O urbanim zajedničkim dobrima | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

O urbanim zajedničkim dobrima

Održan je seminar na kojem su predstavljene organizacije i inicijative iz Europe i naše regije koje se bore za dostupnost i opstanak zajedničkih prostora u gradovima.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Ne damo našu bolnicu! / Facebook

Commons, zajednička prirodna i kulturna dobra jednako dostupna svim članovima društva, s naglaskom na zajednička dobra u urbanom kontekstu bila su tema seminara u organizaciji Instituta za političku ekologiju i Zelene europske fondacije. Seminar je organiziran kako bi se prezentirali i raspravili primjeri održivih zajedničkih prostora, institucija i infrastrukture u Europi i našoj regiji te predstavile neke od borbi za zajednička dobra u Madridu, Berlinu, Beogradu, Sarajevu, Mariboru i Zagrebu. Legalna dostupnost, ali i svijest o mogućnosti slobodnog korištenja javnih prostora posebno je važna u trenucima privatizacije, komodifikacije i komercijalizacije gradova koji kao kolektivna produkcija u njemu živućih ljudi, predstavljaju commonse kao takve.

Lucia Lois iz višenamjenskog samoupravljačkog autonomnog prostora El Patio Maravillas na seminaru je pričala o madridskom skvoterskom pokretu koji skvotanje koristi kao oruđe zbog potrebe za praznim prostorom, ali i za lociranje napuštenih i iskoristivih prostora diljem grada. Djeluju tako da zauzmu neku napuštenu zgradu i otvore ju lokalnoj zajednici za različite sadržaje. Na žalost, takve aktivnosti ograničenog su roka trajanja zato što ih prije ili kasnije, u trenutku kada privatni investitor ili grad zgradu odluči podrediti komercijalnom interesu, policija izbaci iz zauzetog prostora. Lois ističe kako takvu situaciju ne smatraju idealnom, zbog čega je jedan od njihovih ciljeva legalizacija, odnosno stavljanje društvenih aktivnosti u skvotiranim prostorima unutar zakona. 

El Patio Maravillas od početka se želio pozicionirati kao politički pokret i otvarati pitanja o zajedničkim dobrima. Na lokalnim izborima u Madridu 2015. godine odlučili su se pridružiti platformi Ahora Madrid, kada je predstavnica koalicije Manuela Carmena postala gradonačelnicom. Iako sama organizacija El Patio Maravillas nije dio platforme, neki njeni članovi postali su gradski zastupnici, zbog čega je Lois imala priliku pričati o zamkama političkog djelovanja "iz unutra". Njihov cilj stvoriti je legalni okvir unutar kojeg bilo tko može zatražiti slobodan prostor za okupaciju i rad, no u djelovanju javnih institucija ima jako malo mjesta za javna dobra, tvrdi Lois. Problem je i činjenica da je većina pogodnih prostora već privatizirana, a spominjala je i problem prioritiziranja aktivnosti unutar širokih koalicija. Zajednički prostori tako nisu pri vrhu liste prioriteta trenutne koalicije, dok istovremeno unutar vlasti ne mogu biti do kraja radikalni.

Marco Clausen predstavio je Nachbar­schafts­akademie, samoorganiziranu otvorenu platformu za urbano i ruralno dijeljenje znanja, kulturne prakse i aktivizam. Objasnio je kako su urbanistički planovi iz doba modernizma omogućili stvaranje slobodnih prostora na ondašnjim granicama Berlina, pa tako i praznu parcelu gdje se danas nalazi njihov vrt. Nakon krize u građevinskoj industriji 2009. godine u gradu je nastao vakuum neiskorištenih prostora, a jedan takav unajmila je njihova organizacija kao privatni entitet, no ostavili su ga otvorenim svima za različite načine upotrebe, pogotovo ako je riječ o neprofitnim i aktivnostima vezanim za učenje. Prostor tako dijeli više različitih korisnika koji se samostalno financiraju. 

