Ne ponovila se 2016. godina | kulturpunkt

Ne ponovila se 2016. godina

Ured za udruge otvorio je savjetovanje o Nacrtu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine.

Piše: Matija Mrakovčić

Urudžbiranje apela Vladi za očuvanje hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva, svibanj 2016, FOTO: Kulturpunkt.hr

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. je dokument koji daje osnovne smjernice koje se žele postići u petogodišnjem razdoblju kako bi se unaprijedio postojeći i stvorio novi pravni, financijski i institucionalni sustav potpore razvoju civilnoga društva, te stvorilo poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Nacrt je nastao na temelju rada Radne skupine za izradu Nacionalne strategije te doprinosa nositelja i sunositelja aktivnosti Strategije. U novom se nacrtu područja dosadašnje Strategije 2012-2016 nisu mijenjala (Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnoga društva, Civilno društvo i sudionička demokracija, Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj, Djelovanje i razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu), no definirane su nove mjere i provedbene aktivnosti.

"Doprinos civilnoga društva sveobuhvatnom društvenom rastu i razvoju odnosno javnoj dobrobiti treba prepoznati i priznati i u odgovarajućem normativnom okviru. Preduvjet za ostvarenje takvog odnosa države i civilnoga društva su državne i javne institucije i politički procesi otvoreni javnosti koji poštuju i unapređuju procedure i mehanizme sudjelovanja javnosti u procesima političkog odlučivanja", navodi se u uvodu Strategije kojim se definira vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva. U dijelu koji donosi povijest razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj, u novoj Strategiji, uz prošireni sadržaj prethodne, zainteresirani čitatelj saznaje da najranije korijene civilnoga društva nalazimo u bratovštinama, čak daleko u 9. stoljeću, a da Matica Hrvatska "od svog osnutka, uz prekid djelovanja od 1972. do 1990. godine" promiče vrijednosti nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske do danas. Kao i u prošloj strategiji, i u ovoj se spominje ograničenje sloboda udruživanja nakon Drugog svjetskog rata, te djelovanje civilnoga društva prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Unesene su činjenice iz razdoblja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pitanja budućnosti EU i razvoja europskog građanstva, globalizacijski procesi i "izbjeglička kriza", kao i sredstva izdvojena za financiranje programa i projekata organizacija civilnog društva u 2015. godini.

No, u tom dugom hodu kroz povijest civilnog društva ipak nedostaje godina 2016, godina koja je proizvela najveći korak unatrag za institucionalizirani okvir djelovanja civilnoga društva. Ustvari, nije ga proizvela godina, već štetočinska vlast u vidu osovine Karamarko-Hasanbegović te njihove odluke koje su dovele do prepolavljanja proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, marginaliziranja i obespravljanja Savjeta za razvoj civilnoga društva, te ostavke ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Radi se o tri stupa institucionalne podrške civilnom društvu, o sustavu prepoznatom kao primjeru dobre prakse i izvan granica Hrvatske. Sustav je dolaskom Vlade Andreja Plenkovića krenuo u svojevrsni oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više od 11 posto (nakon 6,88 posto u 2016. te 14,21 u 2017. godini), nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok Ured za udruge još uvijek ima vršitelja dužnosti ravnatelja. Stanje bi se moglo opisati kao dva koraka unatrag, jedan korak naprijed. Upravo u području I. Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i njezinih programa podrške razvoju civilnoga društva. 

Isto područje u strateški dokument uvodi pojam civilno-javnog partnerstva, kod mjere koja predviđa transparentnu dodjelu prostora u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave na korištenje organizacijama civilnoga društva. Povod tome su razvoj društveno-kulturnih centara koji se "na temelju modela sudioničkog upravljanja javnom infrastrukturom razvijaju u mnogim dijelovima Hrvatske". Nositelj aktivnosti unapređenja institucionalnog i normativnog okvira za razvoj civilno-javnog partnerstva jest Ministarstvo državne imovine, a aktivnosti poticanja razvoja programa civilno-javnog partnerstva Ured za udruge i Ministarstvo kulture. Također, Nacrt ističe potrebu uspostavljanja sustavnog istraživanja o stanju razvoja civilnoga društva. To se može ostvariti alatima za mjerenje učinaka provedenih projekata i programa, a nastali materijali trebaju biti javno dostupni kroz uspostavljenu digitalnu arhivu, dok bi arhivska građa nastala djelovanjem organizacija civilnoga društva trebala bi biti obrađena u specijaliziranom Arhivu civilnoga društva. Time se prvi put u Nacionalnu strategiju uvodi i aktivnost poticanja i promoviranja sustavnog prikupljanja i čuvanja arhivske građe civilnoga društva. Nositelj aktivnosti je Ministarstvo kulture, a sunositelji Ured za udruge, Hrvatski državni arhiv, Savjet za razvoj civilnoga društva, Zaklada Kultura nova te organizacije civilnoga društva.

