Paralelne povijesti umjetnosti | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Paralelne povijesti umjetnosti

Uredništvo časopisa Život umjetnosti poziva sve autore na prijavu radova na temu Arhivi - uznemirujuće prakse izdvajanja.

Godine 1999. Walid Raad pokrenuo je projekt nazvan Atlas grupa radi istraživanja i dokumentiranja suvremene povijesti Libanona. Arhiv posjeduje dokumente koji lociraju, čuvaju i prezentiraju određene događaje, pružajući zainteresiranima na uvid niz arhivalija, zvučnih, vizualnih, literarnih i drugih radova, organiziranih u naizgled vrlo službenu formu. Radi li se o stvarnom ili imaginarnom arhivu? Jer, Raad izmišlja narative i navodi na "ispravno" čitanje događaja s čijim se značenjem lako manipulira i politizira.

"Posljednjih desetljeća svjedočimo intenzivnom interesu za otkrivanje, dokumentiranje i organiziranje materijala, čijom je promjenom mjesta u idejnoj i/ili izvedbenoj strukturi te definiranjem važnosti elemenata koji postaju vidljivi ili dostupni moguće oformiti nove, inovativne forme arhiva. U njima ne počiva samo povijesno znanje i sjećanje. Arhivi su repozitoriji osobitih strategija uređenih sadržaja. Zasnovani su na temelju umjetničke slobode, kulturalnog sadržaja koji je netko odlučio izdvojiti i prezentirati, ponekad fragmentirajući sadržaj do te mjere da cjelina koja se izdvaja od zaborava postaje destabilizirajuća", navodi se u pozivu uredništva časopisa Život umjetnosti.

Kako umjetnici izdvajaju sadržaje, medije i teme? Postoje li sličnosti između arhiva i zbirke, i možemo li muzej i arhiv smatrati sinonimima? U kojem su odnosu pojmovi arhiva, sjećanja i pamćenja? Jesu li mehanizmi i strategije arhiviranja u istočnoeuropskim zemljama usporedljiviji s Bliskim istokom ili zapadnjačkim sredinama? Stvaraju li arhivi paralelne povijesti umjetnosti, nezavisne od institucija, ili im prijeti institucionalizacija i historijalizacija? Jesu li arhivi tek pomoćno sredstvo arheologije znanja ili kontingentne performativne prakse, te na koji način u galerijskom/muzeološkom kontekstu rekonstruiraju i resemantiziraju izrečeno ili prešućeno? Može li prešućeno na kraju biti izgovoreno, i po kojoj cijeni? Trese li nas arhivska groznica zbog prevelike količine nezaustavljivo proliferirajućih dokumenata koji postaju sastavni dijelovi nove vizualne tipologije?

Ovo su pitanja kojima uredništvo časopisa Život umjetnosti upućuje poziv za prijavu radova za zimski broj časopisa. Rok za prijavu sažetaka je 1. ožujka, nakon čega će uredništvo u dogovoru s autorima prihvaćenih radova dogovoriti potrebne detalje. Rok za predaju gotovih radova koji se upućuju na recenzentski postupak i prijevod je 1. lipnja.

Više o časopisu Život umjetnosti pronađite ovdje, a sažetke šaljite na adresu elektroničke pošte.

Izvor: Život umjetnosti / Fotografija: Centar za dokumentiranje nezavisne kulture

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 20.01.2014