Obilježiti žrtve, osuditi zločine | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Obilježiti žrtve, osuditi zločine

O alternativnom natječaju za spomenik Franji Tuđmanu i procesu nametanja jednostranog pogleda na politiku i društvo razgovaramo s Marijom Mažićem iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: YIHR

Inicijativu mladih za ljudska prava osnovali su krajem 2008. godine mladi aktivisti uz potporu tada regionalne istoimene Inicijative. Regionalna organizacija je otada prošla transformaciju iz koje je od nacionalnih ureda i programa stvoreno pet autonomnih organizacija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Godine 2010. pet je organizacija ponovno uspostavilo regionalnu mrežu.

Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska ima sjedište u Zagrebu, no svoje programe ostvaruje i u drugim djelovima Hrvatske, pogotovo u područjima koja su pogođena posljednjim ratom. Članovi Inicijative su mladih aktivisti za ljudska prava, pravnici, novinari, studenti, pisci, istraživači i stručnjaci iz područja tranzicijske pravde i međunarodnih odnosa iz Hrvatske i ostalih zemalja regije. Inicijativa također ima i aktivističke baze u mnogim gradovima.

Početkom studenoga prošle godine Grad Zagreb je raspisao natječaj za izradu umjetničkog rješenja spomenika dr. Franji Tuđmanu na lokaciji Trga dr. Franje Tuđmana u Zagrebu. Natječaj provodi Udruženje hrvatskih arhitekata. S obzirom da se radi o značajnoj, ali kontroverznoj figuri nedavne hrvatske povijesti, Inicijativa mladih za ljudska prava smatra važnim o ovom pitanju pokrenuti javnu raspravu jer se "o političkom i društvenom nasljeđu Franje Tuđmana otvoreni javni dijalog ne vodi, već se nameće jednostran pogled na njegov politički rad i nasljeđe".

O "alternativnom natječaju" za umjetničko rješenje spomenika koji je Inicijativa raspisala, a koji je otvoren do 1. ožujka, razgovaramo s programskim direktorom Inicijative Marijom Mažićem.

 

KP: U raspisu natječaja naveli ste da je natječaj Grada Zagreba dio procesa nametanja jednostranog pogleda na političko i društveno nasljeđe Franje Tuđmana. Gdje još u hrvatskom društvu prepoznajete takva nastojanja?

M.M.: Tako je. Ovu smo tendenciju prepoznali u natječaju čiji tekst čak ističe kako o Tuđmanovu nasljeđu nije potrebno dvojiti. Slična ili ista nastojanja prepoznajemo u obrazovnom sustavu koji ne potiče kritičko mišljenje već samo nekritičko usvajanje narativa, a što držimo posebno problematičnim i dugoročno štetnim. Nadalje, ove tendencije prepoznajemo u činjenici da gotovo sve parlamentarne stranke, kako desne, tako i lijeve orijentacije, brane Tuđmanovo nasljeđe. Nijedna vlada dosad nije iskoristila priliku da adekvatno odgovori na niz negativnih elemenata nasljeđa 1990-ih. Konačno, u javnom je diskursu, naročito u mainstream medijima, vrlo rijetko prisutna kritika nedemokratičnosti i masovnih kršenja ljudskih prava za koje je odgovoran Franjo Tuđman i njegov režim.

KP: Osmislili ste alternativni natječaj s ciljem poticanja javne debate i obilježavanja sjećanja na neka od najmračnijih razdoblja moderne hrvatske prošlosti. U Hrvatskoj je trenutno mnogo spomenika Franji Tuđmanu, no niti jedan se ne referira na njegovu vladavinu kao mračno razdoblje. Kako općenito gledate na spomenike, plastiku u javnom prostru koja bi na neki način trebala predstavljati duh vremena jedne zajednice?

