Protiv zaborava | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Protiv zaborava

Na današnji dan prije 70 godina Crvena armija oslobodila je Auschwitz, mjesto jednog od najstrašnijih zločina u povijesti čovječanstva.

Piše: Vatroslav Miloš

Tisuće naočala koje su pripadale ljudima odvedenim u smrt u Auschwitzu / FOTO: Pawel Ulatowski/Reuters

Na današnji dan prije 70 godina, 27. siječnja 1945, 322. streljačka divizija Crvene armije ušla je u Auschwitz. Ne postoji medij koji bi mogao prenijeti ono što su tamo zatekli. Jezik jednostavno nije adekvatan da precizno artikulira posljedice hladnog, birokratski organiziranog zla. No ono što znamo o Auschwitzu, što nam o njemu govore svjedočanstva ljudi, dokumentacija, knjige i filmovi mora biti dovoljno da se uvijek sjećamo, da nikada ne zaboravimo i da ne dopustimo da se više ikada ponovi. 

Auschwitz je činila mreža koncentracijskih logora sastavljena od glavnoga kampa (Auschwitz I), Birkenaua (II) i Monowitza (III) te brojnih manjih kampova, a u njemu je ubijeno otprilike 1.1 milijun ljudi, što je brojka koju službeno ističe Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau. Većina njih, oko 90 posto, bili su Židovi, dok su ostatak činili Poljaci, Romi, homoseksualci, komunisti, politički i ratni zarobljenici, svi oni koje je nacistička Njemačka odredila kao "ne-ljude". Oni kojima životi nisu oduzeti u plinskim komorama skončali su od gladi, različitih infekcija, gangrene, tifusa, prisilnog rada i "medicinskih" eksperimenata koje je tamo provodio Josef Mengele. Kada su vojnici Crvene armije ušli u logor tamo su zatekli nešto više od sedam tisuća ljudi, onih najslabijih, onih koji nisu mogli marširati u smrt dok su nacisti pokušavali izbrisati dokaze svog zločina pred nadolazećim savezničkim trupama. 

Datum oslobođenja Auschwitza danas služi kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Sjetimo se, onda, barem dijela zločina koje je kvislinška Nezavisna Država Hrvatska učinila ljudima na svome teritoriju. Spomen područje Jasenovac, koje služi kao muzej i memorijalno mjesto za žrtve ubijene u koncentracijskom logoru Jasenovac, broji 83 145 žrtava, od toga 47 627 Srba, 16 173 Roma, 13 116 Židova i 4 255 Hrvata. Od toga 20 101 dijete. Sjetimo se, onda, da Jasenovcem nisu upravljali nacistički oficiri već vojska izdajničke NDH. I to temeljem vlastitih "rasnih zakona" donesenih 1941. godine, a ne nametnutih njemačkom okupacijom. Sjetimo se, barem jednim primjerom, i kako se danas naša službena politika odnosi prema žrtvama tih zločina. "Socijaldemokratski" gradonačelnik Splita Ivo Baldasar nazočio je u svibnju 2014. godine otkrivanju spomenika IX. bojne HOS-a "Rafael vitez Boban". Rafael "vitez" Boban, sjećamo se, bio je dozapovjednik Crne legije, elitne jedinice Ustaške vojske. Zoran Milanović, Baldasarov stranački šef i premijer Vlade RH, ni na koji način nije reagirao na njegovo pokroviteljstvo spomeniku bojni koja imenom veliča tog fašističkog zločinca. 

Naši susjedi, poznanici, rodbina, drugovi, prijatelji, naša djeca nestali su u organiziranoj, zakonski orkestriranoj negaciji života, skončali su u jami, u plinskoj komori, s metkom u potiljku, usamljeni, gladni, ustrašeni, bez dostojanstva i bez smisla. Jedino što preostaje jest, kada smo već odlučili nastaviti s ovim životom i iako smo već to toliko puta nakon rekli, nikada ne prestati ponavljati: nikad više. 

I sjetimo se pritom Fuge smrti Paula Celana

Crno mlijeko zore mi te pijemo noću

mi te pijemo danju ta smrt je majstor iz Njemačke

mi te pijemo podnoć i ujutru pijemo pijemo

smrt je majstor iz Njemačke oko mu plavo

on gađa te olovnim zrnom on pogađa točno

u kući je čovjek tvoja zlaćana kosa Margareto

on pse svoje huška na nas u zraku nam dariva raku

on se igra sa zmijama i sanja ta smrt je majstor iz Njemačke

tvoja zlaćana kosa Margareto

tvoja pepeljasta kosa Sulamit

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 27.01.2015