Nakon što se tržište nekretnina oporavilo, a zbog aktivnosti vrta prostor u njegovoj okolici je gentrificiran, parcela je ponovno dobila veliku vrijednost, kao i stanovi u blizini. Vrt je s vremenom postao jako popularan pa unatoč tome što mu je više puta prijetilo zatvaranje, lako ga je održavati na životu jer im u tome pomažu čak i mediji. Ipak, Clausen smatra da je došlo vrijeme kada takve stvari više ne mogu operirati u "zrakopraznom prostoru". "U današnjim situacijama vlasništva samo se privatno nešto može posjedovati pa to onda otvoriti zajedničkoj upotrebi. U Njemačkoj nam treba zajedničko vlasništvo i također ne smijemo dopustiti da nitko drugi od takvog djelovanja profitira", zaključuje Clausen. 

Iz regionalne borbe za zajednička dobra Iva Čukić iz Ministarstva prostora predstavila je pokret Ne davimo Beograd koji se bori protiv devastacije centra grada u svrhu krupnog kapitala i privatnih investitora, a koji smo detaljno pratili. Pokret je također utjecao na stvaranje Građanskog fronta koji okuplja inicijative iz drugih gradova Srbije s različitim fokusima borbe za zajednička dobra. Možda još zanimljiviji bio je primjer građanske inicijative iz Sarajeva koja je početkom 2016. godine započela borbu Ne damo našu bolnicu! kojom se opiru privatizaciji jedine javne bolnice u gradu. U početku je akcije organiziralo desetak ljudi bez sredstava, no uspjeli su proizvesti atmosferu u kojoj su se građani osjećali slobodni doći i sudjelovati, a u prosvjedima im se pridružilo i osoblje bolnice. Za sada su se akcije pokazale uspješne, no Alma Midžić najavljuje kako sljedeće godine "slijedi pakao jer se očekuje privatizacija zdravstvenog sustava". Ipak, nadaju se uspjehu i to isključivo zbog velikog broja političkih opcija koje međusobno ne surađuju i teško im je donositi bilo kakve odluke. O ostalim pokretima za zajednička dobra na tom području Midžić kaže da su još uvijek u eksperimentalnoj fazi.

Matic Primc objasnio je kako je nastala Inicijativa Mestni zbor u Mariboru koja istovremeno predstavlja aktivni politički angažman i nestranačku, grassroots snagu zajednice. Inicijativa je izrasla iz velikih slovenskih prosvjeda koji su počeli baš u Mariboru zbog korumpirane lokalne uprave, a danas okuplja samoorganizirane zajednice koje održavaju tjedne sastanke na razini gradskih četvrti na kojima se donose odluke o kvartovskim aktivnostima. Sastanci su nehijerarhijski, a odluke se donose isključivo konsenzusom zbog čega su procesi odlučivanja često iscrpljujući i dugački, no sa samopouzdanjem građana da zajednički mogu promijeniti vlastitu okolinu i prijedlozi aktivnosti postali su sve kompleksniji, kaže Primc. Hrvatski kontekst borbe za zajednička dobra ukratko je predstavilo više sudionika iz različitih organizacija i pokreta na raspravi koja je uslijedila, a za koju na žalost nije ostalo više vremena da bi se dotaknulo njihove uspješnosti i budućih ciljeva. Tako je seminar završio tek kao uvodna diskusija za neka buduća promišljanja zajedničkih dobara u urbanim i drugim kontekstima.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 10.11.2016

VEZANE VIJESTI

Grad je naš

Piše: Vatroslav Miloš

Institut za političku ekologiju i Zelena europska fondacija organizira seminar Urbana zajednička dobra - zajednički grad.

Beograd na vodi – nastajanje ili nestajanje grada?

Piše: Marija Borovičkić
Ispod megalomanskog projekata razmata se poznati nedemokratski scenarij čvrste sprege kapitala i politike u kojem građane nitko ništa ne pita.

Može li Zagreb biti otvoreni grad?

Piše: Vatroslav Miloš

Uvodnim razgovorom Otvaranje gradova započela je konferencija Otvoreni grad - prema Interkulturnom društvenom centru.