Pokušavamo biti pozitivan primjer promjene | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Pokušavamo biti pozitivan primjer promjene

Dobre Kote čine građani i građanke BiH koji godinama zanemarene javne gradske površine zajedničkim naporima pretvaraju u prostore za socijalizaciju, druženje i kreativan rad.

Razgovarala: Martina Domladovac

Dobre Kote su samoorganizirani pokret koji javne prostore Sarajeva, zapuštene zbog dugogodišnje nebrige ili ratnih razaranja, oživljavaju i transformiraju metodom direktne akcije. Djeluju od 2015. godine od kada su uredili i dali novi život sedam zapuštenih gradskih lokacija, a također surađuju i s drugim bosanskohercegovačkim organizacijama u njihovim aktivnostima. Cilj i motivacija njihovog djelovanja prvenstveno je oživljavanje zapuštenih gradskih prostora i njihova transformacija u ponovno mjesto okupljanja, ali jednako tako Dobre Kote teže čvršćem povezivanju lokalne zajednice i uključivanju građana u donošenje odluka o svojim životnim sredinama. 

S njihovom članicom Aldijanom Okerić razgovarali smo o razlozima nastanka i načinu djelovanja ove organizacije.

 

KP: Tko čini Dobre Kote i kako je organizacija nastala? Što znači ime "Dobre kote"? 

AO: Dobre Kote su nastale unutar priče regionalnog projekta YOUTHLinc koji je u tom periodu prije dvije godine implementirala Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR BIH, a  koja je i ove godine skupa sa Fondacijom Heinrich Boll podrška našem radu. 

Ovaj projekat je uključivao realizaciju osam različitih ideja koje su se bavile širokim spektorom pitanja od procesa suočavanja sa prošlošću, manjinskim pravima, pravima osoba sa invaliditetom do kreiranja web platformi za promociju omladinskog aktivizma, a Dobre Kote su bile ideja koja se realizovala na području Bosne i Hercegovine, konkretnije u glavnom gradu Sarajevu, sa foksuom na neiskorištene i napuštene javne površine. Dobre Kote čine svi zainteresovani građani i građanke naše države koji defavorizirane javne površine kao što su recimo napušteni dječiji parkovi ili prostori koji su godinama neuređeni i pretrpani smećem, žele zajedničkim naporima pretvoriti u prostore za socijalizaciju, druženje i kreativan rad... Kota u geografiji predstavlja visinsku tačku, u ratu mjesto sukoba, a u žargonu lokaciju koja je idealna za obavljanje nelegalnih stvari — zbog svoje napuštenosti, neiskorištenosti i zabačenosti. Dobra kota je uvijek dovoljno daleko od pogleda ljudi i policije, i dovoljno zapuštena da bi je bilo moguće koristiti na neki drugi način i to je upravo ono što Dobre Kote pokušavaju da rade, da takve prostore transformišu u mjesta za druženje, razgovor i kreaciju umjesto destrukcije. Sarajevo, ali i drugi bosanskohercegovački gradovi zbog manjka brige i upotrebe javnog prostora, obiluje dobrim kotama.

 

KP: Do sada ste u Sarajevu pokrenuli i sudjelovali u uređenju više zapuštenih gradskih lokacija. Kakav je proces odabira prostora koje želite urediti? Imate li pri tome podršku gradskih vlasti?

AO: Prvu kotu koju smo radili u naselju Grbavica smo odabrali sami. Na toj površini prije početka radova obavili smo anketiranje stanara i stanarki iz okolnih zgrada kako bismo dobili povratne informacije od samih budućih korisnica i korisnika prostora o potrebi za uređenjem ove površine i kako bismo uključili što veći broj ljudi u naše radne akcije. Dobre Kote su i kroz svoj rad objavljivale otvorene pozive "tražimo mrtve kote" kako bismo dobili povratne informacije od naših sugrađana o lokacijama koje trebaju da se očiste i transformišu. Do sada smo imali priliku da radimo na sedam površina u našem gradu i trenutno se pripremamo za radove u Vogošči. Kroz naš rad ostvarili smo suradnju i komunikaciju sa predivnim inicijativama kao što su Hart Inicijativa koja umjetnost dovodi u haustore našeg grada, Crvena sa projektom Gradologija kao i Našim prostorom iz Banja Luke. Kada je u pitanju podrška gradskih vlasti, na adresu Općine Novo Sarajevo smo slali dopis za doniranje sadnog materijala i zemlje kako bismo prazne betonske blokove u kojima je nekoć bilo zelenilo ponovo oživjeli. Od Općine Stari Grad smo na površini dječijeg parka na garažama dobili dvije klupe i kantu za otpad, a u narednom period planiramo da se obratimo i nadležnim institucijama sa područja Općine Novi Grad kako bismo završili radove na površini atomskog skloništa. Podrška postoji, no smatramo da suradnja sa lokalnom samoupravom može biti još bolja i u narednoj godini ćemo se potruditi da obezbijedimo neka novčana sredstva iz općinskih budžeta, koje punimo mi građani i građanke kroz plaćanje poreza, kako naš rad ne bi bio isključivo podržan od strane međunarodnih donatora i fondacija, što je do sada bio slučaj. 

