Otpad nije smeće | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Otpad nije smeće

Zagreb je možda izgubio priliku da nosi titulu Europske prijestolnice kulture, ali može se utješiti da na europskoj razini u nečemu zauzima sam vrh, makar to formalno bilo zapravo — dno.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Pravo na grad

Prema izvještaju Europske komisije iz 2015. godine, Zagreb zbog neadekvatnog sustava odvojenog prikupljanja otpada zauzima posljednje mjesto na ljestvici od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada. Uz to, Grad Zagreb na odlagalište Jakuševac godišnje baci oko 155 milijuna kuna, a toliko bi se novca, ističu iz Prava na grad i Zelene akcije, moglo zaraditi kada bi Grad osigurao odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada koje se ondje odlažu te ih prodavao na tržištu sekundarnih sirovina. 

"Imamo gradonačelnika koji je vizionar adventskih lampica i šatora na trgovima, on je velebni strateg izgradnje fontana, veliki taktičar rasipanja našeg novca, ali zadnjih 16 godina nije riješio ni jedan supstancijalni problem upravljanja gradskim resursima", rekao je Teodor Celakoski iz Prava na grad.

Razvijanjem transparenta na kojem stoji "Zagreb: europska prijestolnica smeća" i izbacivanjem lažnog novca na stubište Gradskog poglavarstva pod maskama s likom gradonačelnika Milana Bandića aktivisti Prava na grad i Zelene akcije željeli ukazati na povijest lošeg gospodarenja otpad pod njegovom upravom. U posljednjih je 16 godina na zagrebačko odlagalište otpada bačene su milijarde kuna našeg novca, a to je praksa s kojom će se, prema sadašnjim planovima, nastaviti u budućnosti. U planu je, naime, trošak izgradnje 3 milijarde kuna vrijedne spalionice smeća u kojoj bi se sav taj vrijedan otpad spaljivao i koja bi štetila i ljudima i okolišu.

"Odnos gradske vlasti prema otpadu kao smeću, a ne kao vrijednom resursu jedan je od glavnih simptoma opće rasipnosti i bahatosti u upravljanju našom imovinom i resursima. Od svih političkih aktera koji će se kandidirati na lokalnim izborima tražimo da u svojim programima daju prioritetno mjesto alarmantnom stanju s otpadom i inzistiraju na financijski, društveno i okolišno održivim rješenjima koja su već provjerena i uspješno funkcioniraju diljem Europe kroz model odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada”, istaknuli su iz Prava na grad i Zelene akcije.

Prema spomenutom izvješću, postotak odvojenog otpada u Ljubljani, našem najbližem europskom susjedu, dosegao je 55 posto, dok je Zagreb na nevjerojatnih — 1 posto. "Prije deset godina Zagreb i Ljubljana imali su jednako loš sustav gospodarenja otpadom, razlika je samo što se Zagreb nije pomaknuo s mjesta, a Ljubljana je prema tim parametrima proglašena najboljim gradom u Europskoj uniji", istaknuo je Bernard Ivčić iz Zelene akcije i dodao da je Zagreb u nepovrat bacio 156 milijuna kuna vrijednih sirovina, najviše biootpada, papira i plastike, a potom i stakla, metala i tekstila.

Prema svemu ovome, dakle, nije pretjerano ustvrditi da se Zagreb ponosno može okititi barem jednom titulom — titulom europske prijestolnice smeća. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 16.12.2016

VEZANE VIJESTI

Izvori vode nisu roba na tržištu

Piše: Matija Mrakovčić
Slovenski je parlament ustavno zaštitio pravo na pitku vodu kao javno dobro. U Hrvatskoj koncesionari za litru flaširane vode državi plaćaju 3 lipe, a javna poduzeća za kubik vode 2,85 kuna.

Nužno je decentralizirati upravljanje Zagrebom

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S arhitekticom i aktivisticom Ivom Marčetić razgovaramo o otvaranju politike i prostora odlučivanja u borbi za kvalitetu života u gradu, na primjerima Britanca, Savice i Cvjetnog trga.

Prostor sve manje javan, interesi i dalje privatni

Piše: Martina Domladovac
Zelena akcija i Pravo na grad zahtijevaju od odgovornih institucija da uklone novo zdanje na Cvjetnom trgu i vrate ono što je od njega ostalo građanima i građankama Zagreba.