Posljedice politike pustošenja | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Posljedice politike pustošenja

Posljedice rezanja sredstava organizacijama civilnog društva najviše su osjetile oni koji rade s osobama s invaliditetom, u obrazovanju i kulturi te u polju LGBTIQ prava.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Televizija N1

Nakon što su na telefonskoj sjednici, sada već bivše Vlade, 22. travnja 2016. srezana javna sredstva za udruge civilnog društva, mnoge od njih imaju teškoća s nastavkom rada. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, tada su jednim potezom s 14.21, sredstva smanjena na 6.88 posto fonda, a promjena je usvojena bez temeljite procjene učinka i utjecaja za svako pojedino područje. Novim nacrtom prijedloga Ministarstva financija za 2017. godinu, za koji je javno savjetovanje završilo 12. prosinca, udruge civilnog društva dobit će 11,18 posto od prihoda od igara na sreću.

Vlada Tihomira Oreškovića - zapravo Tomislava Karamarka – na samom je početku mandata objavila rat civilnom društvu i neprofitnim medijima, kao prvim neprijateljima hrvatske domoljubne politike. Smanjivanje sredstava za financiranje tog sektora čini se kao elegantno rješenje spomenutog problema, no osim organizacija koje rade na izgradnji demokracije i ljudskih prava, Uredbom su zakinute i organizacija koje pružaju direktne socijalne usluge najranjivijim skupinama u društvu.

Organizacije koje rade na demokratizaciji i razvoju civilnog društva predvode brojne procese suvremenih inovativnih društvenih rješenja istovremeno upozoravajući na društvene i socijalne nepravde, posebno kršenje i nepoštivanje ljudskih i građanskih prava. Potiskivanjem takvih glasova, državnoj vlasti i financijskim moćnicima mnogo je lakše donositi i sprovoditi potencijalno štetne odluke. Također, posljednjih je godina očit trend prebacivanja prvenstveno socijalnih, ali i drugih usluga s države na udruge. U situaciji smanjenja financijskih sredstava za udruge najpogođeniji su upravo najpotrebitiji - siromašni, bolesni, diskriminirani, izbjeglice, osobe s invaliditetom, stari i sve druge ranjive skupine koje često ovise o uslugama koje pružaju udruge. 

Na konferenciji za medije 10. studenog 2016. Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir koji je morao otpustiti troje ljudi i prepoloviti svoje usluge, upozorila je kako se ova socijalno najranjivija skupina osoba s invaliditetom sada vratila u situaciju od prije dvadeset godina kada su bili izolirani, bez komunikacijske i mobilne podrške, a kvaliteta njihovog svakodnevnog života drastično je smanjena. Sve svoje zaposlene otpustio je i Savez udruga za autizam Hrvatske koji okuplja udruge osoba s autizmom. Bili su prisiljeni zaustaviti sve svoje aktivnosti i ovise isključivo o volonterskom radu nekoliko ionako preopterećenih roditelja. Još u svibnju nemogućnost nastavka rada najavio je Hrvatski saveza slijepih kao i brojne druge udruge, na primjer Centar za poremećaje hranjenja BEA koji pruža direktnu pomoć i podršku oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim obiteljima.

Osim zamrzavanja rada ili potpunog prebacivanja u volontersku sferu, mnoge udruge moraju otkazati ranije dogovorene projekte jer ih ne mogu financijski pokriti, ili se na životu održavaju preko drugih, manjih projekata. Eli Pijaca Plavšić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja koji se bavi promicanjem implementacije obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav, ranije je također naglasila kako dio programa ne bi mogli provesti i bez institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koju je Forum dobio 2013. godine, a iako im ona nije glavni izvor, uvelike im je pomogla u segmentu međufinanciranja.

Organizacije s područja kulture također su drastično zahvaćene spomenutom Uredbom. "Već prije Hasanbegovićevog 'desanta' na kulturu i civilno društvo bilo je razvidno kako donositelji odluka zaduženi za razvoj kulture nemaju osnovno razumijevanje o činjenici kako uvjeti rada organizacija nezavisne kulture ne podrazumijevaju financiranje neizravnih troškova programa i troškova organizacije iz javnih sredstava te značajan broj organizacija nema mogućnost sufinanciranja takvih tipa troška iz drugih izvora. U istom periodu, u sustav je uveden niz normativnih novina u smislu postroženja sustava financijskog poslovanja i povećanja troškova administracije. Već tada se niz organizacija suočio s paradoksalnom situacijom postroženja i "poskupljenja" pravila djelovanja, uz istovremeno rezanje sredstava namijenjenih osnovnoj održivosti organizacija", naglašava Katarina Pavić, koordinatorica Saveza udruga Klubtura.