 

KP: Osim uređivanja zapuštenih prostora, inzistirate i na radu s građanima i čvršćem povezivanju zajednice u lokalnim sredinama. Koliko je teško motivirati građane na ovakav volonterski rad  u njihovoj neposrednoj okolini i kakve su općenito reakcije građana na vaše djelovanje?

AO: Motivacija za podršku našem radu kroz učešće u radnim akcijama postoji, no smatramo da se zajednica, tj. komšiluci u koje dolazimo da radimo trebaju više uključiti u održavanje prostora urednim i čistim, jer nažalost svjednoci smo da se nakon nekoliko mjeseci od završetka radova, površine na kojima smo uložili svoje slobodno vrijeme, materijale i novčana sredstva, vraćaju u prvobitno stanje napuštenosti i neuglednosti. To je pokazatelj nepostojanja ekološke svijesti i brige za naše zajedničke prostore. Ovom temom ćemo se više baviti u narednoj godini kroz radionice sa mališanima, jer smatramo da su oni najbolji subjekti kroz koje možemo komunicirati ideje reciklaže, čuvanja i zaštite našeg okoliša i prirode.

 

KP: Koliko je važan dio vašeg djelovanja rad s djecom i mladima?

AO: Djeca su naš najveći ponos i naša najveća podrška. Dobre Kote inspiraciju, volju i želju za rad crpe upravo iz i kroz naše najmanje i najmilije sugrađane. Oni su akteri budućih promjena i oblikovanja našeg društva i sistema u kojem živimo.  komunikaciju i rad s njima kroz radionice smatramo od izuzetne važnosti.  Kroz rad s njima naše ideje pretvaramo u konkretne akcije. Entuzijazam i radost koji nas sačeka kroz njihovu graju i ciku kada dođemo u različita naselja su zaista neprocjenjivi. Jedno veliko neizmjerno hvala ide njima.

 

KP: Kažete da je krajnji cilj ovog projekta deelitizacija umjetnosti i njena integracija u svakodnevni život građana. Kako to namjeravate postići i jeste li već primijetili pozitivne pomake na prostorima koje ste uredili? Koriste li se te lokacije više i intenzivnije od kada im je dano novo ruho?

AO: Dobre Kote većinom rade oslikavanja betonskih podnih povšina, kako bi radovi bili vidiljivi iz ptičije perspektive stambenih blokova. Ove godine smo počeli i sa oslikavanjem zidnih površina. Zidovi i prostor koji nas okružuje su betonska platna koja čekaju da se oplemene bojama, oblicima i da razbiju monotoniju i sivilo stambenih naselja. Budući da smo radili na različitim površinama u nekoliko sarajevskih općina, različit je i odnos komšiluka prema prostoru koji smo preuredili. Neke od lokacija izgledaju odlično, neke su već vraćene u stanje zapuštenosti kakvo je bilo i prije radova. Upravo zbog toga naredne godine planiramo da se vratimo na lokacije na kojima smo do sada radili kako bismo skupa kroz komunikaciju sa komšijama došli do zajedničkog održivog rješenja o održavanju ovih prostora.

 

KP: U Manifestu Dobrih kota također se navodi kako "djelujete nudeći rješenja i stvarate umjesto da raspravljate". Smatrate li da se danas previše samo kritiziraju loše prakse, a premalo izravno djeluje?

AO: Direktne akcije i preuzimanje stvari u svoje ruke su imperativ za oporavak i boljitak našeg društva i države. Izgovori o nenadležnosti, prenosu nadležnosti i  konstantno čekanje na nadležne za rješavanje problema rijetko donose promjene i vidiljive rezultate. Mi upravo kroz svoj rad pokušavamo da budemo pozitivan primjer promjene koja je moguća i koja je vidljiva nakon dva dana vikend radne akcije.  

Smatramo da ukoliko se pitanjem javnog prostora građani i građanke ne budu aktivno brinuli i promovisali njegov značaj, i sami nadležni organi vlasti neće biti upućeni u potrebu za njegovom reparacijom i otvaranjem novih mogućnosti njegovog korištenja. Takav angažman nadležnih organa vlasti je u ovom trenutku ključan za razvitak demokratije i poticanje na aktivnost građana i građanki – posebno uzimajući u obzir količinu napuštenih i neiskorištenih javnih površina uništenih u toku rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) koji i dalje nisu reparirani.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 16.08.2017

VEZANE VIJESTI

Izložbe u haustore!

Pripremila: Martina Domladovac
Projekt H:ART pokrenut je kako bi se ukrasili zajednički prostori, a životi ljudi u zgradama postali ljepši.

Hibridne ustanove postaju nužnost

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Damirom Batarelom razgovaramo o modelima korištenja i upravljanja prostorima Palacha, Marganova i Filodrammaticae, suradnjama i mogućnostima riječke nezavisne kulturne scene.

O urbanim zajedničkim dobrima

Piše: Martina Domladovac
Održan je seminar na kojem su predstavljene organizacije i inicijative iz Europe i naše regije koje se bore za dostupnost i opstanak zajedničkih prostora u gradovima.