M.M.: Spomenici su iznimno važan element društvenog života. Spomenicima, između ostaloga, društvo oblikuje svoju sadašnjost referirajući se na prošlost i prošle tendencije. Ovo je pitanje određivanja identiteta jednoga društva. Ono što obilježavamo, komemoriramo i čega se sjećamo vrlo jasno svjedoči o viziji društva koje imamo ili želimo imati. Inicijativa se dugo bavi sjećanjem i memorijalizacijom. Uz Spomen područje Jasenovac, članovi smo Međunarodne koalicije mjesta sjećanja. Vodimo regionalni projekt Youth Memories gdje mladi iz regije aktivno konzumiraju spomeničku baštinu analizama i intervencijama u svrhu doprinosa pomirenju i suradnji te izgradnji demokratskih i otvorenih društava u regiji. Zagovaramo osnivanje Muzeja sjećanja na civilne žrtve rata u Petrinji iz uvjerenja kako civilne žrtve i njihove porodice zaslužuju naše sjećanje i suosjećanje. Tražili smo imenovanje Naselja sjećanja u Zagrebu, u kojem bi ulice i park bili nazvani po obitelji Zec, Milanu Levaru, Josipu Reihl-Kiru, Slobodanu Budaku i Vladimiru Primorcu. Odbor za imenovanja Skupštine Grada Zagreba prihvatio je potonja tri prijedloga, a odbio prva dva iz slabo argumentiranih razloga, a što mi vidimo kao tendenciju nametanja jednostranih narativa i poricanja. No, upravo su ove debate važne kako bismo kao društvo stalno radili na unaprijeđenju i izgradnji svoga identiteta. Mi želimo otvoreno društvo u kojem nema tabu tema, u kojem se obilježavaju žrtve, a osuđuju zločini. Želimo društvo u kojem mladi prepoznaju poštivanje ljudskih prava kao vrijednost.

KP: Podnijeli ste zahtjev premijeru Tihomiru Oreškoviću, kao članica Europske antirasističke mreže (European Grassroots Antiracist Movement - EGAM), da povuče imenovanje Zlatka Hasanbegovića i Mire Crnoje ministrima zbog straha od represije i relativizacije antifašizma. Vidite li još neke probleme koji bi mogli nastati iz ministriranja spomenutog dvojca?

M.M.: Drago nam je da je ministar Crnoja smijenjen, iako je žalosno što nije smijenjen zbog najave represivnog alata, već iz drugih razloga. Ministar Hasanbegović je velika civilizacijska sramota ove Vlade. On je poricatelj Holokausta i povijesni revizionist, a uz to nije uopće stručan u resoru koji mu je dan. On je najjasniji znak da je ova Vlada usmjerena na nametanje sramotnih ideoloških i vrijednosnih pozicija. Ova je naša reakcija, uz podršku više desetina organizacija za ljudska prava iz cijele Europe, bila izraz građanske sramote koliko i zagovaračka pozicija. Dok god on obnaša ovu ili bilo koju drugu funkciju u hrvatskoj egzekutivi, Hrvatska će i unutar zemlje i u međunarodnim odnosima biti viđena kao retrogradna, ideološki zaluđena država čija su kulturna i društvena nastojanja suprotna vrijednosnim tekovinama europskoga kruga. To je samo po sebi problem, ali i uzrok niza drugih problema.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 08.02.2016

VEZANE VIJESTI

Protiv mržnje i licemjerja

Piše: Tomislav Žilić
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska najnovijim istupom daje do znanja da postoje načini da se potakne rad institucija kada je to i više nego potrebno.

Ponos Osijeka

Piše: Matija Mrakovčić
Osijek Pride 2014. održat će se 6. rujna. Poput organizacije svake prve Povorke ponosa, ni osječka nije prošla bez kontroverzi.

Kultura je kontinuitet

Piše: Antonija Letinić
Na konferenciji povodom predaje peticije za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, novinarima su se obratili istaknuti kulturni radnici i umjetnici.