Prva linija arhitekture | kulturpunkt

Prva linija arhitekture

Rad Dinka Peračića we need it - we do it / to trebamo - to radimo, predstavljat će Hrvatsku na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Tomislav Medak

Na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture, koji će se održati od 28. svibnja do 27. studenog 2016. godine, Hrvatsku će predstavljati rad Dinka Peračića (autorski tim: Miranda Veljačić, Emina Višnić, Slaven Tolj, Dinko Peračić) naslovljen we need it – we do it / to trebamo – to radimo. Ocijenjeno je da taj rad najbolje odgovara raspisu izložbe i iskazanom specifičnom karakteru zadatka, koji je ove godine postavio čileanski arhitekt i teoretičar Alejandro Aravena. Tema nadolazećeg Bijenala, Izvješća s bojišnice (Reporting from the Front), problematizira prve crte arhitektonskih bojišnica u srazu s akutnim suvremenim društvenim problemima, te poziva da se kroz izložbu tematiziraju konkretni prijedlozi iz arhitektonske prakse koji aktualiziraju složenost suvremenih društvenih procesa te prezentiraju primjeri koji dokazuju kako arhitektonsko djelovanje još uvijek može biti istinski angažirano i djelotvorno. "Ima još dosta bitaka koje trebaju biti dobivene i dosta frontova koji trebaju biti pomaknuti, kako bi se podigla kvaliteta izgrađenog okoliša i, kao posljedica toga, kvaliteta života ljudi. Željeli bismo pokazati primjere koji, unatoč poteškoćama, umjesto rezignacije i ogorčenosti predlažu i rade pomake. Željeli bismo pokazati da u stalnoj raspravi o kvaliteti izgrađenog okoliša, ima ne samo potrebe nego i prostora za djelovanje", naglašava Aravena, dodavši kako želi izložbu koja nije tek kronika pasivnog svjedoka, nego svjedočanstvo aktivnih stvaratelja koji uistinu "žive to što govore".

U tom svjetlu, odabran je prijedlog autorskog tima koji aktualizira sadržajnu rekonstrukciju triju građevina u Zagrebu, Rijeci i Splitu koje bi trebale postati mjestom dinamičnih i intenzivnih društvenih interakcija, a potiču ih nevladine udruge kao korisnici prostora. Članovi autorskog tima sudionici su i pokretači takvih novih udruga i kulturnih praksi koje djeluju izvan tradicionalnih okvira i izgrađuju vlastite sustave rada u promijenjenim uvjetima. Djeluju kroz višestruke mreže i brojne suradničke projekte, a osim kulturnih i umjetničkih sadržaja kreiraju, testiraju i provode nove oblike upravljanja javnom infrastrukturom koji se temelje na suradnji, dijeljenju prostornih resursa i zajedničkom odlučivanju. Dinko Peračić i Miranda Veljačić suosnivači su i voditelji Platforme 9,81, Emina Višnić ravnateljica je Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, a Slaven Tolj ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Kroz vlastita neposredna iskustva oni stoga svjedoče o izazovima rada na "bojišnici" arhitekture i kulture. Povezuje ih i potreba rekonstrukcije prostora koji su im dodijeljeni za rad – bivša tvornica Jedinstvo u Zagrebu, zgrada bivše tvornice Rikard Benčić u Rijeci te Dom mladih u Splitu – i koje treba reorganizirati kako bi odgovorili ciljanim režimima korištenja i projiciranim vidovima događanja. Rekonstrukcija dodijeljenih im prostora dio je nastojanja da se afirmiraju i novi principi djelovanja i nove organizacijske strukture.

"Mi smo se prvenstveno prijavili na ovaj Bijenale zato što smo osjetili da se tema odnosi upravo na ono čime se mi bavimo: našim arhitektonskim i društvenim radom direktno smo uključeni i sudjelujemo u društvenim procesima koji stvaraju prostore za kulturu, a upravo to je tražio glavni selektor Bijenala. Pozvao je arhitekte i radove koji na neki način izlaze iz svog laboratorijskog okruženja u stvarni svijet i u tom stvarnom svijetu oni nisu samo dizajneri nego i protagonisti tih događanja. Upravo na takav način mi radimo zadnjih deset-petnaest godina koliko god možemo i na razne načine podržavamo kulturnu scenu koja gradi ove prostore. Slaven Tolj i Emina Višnić  tu istu priču grade iz pozicije stvaranja programa, stvaranja organizacija, te zalaganja i zagovaranja za te prostore kulture", kaže Dinko Peračić.

U svojoj prijavi, između ostalog, autori navode kako se prošireno arhitektonsko djelovanje s kojim žele sudjelovati na Bijenalu, obraća i uključuje širu publiku i veći krug korisnika i sudionika.  Intenzivno je usmjereno javnoj domeni i općem interesu, te se ne bavi pojedincima već kolektivom.  "Arhitekt nije samo osoba koja radi nacrte za materijalizaciju rada", pojašnjava Peračić, "već je uključen u projekt od trenutka kada za njega postoji društvena potreba, te zajedno sa svojim kulturnim i društvenim kontekstom, sa ljudima koji su uključeni i angažirani stvara priliku i uvjete da se jedan takav projekt uopće dogodi, a to uključuje rekonstrukciju i izgradnju jedne zgrade, kao i stvaranje cijelog načina njenog korištenja, njene publike i procesa koji se u njoj događaju". Osim toga, u prijavi se navodi kako ovim sudjelovanjem autori žele arhitektonsko djelovanje prikazati kao širu društvenu disciplinu koja, koristeći različita sredstva i surađujući s akterima–korisnicima, može poduprijeti pa i pobuditi kolektivna nastojanja i graditi prostor koji postoji i koji se koristi kao javno dobro. "Prvenstveno želimo da nastup na Bijenalu bude participativan. Mi zastupamo širok krug organizacija koje se bave širokom tematikom, a u ovom trenutku dobili smo priliku to nekako uobličiti i prikazati. Zajedničkim naporom pokušat ćemo definirati jasnu poruku, jasan vizualni materijal i dati koherentni prikaz značenja takvog tipa djelovanja u arhitekturi za kulturu", zaključuje Peračić.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 20.10.2015

VEZANE VIJESTI

U zrakopraznom prostoru

Razgovarale: Petra Novak i Janja Sesar
O splitskoj nezavisnoj sceni od devedesetih naovamo te programu, radu i uvjetima djelovanja Doma mladih razgovaramo s Tamarom Visković.

Sve su nam potrebniji novi prostori društvenosti

Razgovarala: Janja Sesar
O povijesti borbe za prostore nezavisne kulture u Zagrebu i ulozi nezavisne kulturne scene danas razgovaramo s Eminom Višnić.

Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Antoniom Kuzmanić razgovaramo o prošlosti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog društva.