Ministarstvo kulture RH još 2015. godine u mandatu ministra Berislava Šipuša (bez konzultacija te retroaktivnom primjenom već na tekuće razdoblje 2015.) izmijenilo je uvjete predlaganja i provedbe Programa javnih potreba u kulturi, u smislu promjene kriterija o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima realizacije programa i projekata. Tako se od 2015. godine u provedbi programa i projekata podržanih u okviru Programa javnih potreba u kulturi, u području Inovativne umjetničke i kulturne prakse, neprihvatljivim smatraju svi neizravni troškovi realizacije programa, što uključuje osnovne troškove tzv. hladnog pogona, naknada za redovan rad (plaće) za koordinaciju i produkciju programa, administrativni troškovi (knjigovodstvo i slično). Radi se o odluci koja je u opreci s prethodnom višegodišnjom pozitivnom praksom Ministarstva kulture kojom je u okviru financiranja provedbe projekata i programa bilo moguće pravdati neizravne troškove programa u omjeru do 20 posto u odnosu na ukupan iznos troškova realizacije projekta odnosno programa.

"U Hrvatskoj kronično nedostaje više fondova i zaklada koje bi bile fokusirane na kulturu i na kulturu mladih (a da nisu institucionalni poput Kulture nove)“, kaže Marino Čajdo iz House of Flaminga. "HoF trenutno na godišnjoj razini raspolaže s oko petnaest tisuća kuna za produkciju DRAGram festivala, te zapravo nikakvim sredstvima za druge aktivnosti (to recimo uključuje i hladni pogon, održavanje prostora i slično) koje financiramo prihodima od gostovanja, gaža i povremenim velikim događajima poput Partycipacije bez koje kolektiv sigurno ne bi mogao djelovati na godišnjoj razini. Navedene donacije Ministarstva kulture i Grada Zagreba za DRAGram jedva su dostatne da se pokriju putni troškovi gostujućih performerica, smještaj, tehnika i prostor što znači da članovi kolektiva već gotovo petu godinu volontiraju, bilo da se bave izradom scenografije, dizajnom, fotografijom, nastupima. U idealnim uvjetima ovo bi bilo svega 10 posto doniranih sredstava da događaji uistinu izgledaju kako smo zamislile", naglašava Čajdo. 

S obzirom na to da House of Flamingo nema aspiracija da se projektno financira, budućnost održivosti svog rada vide u suradnjama sa srodnim organizacijama diljem Hrvatske i regije, zajedničkim prijavama na natječaje, samoodrživošću kroz produkciju unikatnog promo-materijala te outsourcanjem svojih usluga drugim organizacijama. "Ukratko, pouzdajemo se u vlastite vještine kako promocije i organizacije pa tako i financiranja. Kako i sada djelujemo s minimalnim sredstvima, teško da nas ikakvi rezovi mogu pokolebati u daljnjem društvenom, kulturnom i aktivističkom angažmanu", zaključuje.

Zagreb Prideu, za razliku od ostalih LGBTIQ udruga u Hrvatskoj nisu srezana sredstva za kulturne programe, dapače, čak su i povećana u odnosu na prijašnje godine. "Rez koji smo osjetili i osjetile u nekoj mjeri jest smanjenje sredstava od Nacionalne zaklade koji je orkestriran za vrijeme prošle Vlade, a koji je pokazatelj kako se i dalje udara po onima koji uvelike ovise o lutrijskim sredstvima", istaknula je programska koordinatorica Zagreb Pridea Dina Jokanović. Također, s obzirom na to da Ministarstvo kulture kao i Grad Zagreb na svojim natječajima dodjeljuju manja sredstva no što je potrebno za ostvarenje programa, kulturni sektor od samih početaka bori se s nedostatkom financija. 

I prije kataklizme koja je organizacije civilnog društva dovela do ruba opstanka, uvjeti rada na sceni bili su iznimno zahtjevni, posebno u manjim sredinama. Značajnu iznimku je u ovom kontekstu činila i čini Zaklada "Kultura nova", čiji programi podrške pružaju mogućnosti olakšanja situacije za niz organizacija u ovom polju. "Na perspektive djelovanja organizacija nezavisne kulture iduće godine u velikoj će mjeri utjecati najmanje dvije stvari: Sadržaj Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu te odluke o financiranju Programa javnih potreba u kulturi za 2017. godinu. Treba također podsjetiti kako je kulturna vijeća koja imaju ključnu ulogu u predlaganju Programa, imenovao Hasanbegović na samom kraju svog kratkog ali ubojitog mandata", zaključuje Pavić. 

Tekst je objavljen uz podršku Ureda za financijske mehanizme Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu projekta udruge Zagreb Pride - "Prema održivom pokretu za ostvarivanje LGBTIQ prava".

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 31.12.2016

VEZANE VIJESTI

Štetne odluke, razorne posljedice

Piše: Matija Mrakovčić
Inicijativa za snažno civilno društvo upozorila je na stvarne posljedice političke odluke o drastičnom rezanju sredstava te zatražila sazivanje sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva.

Minimalna korekcija izrazito štetnog prijedloga

Piše: Martina Domladovac
Najavljeno je povećanje udjela Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u raspodjeli lutrijskih sredstava na 7,28%, no to je još uvijek dvostruko manje od prošlogodišnjeg udjela.

Institucionalna paraliza

Piše: Antonija Letinić

Inicijativa Za snažno civilno društvo! urudžbirala je Vladi RH apel za očuvanje hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva.