Pragmatičnost angažiranog sanjara | kulturpunkt

Najave Izložba

<

Pragmatičnost angažiranog sanjara

Otvorena je izložba Andrija Mutnjaković: Vizionarska arhitektura koja obuhvaća široki spektar profesionalnog djelovanja akademika Andrije Mutnjakovića.

19.12.2017 - 20.01.2018 , Zagreb - Oris Kuća arhitekture

Od 19. prosinca 2017. do 13. siječnja 2018. godine u Oris - kući arhitekture otvorena je izložba Andrija Mutnjaković: Vizionarska arhitektura. Izložba obuhvaća široki spektar profesionalnog djelovanja akademika Andrije Mutnjakovića – od brojnih natječajnih projekata, konkretnih realizacija do precizno elaboriranih teorijskih i utopijskih promišljanja. 

"Angažirana arhitektura naziv je prve i do danas jedine retrospektivne izložbe Andrije Mutnjakovića održane 1975. godine u Zagrebu. Kustosica izložbe Antoaneta Pasinović je, i na izložbi i ilustracijama u katalogu, uglavnom predstavila Mutnjakovićevu vizionarsku arhitekturu – raznorodna istraživanja u području kinetičke arhitekture i bio-urbanizma. Namjera je bila jasna, istaknuti dio njegovog angažiranog stvaralaštva koje i on osobno drži  najvrjednijim – vilu Hollywood (Domobil), stambena naselja Urb-mobil u Luxembourgu, Petrežalka u Bratislavi, S(j)enjak u Osijeku i Novom Beogradu, gradske centre Južnog Zagreba i Tel Aviva, crkvu Svetog Petra u Splitu. Svi ovi projekti bili su autentičan odgovor na od konca 1950-ih godina prisutnu krizu arhitekture zreloga modernizma i funkcionalnog grada, osmišljen s ciljem da oblikovanjem raznolikog i doživljajima bogatog okruženja zadovolji društvene i psihološke potrebe pojedinca. Vjerujući u pravo na vlastitu osobnost i aktivno participiranje čitave zajednice u izgradnji životnog materijalnog okruženja te nove mogućnosti novih tehnologija Mutnjaković je iskoračio iz mainstreama, homogenog korpusa zagrebačke arhitektonske škole, naglašenog modernističkog usmjerenja u kojem se iščitava klasicistička disciplina kao jedna od trajno prisutnih odrednica. Spremno je prihvatio poziciju enfant terribla, da bi već 1985. prigodom prve retrospektive hrvatske poslijeratne arhitekture dočekao da upravo njegovi projekti postanu uzdanice utopijsko-istraživačkih vizija hrvatske arhitekture 1960-ih godina. Usprkos ovoj poziciji Mutnjaković nikada nije bio outsider zagrebačke arhitektonske scene jer profesiju po njegovome osobnome uvjerenju čini istraživački i realni dio. U ovome drugome bio je stalno prisutan kroz čitav spektar različitih i brojnih javnih i profesionalnih inicijativa, izložaba, javnih predavanja, rada u uredništvima časopisa Čovjek i prostor i Arhitektura te realizacija – scenografija, interijera i izvedenih zgrada od kojih je neprijeporno najvažnija ona Nacionalne biblioteke u Prištini.

Razlog zbog kojeg smo nakon četiri desetljeća nakon Antoanete Pasinović ponovno posegnuli za istim projektima vizionarske arhitekture Andrije Mutnjakovića, od kojih su neki i predstavljeni s originalnim materijalima s prve izložbe, je želja da se u današnjem trenutku u kojem arhitektonska profesija preispituje ciljeve i smisao svoga djelovanja ova dva pojma s periferije polja profesionalnog djelovanja barem nakratko dovedemo u njihovo središte. Mutnjaković nam svojim primjerom pokazuje da se pragmatičnost s jedne strane i vizija s druge strane, kao ni pozicija angažiranog pojedinca i sanjara nužno međusobno ne isključuju", piše o izložbi Tamara Bjažić Klarin.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 22.12.2017