Najbolje se uči kroz igru | kulturpunkt

Kulturoskop Kinemaskop

<

Najbolje se uči kroz igru

O edukacijskom potencijalu radionica animacije i videa te filmskim festivalima namijenjenim djeci i mladima razgovaramo s Jasenkom Borovčak, koordinatoricom zabočkog KIKI Festivala.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: KIKI Festival

KIKI Festival – međunarodni festival dječjeg filma ove se godine održao četvrti put u organizaciji Društva Naša djeca Zabok i udruge Gokul. U pet natjecateljskih programa prikazano je 44 filma. Ove godine zemlja–partner bila je Latvija. Cilj je KIKI Festivala razvoj kulture gledanja filmova u ranoj dječjoj dobi te podizanje vizualne pismenosti djece s posebnim naglaskom na edukativne filmove koji djecu potiču na razmišljanje. O festivalu i edukacijama za djecu razgovarali smo s Jasenkom Borovčak, tajnicom Društva te koordinatoricom festivala.

 

KP: U Zaboku se od 27. do 29. travnja održao već četvrti KIKI. Svojevrstan je mlađi brat Tabor film festivala, također u organizaciji Građanske organizacije za kulturu (GOKUL). Kad pogledate unatrag, što je KIKI sve prošao u ove četiri godine?

J.B.: KIKI Festival zajednički organiziraju Građanska organizacija za kulturu – GOKUL i Društvo Naša djeca Zabok. KIKI festival pokrenut je 2012. godine na 10. obljetnicu Tabor film festivala, međunarodnog festivala kratkometražnog filma. Ideja za KIKI rodila se iz izrazito uspješnih matineja za djecu koje su se od 2009. održavale u sklopu Tabor film festivala, a organizirali su ga Društvo Naša djeca Zabok i Gokul, za djecu grada Zaboka. Cilj KIKI Festivala jest razvoj kulture gledanja filmova u ranoj dječjoj dobi te podizanje vizualne pismenosti djece s posebnim naglaskom na edukativne filmove koji djecu potiču na razmišljanje. KIKI su podržali dječji vrtići i osnovne škole Krapinsko-zagorske županije, Grad Zabok, Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, HAVC, Zaklada Kultura Nova i mnogobrojni donatori i sponzori.

Od samog početka KIKI festivala imali smo već bazu posjetitelja koju smo stvarali u Zaboku, a kroz ove četiri godine postali smo prepoznatljivi po izuzetno kvalitetnom programu tako da se broj posjetitelja od 1500 s prvog KIKI-ja na četvrtom KIKI-ju popeo na preko 3000 tisuće. Na prvom i drugom KIKI-ju program smo bazirali na djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole, dok smo treći i četvrti KIKI proširili i s programom za djecu viših razreda osnovne škole pa čak i srednjoškolce, posebno za učenike Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Isto tako, što se tiče popratnih programa u ove četiri godine, svake godine nam je program bogatiji sadržajima koje nudimo djeci iz cijele Krapinsko-zagorske županije.

 

KP: Ovogodišnji je KIKI ponudio pravu riznicu kratkih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi. Posebnost je festivala svakako dječji žiri, ove su ga godine činili učenici petog, šestog i sedmog razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog iz Zaboka. Osim filmova koje su napravili profesionalci, a namijenjeni su djeci, jesu li se mogli pogledati i filmovi koje su napravila djeca?

J.B.: Od samog početka KIKI-ja dječji žiri odlučuje o pobjedniku KIKI festivala, a dječji žiri obično čine djeca uključena u programe Društva Naša djeca Zabok koja su već i prije prošla neke kreativne radionice. Djeci je to jako zanimljivo i sama se javljaju da žele sudjelovati te osim samog pobjednika Festivala, dječji žiri dodjeljuje i posebne pohvale. Filmovi koji su u konkurenciji te filmovi partnera koje prikazujemo na KIKI-ju isključivo su radovi profesionalaca namijenjeni djeci. No, zadnjeg dana KIKI-ja prikazujemo filmove koja su napravila sama djeca, a nastali su na radionicama u sklopu Festivala i uvijek su jako dobro prihvaćeni.

 

KP: U sklopu festivala održala se radionica animacije i videa, u suradnji s Udrugom RARE iz Vinkovaca i video klubom Mursa iz Osijeka. Osim toga, održane su i dvije radionice s ovogodišnjim partnerima, kulturnom organizacijom OTTOmani iz Italije i iz Latvije. Koliki je bio interes i kakve su reakcije djece? Koliki je edukacijski potencijal takvih programa?

J.B.: Ove godine smo ponudili najveći broj radionica za djecu do sada i imali smo veliki interes. Radionice su se održale u Osnovnoj školi Sveti Križ Začretje, Osnovnoj školi Veliko Trgovišće i Društvu Naša djeca Zabok te je sudjelovalo oko 50-ak djece. Djeca su bila oduševljena radionicama, a većina njih je prvi puta i sudjelovala na ovakvom tipu radionica. Komentari djece bili su: "Naučila sam kako se rade animirani filmovi", "Naučila sam koliko je truda i vremena i strpljenja potrebno da se napravi kratki film", "Koja je razlika između crtanog i animiranog filma te koliko pokreta treba za 1 sekundu filma…", "Kako pravilno snimiti video te kako montirati", "Pa mislila sam da je to jako jednostavno, ali sad sam shvatila da i nije baš", "Naučila sam raditi lutke i pomoću njih crtiće".

