Prožimanje studentskih, radničkih i socijalnih ciljeva | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Prožimanje studentskih, radničkih i socijalnih ciljeva

O studentskom organiziranju i prvoj zadruzi studenata Fabric8 co-op razgovarali smo s Josipom Vurnek, studenticom modnog dizajna i upraviteljicom zadruge.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Sredinom siječnja 2016. Grad Zagreb dodijelio je sedam potpora socijalnim zadrugama za devet društvenih projekata, u ukupnom iznosu od 2,3 milijuna kuna namijenjenih razvoju društvenog poduzetništva kroz socijalne zadruge. Potpore su dobile zadruga Pontes Salutis, zadruga Tehnointerijeri - zagrebački poslovno proizvodni centar, zadruga Saveza društava distrofičara, socijalna zadruga Kameleon, socijalno-uslužna zadruga Martinov plašt, Socijalna zadruga Humana nova Zagreb i Prva zadruga studenata Fabric8 co-op.

Zadruga studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu pod nazivom "Prva zadruga studenata Fabric8 co-op" osnovana je s ciljem poticanja poduzetničkih, društvenih, znanstvenih, kulturnih i umjetničkih djelatnosti studenata i bivših studenata TTF-a, uključujući suradnju sa svim zainteresiranim akterima. Osnovana je 2015. godine da bi omogućila studentima i bivšim studentima TTF-a legalnu prodaju njihovih proizvoda na hrvatskom i europskom tržištu, a članstvo u zadruzi je moguće i za osobe koje nisu studenti TTF-a. Fabric8 predstavljaju predsjednica skupštine Vladimira Pavlović - modni dizajn, predsjednica nadzornog odbora Janja Bedić - industrijski dizajn, osnivači Jelena Buhanec - dizajn obuće, Podružnica Varaždin, Denis Ristivojević - modni dizajn, Josipa Ščapec - modni dizajn te Josipa Vurnek, upraviteljica zadruge, s kojom smo i razgovarali.

 

KP: Zašto ste izabrali zadrugu kao pravnu osobnost?

J.V.: Postojeći pravno organizacijski oblici poduzetničkog organiziranja kroz društvo kapitala su dominantni oblik poduzetničke organizacije, koje se nudi kao univerzalni, opći model poduzetništva, ne uvažavajući pritom posebitosti pojedinih društvenih skupina i pojedinaca. Određene poduzetničke inicijative, kao što je i studentska, teško su uklopive u tu pravno-organizacijsku formu, zbog njihove klasične zaposlenosti, dioničarskog načina odlučivanja s predominantnim utjecajem većinskog vlasnika i očekivanim maksimiziranjem dobiti. 

Kako je studentska populacija fluktuirajuća tijekom studija, te ograničena kapitalom, a stručna znanja i kreativne vještine pojedinaca stečene tijekom studiranja su naš glavni poduzetnički resurs, zadrugu držimo primjerenijom formom. Mladost, dinamizam i "neopterećena" kreativnost populacije koja iz toga proizlazi, bitan su nam čimbenik uspješnog poduzetništva te zbog toga držimo da je zadruga bolji oblik poduzetničkog organiziranja za specifične društvene skupine, kao što je studenska populacija.

Pogotovo to se tiče našeg hibridnog oblika: zadatak nam je približiti poduzetništvo studentima i bivšim studentima hibridnim oblikom zadruge. Zašto hibridnim? Dosad u Hrvatskoj nije postojala zadruga koja bi na ovakav način okupljala studente i pružala im prilike da tržišno iskoriste svoje potencijale. Tu se prožimaju i ciljevi različitih tipova zadruga prema hrvatskom Zakonu, kao što su radničke i socijalne zadruge.

KP: U kakvom se položaju nalaze studenti tekstilnih fakulteta, u pogledu prakse i iskustva, tijekom studija i nakon njega? 

J.V.: Upravo smo zbog neorganiziranih i nepostojećih studijskih praksi odlučili sami napraviti model poduzetničkog "vježbališta" za vrijeme studija. Kako bi studenti TTF-a, no i drugih fakulteta, mogli kod nas dobiti konkretno iskustvo iz prve ruke, prije završetka studija i izlaska na tržište. Studenti nakon studija, ako nemaju kapital, a velika većina ih nema, nemaju mogućnosti "zaplivati" sami u poduzetničke vode, no nemaju ni dostatnog znanja o ekonomiji. Isto tako u programu zadruge imamo radionice o marketingu, managementu i brandingu, usavršavanje likovnih tehnika, tehnika pletenja, tkanja, itd. Nudimo praksu uz stalno učenje novih vještina i proširivanje niše studijskog obrazovanja.

KP: Jedan ste od osnivača zadruge Humana Nova u Zagrebu koja je trenutno u fazi odabira adekvatnog prostora, a koja početak aktivnosti očekuje tijekom travnja. Možete li nam reći nešto više o toj inicijativi?

J.V.: Čim smo dobili poziv Humane Nove, odmah smo prepoznali našu ulogu u projektu. Kako smo članski većinski studenti modnog, industrijskog dizajna, radimo na suradnji s HN kao dizajneri i inženjeri za razvijanje održivog dizajna. Pri stvaranju funkcionalnog održivog dizajna imamo na umu: recikliranje tekstilnog otpada, maksimalno korištenje prirodno ne štetnih materijala, izračunavanje štetnosti tekstilnog otpada, te novih industrija tekstila za okoliš. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 04.02.2016

VEZANE VIJESTI

Početni kapital za odgovorno poslovanje

Pripremila: Matija Mrakovčić
Grad Zagreb dodijelio je sedam potpora socijalnim zadrugama za devet projekata namijenjenih razvoju društvenog poduzetništva.

Karika koja nedostaje

Piše: Matija Mrakovčić
Institut Ivo Pilar objavio je izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj 2015. koji uključuje povijesni pregled, analizu nedavno donesene Strategije te bazu aktera.

Od golih zidova do dobre priče

Piše: Matija Mrakovčić
Projekt Saveza udruga Molekula i Rojc posebno naglašava važnost društvenog poduzetništva za stabilnost i održivi razvoj društveno-kulturnih centara.