritiku popularne kulture osvajao nove postore slobode završeno je jedno poglavlje priče koja se nastavlja na nekim novim frontovima.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Muf / Facebook

U posljednje se vrijeme stanje krpanja rupa što ih za sobom ostavlja iščezavajuća država sve više normalizira. Već smo naviknuti na društvenim mrežama prikupljati novac za skupe lijekove ili liječničke tretmane koje život znače, a odnedavno se za ovu slamku spasa u svrhu preživljavanja hvataju i akteri neprofitnog medijskog sektora, čija se budućnost ne doima nimalo svijetlom. Stanje u kojem Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek nastavlja politiku ukidanja potpora za neprofitne medije, čiji se rad ionako uglavnom zasniva na volonterskom entuzijazmu, stavlja ih u perpleksan položaj čije se rješenje svodi na nezahvalan izbor između crowdfunding kampanje ili gašenja. 

Da su se odlučile za drugu opciju te da nakon gotovo četiri godine rada stavljaju ključ u virtualnu bravu, na svojim su stranicama u prvim danima nove godine objavile i urednice feminističkog portala Muf. Iako je riječ o portalu koji dijeli perspektivu mnogih kritičkih medija u Hrvatskoj, u zajedničkoj pozdravnoj crtici urednice Asja Bakić, Maša Grdešić, Lea Horvat, Maša Huzjak, Barbara Pleić Tomić i Lana Pukanić ističu kako ukidanje financijske potpore nije primarni razlog donošenja odluke o prestanku rada. "Hasanbegović i Obuljen stvorili su grozne uvjete i atmosferu za rad i to je utjecalo na naš rad i našu volju, ali taj manjak sredstava nas nije slomio. Obeshrabrio i demotivirao, da, ne toliko zbog nas samih koliko zbog uništenja jedne ionako krhke infrastrukture i svih pogubnih implikacija tog procesa. Nastavile bismo dalje pisati bez sredstava da nismo sve iz različitih razloga osjećale da je Muf za nas završeno poglavlje", rekla nam je glavna urednica portala Lana Pukanić.

Izborom da se pop-kulturom bave kroz optiku feminističke kritike Mufovke su u hrvatski internetski prostor donijele ne samo duhovite i britke osvrte na društvenu mizoginiju i seksizam, već prije svega valorizaciju dominantno podcijenjene ženske popularne kulture kao pojave koja može i treba imati širu kulturnu vrijednost. Feminističkim iščitavanjem raznorodnih proizvoda popularne kulture – filmova, televizijskih serija, modnih časopisa, književnosti, glazbe, reklama, računalnih igara – dakle, svih onih instanci koje tradicionalno odražavaju suženu sliku onoga što žene i djevojke jesu i mogu biti, osvajale su nove diskurzivne i simboličke prostore slobode. "Malo je, zapravo, mjesta u Hrvatskoj na kojima možemo biti posve opuštene u iznošenju feminističkih stavova o suvremenoj popularnoj kulturi. Muf je bio jedno takvo mjesto i to je u suštini bila njegova najvažnija zadaća: da nama koje smo ga pokrenule, ali i onima koji su nas čitali dopusti drugačiji, emancipirani diskurs bez straha od ostracizma i ruganja", zaključila je jedna od najprofiliranijih autorica portala, Asja Bakić. 

Na samom početku rada, u intervjuu za Kulturpunkt 2014. godine, urednice su za cilj istaknule "da Muf postane popularno mjesto za raspravu o utjecajima popularne kulture na svakodnevni život, posebice na život žena, odnosno, portal koji bi prije svega konsolidirao različite poglede na feminizam unutar popularne kulture, ali i šire". Željele su također okupiti i veći broj suradnica i suradnika koji dijele njihov entuzijazam za bavljenje ovim temama. Podvuče li se nakon gotovo četiri godine crta može se reći da je ovaj cilj ispunjen. Muf je u tom vremenu postao mjesto gdje su započinjale i okončavale brojne diskusije, prije svega zahvaljujući ustrajnom prokazivanju svih onih suptilnih i manje suptilnih mehanizama održavanja rodne nejednakosti, za što su im "štofa" davali brojni primjeri seksističkih izjava, tekstova i postupaka. 

