Nije problem u kulturi već infrastrukturi | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Nije problem u kulturi već infrastrukturi

Prostor oslobođen od automobila ne mora biti pretvoren u terasu kafića, on može biti zajedničko dvorište, poručuju iz Sindikata biciklista i najavljuju akciju "Ulice i grad za ljude".

Piše: Matija Mrakovčić

Kritična MASArykova 2012, FOTO: Sindikat biciklista

Na Dan planeta Zemlje 2007. godine, više od 150 aktivista Zelene akcije i Prava na grad, po uzoru na prakse u zapadnim europskim zemljama poklonili su građanima Zagreba po prvi put akciju oslobađanja ulica (reclaim the streets) u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. Aktivisti su u veseloj atmosferi stvorili ugođaj pješačke zone. Jednosatnom akcijom oživio je istinski javni prostor, bez stresa, ispušnih plinova i buke automobila. Tada je 50 000 građana potpisalo zahtjev da se nakon 30 godina konačno proširi pješačka zona u centru Zagreba, da se trajno onemogući automobilski promet Gundulićevom, Masarykovom i Teslinom kako bi se te ulice, napokon, prepustile pješacima. Što se narednih godina odvijalo u Varšavskoj ulici te način na koji su izgrađena podzemna garaža i šoping centar na Cvjetnom trgu, danas je dobro poznato.

Teslina ulica na dijelu od Preradovićeve do Gajeve, kao i jedna traka Tesline od Gajeve do Praške, te jedna traka Masarykove na dijelu od Gundulićeve do Tesline trajno su zatvorene za promet krajem svibnja 2012. Na Dan bez automobila iste godine, 22. rujna, Sindikat biciklista organizirao je akciju Kritična MASArykova kojom su upozorili da u Zagrebu nedostaje prostora za pješake i bicikliste te izrazio zahtjev da cijela Masarykova postane biciklističko-pješačka zona. U poglavarstvu grada Zagreba tada su se složili s idejom Sindikata o 6,7 km dugoj dvosmjernoj biciklističkoj magistrali kroz centar grada koja bi spajala Trg Francuske Republike i Maksimir. Otada su prošle četiri godine, od predložene magistrale nije zaživio ni metar, a na statistike gradskih staza dodavani su kilometri žutih crta s nogostupima oduzetim pješacima i tek malenim postotkom funkcionalnih staza.

"Često se govori da se pješaci ne znaju ponašati u prometu, da ne poštuju biciklističke staze. Barem jednako često se govori da se biciklisti voze kao muhe bez glave, ne obazirući se da druge sudionike u prometu. Iako je i jedno i drugo (pre)često točno, ovom akcijom htjeli smo pokazati da je problem manje u prometnoj kulturi nego da se više radi o prometnoj infrastrukturi. Jednostavno rečeno, ako imate malo prostora sukobi su neizbježni; ako pješacima i biciklistima date prostor, infrastrukturu, kultura će se stvoriti sama od sebe", istaknuli su tada iz Sindikata biciklista.

Stoga, u sklopu ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti, u kojem sudjeluju lokalne vlasti i brojne organizacije s ciljem promicanja održivog kretanja u urbanim sredinama i podizanja svijesti građana o štetnom utjecaju koji po okoliš i kvalitetu života imaju postojeći trendovi kretanja fokusirani na motorizirani promet, Sindikat poziva na događaj Ulice i grad za ljude, 18. rujna u Masarykovoj ulici. "Vjerujemo da prostor oslobođen od automobila ne mora nužno biti pretvoren u terasu kafića - on može biti neka vrsta zajedničkog dvorišta", poručuju. Više o događaju potražite ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 14.09.2016

VEZANE VIJESTI

Teslina je bolja od Bogovićeve

Piše: Martina Domladovac

Objavljena je analiza prve radionice Akupunkture grada koja se u sklopu europskog projekta In public in particular bavi Teslinom ulicom.

Mala ulaganja i neiskorištene prilike

Pripremio: Vatroslav Miloš
Hrvatskoj na raspolaganju više od 1,2 milijarde kuna iz EU fondova za biciklistički promet i cikloturizam.

Francuski ključ

Piše: Boris Koroman
Autonomna tvornica kulture, poznatija kao Attack!, odigrala je krajem devedesetih važnu ulogu za budući razvoj nezavisne kulturne scene u Zagrebu. O prvih pet godina piše Boris Koroman.