Prostor slobode dostupan svima | kulturpunkt

Prostor slobode dostupan svima

Uz potpunu autorsku slobodu, udruženo amatersko stvaralaštvo označava i kolektivnu praksu "kulture spajanja" i potencijal za stvaranje drugačijih društvenih zajednica.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: KKZ / Facebook

Ove se godine navršava 90. obljetnica osnutka Kinokluba Zagreb, koja ujedno označava i devedeset godina organiziranog bavljenja amaterskim filmskim stvaralaštvom u Hrvatskoj. Cjelogodišnje obilježavanje rada institucije koja se prometnula u inkubator filmskih talenata započelo je prošlog tjedna projekcijom odabranih klubskih filmova i predavanjem O filmskom amaterizmu i ravnopravnosti u filmskoj zajednici na kojem su govorili sadašnji predsjednik i dopredsjednik Kinokluba, Vedran Šuvar i Tomislav Šoban.

Najčešće skrajnuto u poziciju rubnog stvaralaštva, pa i diletantizma, filmsko se amaterstvo dominantno određuje u njegovoj opoziciji spram profesionalnog bavljenja sedmom umjetnošću. Ipak, u kontekstu domaće kinematografije upravo se amateri ističu kao oni koji su svojim inovativnim praksama uzdrmavali profesionalnu kulturu i demistificirali "visoku" i "elitnu" umjetnost. Njihovo je pak djelovanje neraskidivo vezano uz kino klubove kao mjesta koja su otvarala prostor za stjecanje teorijskog i praktičnog znanja, te nesputano filmsko istraživanje. Financirani kroz Narodnu tehniku kao krovnu državnu organizaciju, kino klubovi su osnivani s ciljem da se filmska kultura približi najširim slojevima stanovništva, kako bi se ispunila "autentična ljudska potreba da se djeluje i kulturno-umjetnički izražava". 

Pokret filmskog amaterizma u suštini je bio edukacijske prirode i omogućavao svim zainteresiranima da savladaju osnove filmske tehnologije, no ujedno je bio i osnovna pokretačka i ideološka snaga jugoslavenske avangarde. Iz tog su razdoblja proizašli autori poput Tomislava Gotovca, Vladimira Peteka, Miroslava Mikuljana, Ljubiše Grlića, Marijana Hodaka, Željka Radivoja i drugih eminentnih figura avangardnog filma. U to je vrijeme u organizaciji kluba pokrenut i GEFF (Genre Film Festival) kao jedan od prvih eksperimentalnih filmskih festivala u svijetu, kojeg je nakon serije klupskih razgovora o antifilmu potaknuo i koncepcijski vodio Mihovil Pansini, a na čiju se tradiciju nastavlja današnji 25fps festival

Dugogodišnju tradiciju promoviranja amaterskog umjetničkog stvaralaštva kao prostora slobode dostupne svima nastavlja i današnje vodstvo zagrebačkog Kinokluba. Ističu kako danas, u vrijeme napretka tehnologije filmski amaterizam više nije stvar tehničke potkovanosti produkcije, već svjetonazora i filozofije koja se temelji na dostupnosti filma i ideji da ga svatko može snimiti. "Osnovni cilj Kinokluba Zagreb je da filmski amaterizam postane sastavni dio kulturnih običaja i mogućnosti građana ovoga grada. Besplatno bavljenje filmom i potpuna autorska sloboda je ono što u klubu omogućavamo svima. Pred nama je i dalje višegodišnja borba da dokažemo kako takav pristup filmu nije diletantizam, već legitimna umjetnička praksa, način na koji Zagreb i Hrvatska mogu imati film i u turbulentnim vremenima bez javnih i(li) privatnih potpora, te savršena platforma za razvoj pojedinačnih autorskih izričaja”, ističe Vedran Šuvar. 

S tim se ciljem u Kinoklubu održavaju obrazovni programi poput Filmske škole, te radionice kratke filmske forme, pisanja za film, kritike i analize filma i izrade videospotova, a ove godine pokrenuta je i profesionalna produkcijska platforma, koja bi neafirmiranim autorima trebala služiti kao odskočna daska u svijet profesionalnog filma. U svemu tome ustraje se na pristupu amaterizmu koji nije odvojen od profesionalizma već je njegov dodatak i legitimna alternativa. "I dalje ističemo dva osnovna ideala filmskog amaterizma, a to su besplatno bavljenje filmom i potpuna autorska sloboda. Smatramo da takvi uvjeti bez financijskih relacija omogućuju autorima veću razinu spontanosti, kreativnosti i slobode, te mogućnost rada na sebi i daljnjeg umjetničkog razvoja", napominje Šuvar. Drži i kako je ovakav tip umjetničkog kolektiva jednakopravnih članova jedinstven u svjetskim razmjerima te "dobar izvozni model koji bi mogao funkcionirati u mnogim dijelovima svijeta zbog čega nam je u sljedećem razdoblju cilj i povećanje međunarodnih aktivnosti, programa i suradnji".

Pored kreativnog zamaha koji ostvarenja proizašla iz alternativnih kinoklubaških radionica pružaju službenoj kinematografiji, amatersko stvaralaštvo ne predstavlja tek stepenicu ka profesionalnom bavljenju filmom. Uz individulani umjetnički razvoj i potpunu autorsku slobodu, djelovanje Kinokluba označava i kolektivnu praksu "kulture spajanja" i potencijal za stvaranje drugačijih društvenih zajednica, utemeljenih na slobodi i ravnopravnosti. Taj bi se potencijal mogao sažeti u parolu "Razlike uvažavamo, ali na podjele ne pristajemo!", kojom je aktualni predsjednik Kinokluba zaključio svoje izlaganje. 

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 07.02.2018

VEZANE VIJESTI

Besplatno bavljenje filmom i potpuna autorska sloboda

Piše: Martina Domladovac
Unatoč društveno-političkim i turbulentnim kulturnim promjenama kinoklubovi su se uspjeli održati kao relevantne platforme amaterskog i slobodnog bavljenja filmom.

Nužnost djelovanja

Razgovarao: Luka Ostojić
O 'idealima' kinoklubova, njihovom načinu rada te povijesti i budućnosti kinoklubova razgovarali smo s Vedranom Šuvarom i Sunčicom Fradelić.

Razumijevanje novih oblika kulture i društvenosti

Piše: Ana Abramović
Prepoznaje li Zagreb, i u kojem obliku, važnost kulturnog i umjetničkog obrazovanja kao važnog segmenta participativne kulture?