Okupljen je i zavidan broj povremenih i stalnih suradnica i suradnika koji su, svaka/i sa svojim specifičnim pristupom, Muf učinili mjestom koje odražava različite tipove estetskih senzibiliteta i feminističkih identiteta. Različiti pogledi na feminizam ipak nisu značili i podržavanje individualističkog pristupa fokusiranog na osobnu slobodu i sreću, već je Mufova analitička lupa ukazivala na strukturalne probleme te intitucionaliziranu eknomsku i političku neravnopravnost žena. Nije se bježalo ni od teorijski izazovnih i umnogome kontradiktornih veza između kapitalizma i popularne kulture pa je, često uz fanovsko polazište, analiza medijskih proizvoda i književnih tekstova locirala uvijete njihove proizvodnje i kritizirala njihovo kapitalističko utemeljenje. 

Do šire javnosti pa i novinskih naslovnica Muf je stigao već u prvoj godini rada, nakon dodjele potpora Ministarstva kulture kada su se konzervativni i mainstream mediji u nizu tekstova obrušili na portal, instrumentalizirajući ga u svojem obračunu s Ministarstvom. Uz moralno paničarenje i tendenciozne formulacije o milijunima državnih kuna koji će se sliti na račun portala, reakcije kolumnista, ali i nekih saborskih zastupnica pokazale su visoku razinu ignorancije. Medijski diskurs razotkrio je nipodoštavajući odnos prema "trivijalnim" temama kojima se portal bavi. Muf je svojim radom upućivao upravo na suprotno – ženska popularna kultura sudjeluje u kreiranju naše stvarnosti te kao takva ima i politički značaj i emancipatorski potencijal.

Kada se Ministarstvo samo pod egidom tobožnje apolitičnosti odlučilo obračunati s neprofitnim medijima i nezavisnom kulturnom scenom, autorice su inzistirale na tome da kultura nije moguća izvan političkog konteksta te da naš rad nužno reflektira naša osobna politička uvjerenja. Tako Bakić piše: "Zadaća neprofitnih medija, ali i medija općenito, trebala bi biti da raskrinka laži o toj neutralnosti i apolitičnosti te da nas obavijesti o kontekstu i implikacijama kulture koju najčešće nekritički i refleksno usvajamo. S obzirom na tu važnu zadaću koju imaju, mediji su definitivno sastavni dio kulture. Ukoliko ih iz kulture želimo izbaciti, radimo to kako bismo nesmetano lagali i kulturu svojim lažima neprestano degradirali."

Iako priča o Mufu na kraju zasigurno spada u priču o Hrvatskoj, bio bi propust svesti je isključivo na odnos vlasti prema prema kritičkom i drugačijem. To je i priča o emancipatorskom pothvatu slobodnog govora o suvremenoj kulturi i reevaluacije mahom potcijenjenih proizvoda ženske pop-kulture. S gašenjem Mufa završeno je jedno poglavlje priče koja se nastavlja, osnažena za nove borbe, za neke druge frontove.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 12.01.2018

VEZANE VIJESTI

Muf na vidiku!

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O feminizmima, popularnoj kulturi, aktivizmu i teoriji, a prvenstveno o novopokrenutom portalu Muf razgovaramo s njegovim pokretačicama, autoricama i ideologinjama.

Feminizam nije teorijski privjesak

Piše: Lujo Parežanin
Novopokrenuta Inicijativa za feministički Filozofski najavila je namjeru da rodnu tematiku podigne s razine fragmenata u silabima na autonomno područje akademskog i šireg angažmana.

Produbljeno nepovjerenje

Piše: Lujo Parežanin
Paneli o medijskoj strategiji i budućnosti neprofitnih medija održani u sklopu desetih Dana elektroničkih medija nisu uspjeli ponuditi odgovore na pitanja koja brinu treći sektor.