Pionirski poduhvat | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Pionirski poduhvat

Na riječkom Sveučilištu potpisan je sporazum o pokretanju prvog studijskog programa u Hrvatskoj za osposobljavanje stručnjaka za rad s mladima.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Adam Scotti

Studiji o mladima za mlade neformalni su obrazovni program koji već šestu godinu zaredom provodi Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s Ustanovom za mirovno obrazovanje i građanski aktivizam Mirta i partnerima Centrom za mirovne studije, Volonterskim centrom Osijek i udrugom SMART. Studiji o mladima za mlade primjer su interdisciplinarnog izvaninstitucionalnog učenja s ciljem osnaživanja mladih osoba iz različitih društvenih područja i skupina za građanski angažman. Program se sastoji od obrazovnog i praktičnog istraživačko-zagovaračkog dijela. 

Nakon više godina uspješnog održavanja neformalnog obrazovnog programa i osposobljavanja stotina mladih ljudi za odgovorno uključivanje u procese sudioničke demokracije, analizu i artikulaciju potreba i problema mladih, te poticanje kritičkog promišljanja pojedinih metoda, tehnika i mogućnosti djelovanja u zajednici, logično bi bilo da je takav program prepoznat i u formalnim obrazovnim strukturama. Nažalost, u Republici Hrvatskoj samo je Grad Rijeka pokazao određeni senzibilitet da koncept cjeloživotnog obrazovanja i stjecanje ključnih kompetencija za njega podigne na razinu visokog obrazovanja. 

Sredinom prosinca u rektoratu riječkog Sveučilišta potpisan je sporazum o pokretanju pilot projekta cjeloživotnog učenja "Mladi u suvremenom društvu", prvom studijskom programu u Hrvatskoj za osposobljavanje stručnjaka za rad s mladima. Zasad je potpisan ugovor o suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), a cijeli program tek treba dobiti odobrenje. 

"Studiji o mladima za mlade su osposobili niz sudionika i kroz njih su se profilirali neki od stručnjaka koji bi trebali raditi na programu cjeloživotnog obrazovanja 'Mladi u suvremenom društvu'. Ovaj program još nije pokrenut te tek treba dobiti odobrenje, tako da se nadamo da će biti jedan dobar nastavak za sve one koji su pohađali Studije o mladima za mlade, ali i za one koji su prethodno završili druge oblike obrazovanja", rekao nam je Nikola Baketa, stručni suradnik u IDIZ-u.

Cjeloživotno učenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja, vještina, stavova i vrijednosti tijekom života, a obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima. Uključuje programe formalnog odgoja i obrazovanja (ranog i predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog, kao i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih), neformalnog obrazovanja, ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti na neformalne i informalne načine. 

"U formalnom obrazovnom sustavu ovaj bi program trebao predstavljati pionirski poduhvat i biti prvi akademski program o mladima u Hrvatskoj. Namjenjen je stručnjacima iz prakse (nastavnicima, osobama iz udruga, odgajateljima u domovima i slično) kojima bi trebao pružiti znanja o istraživanju mladih, radu s mladima i o mladima u zajednici. Time se pitanje osoba koje rade s mladima stavlja na višu razinu i otvara se mogućnost prepoznavanja ove kvalifikacije", istaknuo je Baketa.

Objasnio je i važnost ovakvog programa za stručno osposobljavanje radnika u odgojno-obrazovnim te znanstvenim ustanovama: "Osigurao bi se sustavan i kvalitetan pristup njihovom obrazovanju, a s druge strane bi institucije u kojima oni rade dobile kompetentne osobe za rad s mladima. Uz postojeće neformalne programe obrazovanja, ovaj bi formalni program dao dodatnu dimenziju i mogućnost za obrazovanje prije navedenih grupa". 

Riječki studijski program "Mladi u suvremenom društvu" bit će otvoren za petnaestak polaznika, a početak rada očekuje se sredinom iduće godine. Program je i početak željene uspostave združenoga diplomskog studija mladih sa Sveučilištem u Ljubljani. 

Nije naodmet ovdje spomenuti da je Grad Rijeka prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je donijela odluku o eksperimentalnom uvođenju izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje u pete razrede šest osnovnih škola, a od sljedeće školske godine u sve zainteresirane riječke škole, te izradila prvi priručnik za učenike. Grad Rijeka nema nadležnost da Građanski odgoj i obrazovanje u škole uvede kao obavezni ili izborni predmet, no od same najave njegova eksperimentalnog provođenja kao izvannastavne aktivnosti javile su se brojne jedinice lokalne samouprave sa željom da se priključe projektu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 16.12.2016

VEZANE VIJESTI

Zajednica kao mjesto učenja

Piše: Matija Mrakovčić
Pripremaju li sveučilišta studente za aktivnu ulogu u zajednici koju bi trebali odgovorno ispunjavati kao profesionalci u struci i kao građani u sferi civilnog društva?

Za bolje prijatelje i sugrađane

Piše: Matija Mrakovčić
Objavljen je priručnik za učenike namijenjen provođenju izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim osnovnim školama.

Osnaživanje civilne misije sveučilišta

Piše: Matija Mrakovčić
Ako ne postoji jasan kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, sveučilišta će teško ponuditi komplementarno obrazovanje budućih učitelja i nastavnika, pokazuje istraživanje Ćulum i Bakete.