Edukacijski potencijal ovakvih programa je ogroman jer se djecu potiče na kreativno izražavanje što je, nažalost, danas u okviru odgoja i obrazovanja svedeno na najmanju moguću mjeru, a zna se da djeca kroz kreativnosti i igru najbolje uče i usvajaju nova znanja i vještine. Uz to se međusobno druže, razvija se timski rad i stvaraju nova prijateljstva.

 

KP: Održan je i okrugli stol o audiovizualnoj kulturnoj ponudi namijenjenoj djeci i mladima. Koje biste domaće i strane festivale, koji svoj program ili dio programa posvećuju audiovizualnim sadržajima namijenjenim djeci i mladima, izdvojili? Koje su mogućnosti suradnje među festivalima, programske i financijske? Možete li izdvojiti neke europske organizacije kao platforme za okupljanja profesionalaca, od distributera do producenata i donatora?

J.B.: Okrugli stol po nazivom "Audiovizualna kulturna ponuda namijenjena djeci i mladima: festivali i festivalski programi" koji smo održali za vrijeme KIKI-ja, prije svega, namijenjen je festivalima i manifestacijama koje njeguju audiovizualne sadržaje namijenjene djeci i mladima kako bi se otvorile mogućnosti razmjene iskustava, novih suradnji, umrežavanja i sl. Pozive za okrugli stol poslali smo na adrese svih domaćih festivala i na nekoliko festivala u inozemstvu za koje smo imali informacije da rade programe za djecu i mlade. Okruglom stolu su se odazvali KUKI - International Short Film Festival for Children and Youth iz Berlina, Animateka iz Ljubljane, Tampere Film Festival iz Finske, Filmski Festival Smijeha (FIFES) iz Zagreba, Revija filmskog stvaralaštva djece, Filmska revija mladeži i Four River Film Festival.

Ovakva okupljanja su vrlo važna jer smo otvorili mnoge teme, od odabira programa, prikupljanje sponzora uz etički pristup prema tome, naplate ulaznica, kulturoloških razlika u odnosu prema sinkronizaciji i titlovanju, kako duljinu projekcije prilagoditi dobi, važnosti razgovora s djecom nakon projekcije u smislu razvoja kritičkog mišljenja, promocije dječjih festivala i programa unutar filmskih festivala, edukacije i filmske radionice, suradnja s lokalnom zajednicom i školama... Osim toga, udruga Gokul sudjeluje u radu nacionalne platforme Edit Comics koja promišlja i provodi audio-vizualnu edukaciju među djecom zadnje dvije godine, u čemu imamo i potporu Zaklade Kultura nova.

 

KP: Kakve su mogućnosti razvoja publike u segmentu filmskih festivala za djecu i mlade?

J.B.: Naš je cilj da djecu od najranije dobi animiramo da dolaze na KIKI Festival i upravo iz tog razloga surađujemo s dječjim vrtićima i osnovnim školama i na taj način pokušavamo kod djece razviti ljubav prema filmu. S obzirom na to da u školama u okviru nastave nemaju kvalitetne filmove koje bi mogli ponuditi djeci, ovo je za njih idealan način da djeca pogledaju vrhunske animacije, dokumentarce i igrane filmove, a na taj način se razvija i navika dolaženja na Festival i uopće filmska kultura. Ove godine imamo rast publike za 50%, a škole i vrtići su motivirani za suradnju. Čak se tražila "karta više" tako da ćemo sljedeće godine Festival produžiti za jedan dan. Ovogodišnji KIKI nadmašio je sva očekivanja brojem posjetitelja i brojem popratnih programa, a škole se već javljaju i za sljedeću godinu te se širi dobar glas o kvaliteti Festivala i na ostale škole i vrtiće koji još do sada nisu sudjelovali tako da ćemo zasigurno na 5. KIKI-ju imati još veći broj publike.

 

KP: Medijska kultura provodi se kao predmetno područje unutar nastave književnosti, hrvatskog jezika i jezičnog izražavanja u osnovnim školama. U srednjim školama takav je predmet još uvijek izborni. Iz vašeg iskustva, jesu li škole otvorene za suradnju s udrugama koje organiziraju filmske festivale i filmsku edukaciju?

J.B.: S obzirom na to da smo mi već razvili partnerski odnos s vrtićima i školama u našoj Županiji i surađujemo ne samo na ovom projektu nego i na raznim drugim projektima, imamo već kredibilitet da radimo kvalitetne programe tako da su izrazito otvoreni za suradnju i na polju filmske umjetnosti, znači filmskog festivala i filmskih edukacija. Jako puno odgajateljica i učiteljica moli nas za neke filmove koje su vidjeli na KIKI-ju da im damo da ih puštaju djeci u školi, jer su izrazito edukativni i mogu se iskoristiti u redovnoj nastavi, ali nažalost, nemamo dopuštenje autora za distribuciju, osim prikazivanja na Festivalu. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.05.2015

VEZANE VIJESTI

Malo filmsko hodočašće

Piše: Marta Medvešek

Tabor Film Festival već dvanaestu godinu okuplja malenu, ali predanu skupinu entuzijasta zainteresiranu za kratkometražni film.

Koji se film vrti u zabočkom kinu?

Piše: Ana Abramović
Istražujemo što za male zajednice, koje su godinama bile bez funkcionalne kino-dvorane, znači njihova digitalizacija. Prva stanica na našoj karti bio je Zabok.

Filmski praznici

Piše: Vatroslav Miloš
Kako film ne bi ostao tek fusnota na kraju školskog udžbenika iz književnosti, HFS provodi program eksperimentalne nastave za profesore, ali i srednjoškolce.