Nakon što je u Strategiji za razdoblje 2012-2016 u području II. Civilno društvo i sudionička demokracija kao mjera navedeno sustavno uvođenje i provedba građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava, u novom Nacrtu kao mjera je navedeno podupiranje odgojno-obrazovnih sadržaja kroz neformalne obrazovne programe OCD-a, unapređenje online kataloga tih programa te uspostavljanja kriterija za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a. S obzirom da je mjera iz prošle Strategije ostvarena tek uvođenjem GOO-a kao međupredmetne teme, koja se u školama provodi sporadično i nekontrolirano te nastavnici i dalje nemaju adekvatnu podršku njegovom provođenju, da Agencija za odgoj i obrazovanje, kao i nadležno Ministarstvo u ovom segmentu ne rade svoj posao, te da još uvijek nisu poznati rezultati javnog savjetovanja o novim kurikularnim dokumentima izrađenim tijekom 2016. godine, pitanje certificiranja programa organizacija civilnog društva čiji bi nositelji trebali biti navedeno Ministarstvo i Agencija, čini se daleko od stvarnosti poput roka za provedbu ove aktivnosti - 2020. godine.

U područje II, umjesto dosadašnje mjere poboljšanja uvjeta za djelovanje neprofitnih medija (ukidanje Povjerenstva, a onda i programa za financiranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture 2016. u predloženom se Nacrtu tek ovlaš spominje - "prekinut je"), uvedena je mjera poticanja razvoja medija zajednice (nositelj Ministarstvo kulture) i medijske pismenosti (nositelji Ministarstvo obrazovanja i Agencija za elektroničke medije). "Poticajno okruženje za društveni i politički angažman i samoorganiziranje građana pretpostavlja postojanje javne sfere i medijskog prostora u kojem se afirmiraju teme od javnog i zajedničkog interesa, odnosno omogućuje pristup informiranoj javnoj raspravi temeljenoj na poštivanju raznolikosti mišljenja i dijalogu. U tom smislu važnu ulogu imaju javni mediji, a uz njih također je velik značaj medija zajednice", navodi se u Strategiji te također ističe da je njihov razvoj ograničen "nepovoljnim normativnim i institucionalnim okvirom" te činjenicom da ne postoji njihova jasna definicija, iako se u uvodu području eksplicitno stavlja znak jednakosti između neprofitnih medija i medija zajednice. Ministarstvo kulture u tom bi kontekstu trebalo provesti vanjsko vrednovanje sustava dodjele podrške medijima zajednice te oblikovati i provoditi natječaje za projekte OCD-a u području medija zajednice, sve tijekom 2018. godine.

U području III. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj dodane su neke nove mjere poput osiguranja poticajnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva, što uključuje vanjsko vrednovanje Strategije društvenog poduzetništva (2015-2020), izradu Registra društvenih poduzeća, poticanje društvenog poduzetništva putem modela zelene javne nabave. Ovdje se nalaze i poticanje provedbe programa integracije izbjeglica i migranata te povećanje uloge OCD-a u provedbi politika zapošljavanja. S obzirom da mjera koja se odnosi na izradu nacrta Zakona o zakladama iz prethodne Strategije nije realizirana, u sljedećem se razdoblju Nacrt posebno obraća osiguravanju odgovarajućih uvjeta za razvoj zakladništva i organizirane filantropije. U području IV. Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu važno je istaknuti mjere sudjelovanja OCD-a u procesu provedbe UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj te praćenju vanjsko političkih aktivnosti Republike Hrvatske na području ljudskih prava i demokracije za vrijeme njenog članstva u Vijeću za ljudska prava (2017-2019) te prigodom predsjedavanja Vijećem Europe (2018) kao i Europskom Unijom (2020). S obzirom na spomenuti izostanak konteksta u kojem su se našle organizacije civilnog duštva u Hrvatskoj tijekom 2016. godine, važna je i aktivnost kontinuiranog promicanja hrvatskog modela podrške razvoju civilnoga društva, koja bi trebala osigurati da se položaj OCD-a više nikada ne spusti na nivo na koji ga je dovela Vlada Tihomira Oreškovića.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 8. rujna.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 26.07.2017

VEZANE VIJESTI

Institucionalna paraliza

Piše: Antonija Letinić

Inicijativa Za snažno civilno društvo! urudžbirala je Vladi RH apel za očuvanje hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva.

S figom u džepu

Piše: Vatroslav Miloš
Istraživanje Mreže mladih Hrvatske pokazalo je da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji prostor za sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja.

Zabrinutost za fiskalnu stabilnost

Piše: Matija Mrakovčić
I posljednje je Ministarstvo nastavilo trend politike diskontinuiteta prema kulturi i prema medijima, pa se obećanje neke nove politike iz ove perspektive čini podosta neuvjerljivo.