Obrana lokalnih zajednica | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Obrana lokalnih zajednica

Dok vlade nekih država članica EU traže odustajanje od TTIP-a i CETA-e, raste broj europskih lokalnih jedinica koje su okrenule leđa ovim trgovinskim sporazumima.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Stop TTIP

U istraživanju Claudea Serfatija, koje je 2015. objavio Centar za politike emancipacije, uz analizu glavnih ciljeva TTIP - Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (ekspanzija podjele dobiti od rada i komodifikacija prirodnih i zajedničkih dobara, poticanje natjecanja između nacionalnih vladajućih klasa i različitih država transatlantskog područja te očuvanje dominacije SAD-a i partnera nametanjem međunarodnih pravila), Serfati zaključuje da TTIP, s obzirom na snažan otpor odozdo (građani, inicijative, sindikati i organizacije civilnog društva) i uporna razilaženja među pregovaračkim stranama, ne treba promatrati kao gotov projekt, već kao work in progress između SAD-a i EU-a. 

Podsjetimo, unatrag nekoliko godina počeli su pregovori oko TTIP-a čiji su osnovni ciljevi uvođenje liberalnijih standarda radnog prava, zaštite podataka, financijske regulacije i zaštite okoliša. Nije tajna da je cilj TTIP-a maknuti regulatorne "barijere" koje umanjuju profite transnacionalnih korporacija s obje strane Atlantika, no prijedlog izgleda samog sporazuma odnosno određena pregovaračka poglavlja Europska je komisija na kapaljku propuštala javnosti. Početkom svibnja 2016, Greenpeace Nizozemska došao je u posjed tajnih pregovaračkih dokumenata o TTIP-u te ih objavio jer "dokumenti podcrtavaju snažne prigovore koje civilno društvo i milijuni ljudi diljem svijeta naglašavaju: svrha TTIP-a je transfer moći od ljudi prema velikim korporacijama".

Nakon Brexita, sve su glasniji postajali određeni dužnosnici vlada zemalja Europske unije, kao i demokratski i republikanski kandidati za predsjednika SAD-a, koji su tvrdili da je sporazum između SAD-a i EU "praktički mrtav". Prvi je to izrekao vođa njemačkih socijalista i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel, slijedio je francuski premijer Manuel Valls, a najavu su podržali belgijski i austrijski ministri. No, dok vlade nekih država članica EU traže odustajanje od TTIP-a i prekid pregovora, ujedno raste broj europskih lokalnih jedinica koje su okrenule leđa ovom trgovinskom sporazumu.

Početkom rujna, odlukom gradskog vijeća, bugarski gradić Karnobat postao je zona slobodna od TTIP-a. Trenutno ih je u Europskoj uniji 2000, a u njima živi 75 milijuna ljudi. Diljem Europe, gradovi poput Amsterdama, Koelna, Edinburgha, Grenoblea, Barcelone, Milana, Beča, Thessalonikija, odlučili su usprotiviti se manjku transparentnosti koja okružuje pregovore o transatlantskim sporazumima te pozvati lokalne i regionalne dužnosnike da se uključe u pregovore kao njihov integralni dio. Braneći lokalne zajednice i demokratske institucije kao prostore za debate i donošenje odluka, gradonačelnici i lokalni političari proglasili su svoje gradove i okruge zonama slobodnim od TTIP-a i CETA-e, trgovinskog sporazuma između Kanade i EU, zaključenog 2014. godine, no koji još nije stupio na snagu zbog polemika oko instituta rješavanja sporova između investitora i država.

CETA je posebno problematična jer će Europsko vijeće odlučiti trebaju li uopće neki dijelovi biti proslijeđeni na ratifikaciju nacionalnim parlamentima, a jedan od takvih dijelova upravo je spomenuti sud za rješavanje investicijskih sporova. Zahvaljujući rečenici u članku 30.8 sporazuma, države članice bit će podložne korporativnim tužbama tijekom sljedeće tri godine, čak i ako glasaju protiv sporazuma. Stoga je oko 60 gradonačelnika diljem Europe potpisalo zajedničku izjavu u kojoj je naglašeno da će CETA "ugroziti demokratske principe značajno smanjujući mogućnosti utjecaja politike i javnosti", pozivajući Europski parlament, Europsko vijeće i nacionalne parlamente da ne ratificiraju sporazum. 

Također, u zajedničkoj izjavi zahtijeva se suspenzija pregovora o TTIP-u i TISA-i, sporazumu o svjetskoj trgovini između SAD-a i 23 zemlje, uključujući Europsku uniju. Tijek pregovora i sadržaj ugovora bili su tajni do lipnja 2014. godine kada je WikiLeaks objavio sadržaj dodataka na ugovor. Udruženje sindikata Public Services International (PSI) opisuje TISA-u kao ugovor koji će daljnje liberalizirati trgovinu i investicije u uslugama te proširiti "regulatorne odredbe" na sve sektore uključujući javne usluge. Odredbe će omogućiti stranim pružateljima usluga ulazak na domaća tržišta pod jednakim uvjetima te ograničiti mogućnosti vlada da te usluge reguliraju, kupuju i dobavljaju.

Unatoč svemu, Jean-Claude Juncker potvrdio je na summitu G20 da Komisija nastavlja pregovore o TTIP-u. Najavljene su velike demonstracije diljem Europe ove jeseni, a isto tako će se gradonačelnici i zastupnici koji se protive sporazumima okupiti u Bruxellesu 20. listopada na summitu o CETA-i u organizaciji građana, aktivista i inicijativa.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 12.09.2016

VEZANE VIJESTI

Probleme rješavamo u hodu

Piše: Matija Mrakovčić
Od studije utjecaja TTIP-a na Republiku Hrvatsku nisu se ni mogli očekivati drugačiji zaključci od onih koje ministarstvo vanjskih poslova samo zagovara.

Transfer moći velikim korporacijama

Piše: Matija Mrakovčić
Greenpeace Nizozemska došao je u posjed tajnih pregovaračkih dokumenata o TTIP-u.

Klauzule i floskule

Piše: Matija Mrakovčić
Sporazum između Kanade i EU (CETA) može biti implementiran bez ikakve rasprave u nacionalnim parlamentima, a ako bi bio suspendiran, njegove štetne posljedice ne bi prestale postojati.