Razaranje civilnog društva | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Razaranje civilnog društva

Izmjene zakona o financiranju organizacija civilnog društva dio su kampanje vladajućih usmjerene na uništavanje demokratskih mehanizama te ušutkavanje kritičkih glasova u Mađarskoj.

Piše: Tihana Bertek

FOTO: Járdány Bence

Početkom travnja tri zastupnika mađarske vladajuće stranke Fidesz podnijela su parlamentu prijedlog Zakona o transparentnosti organizacija koje se financiraju iz stranih izvora, koji bi se, ako bude usvojen, odnosio na sve udruge i zaklade – s iznimkom sportskih i vjerskih organizacija te političkih stranaka i njihovih organizacija – koje godišnje primaju više od 24 tisuće eura (7,2 milijuna HUF) iz stranih izvora. "Strani izvori" uključuju sve donacije koje pristižu izvan Mađarske, uključujući sredstva Europske unije ukoliko ih ne administrira mađarsko posredničko tijelo.

S obzirom da su prijedlog zakona podnijeli pojedinačni zastupnici, a ne stranka, zaobiđena je obveza javnog savjetovanja, što je za Fideszovu vladu već uobičajena praksa. Početkom travnja na sličan način, usprkos burnim reakcijama međunarodne zajednice, usvojen je i tzv. lex CEU, odnosno izmjena Nacionalnog zakona o visokom školstvu, koja ovom sveučilištu ozbiljno otežava nastavak djelovanja u Mađarskoj.

Navedene zakonske izmjene samo su dio kampanje premijera Viktora Orbána usmjerene na sustavno uništavanje demokratskih mehanizama i institucija te ušutkavanje kritičkih glasova u Mađarskoj koje traje već sedam godina, a čije su glavne mete organizacije civilnog društva, nezavisni mediji, Europska unija i George Soros. U poznatom govoru iz 2014. godine, Orbán je najavio "izgradnju iliberalne države uspostavljene na nacionalnim temeljima", a nevladine organizacije prozvao je "plaćenim političkim aktivistima koji služe stranim interesima".

U izvještaju Hungary: Democracy under Threat (2015) međunarodna organizacija za ljudska prava FIDH upozorila je da su vladine mjere, zajedno s ograničenjima vezanim uz financiranje i sve veće administrativne prepreke, značajno smanjile prostor civilnog društva i oslabile njegovu ulogu "watchdoga". "Suprotno preporukama brojnih međunarodnih organizacija i tijela, koja su pozvala Mađarsku da osigura prostor za djelovanje udruga i suzdrži se od miješanja u njihove aktivnosti, vlada nije prestala maltretirati udruge i delegitimizirati njihov rad", stoji u izvještaju.

Primjerice, trenutno je u tijeku "nacionalno savjetovanje" pod nazivom Zaustavimo Bruxelles! (Állítsuk meg Brüsszelt!) u sklopu kojeg građani odgovaraju na upitnik vezan uz politike i smjernice Europske unije u kontekstu domaće politike, a jedno od pitanja odnosi se i na "rastući broj organizacija iz inozemstva koje djeluju u Mađarskoj s namjerom uplitanja u unutarnje poslove na netransparentan način, čime ugrožavaju našu neovisnost". Na pitanje što bi Mađarska trebala poduzeti, ponuđeni su vrlo sugestivni odgovori: a) trebamo ih prisiliti da se registriraju i obznane u ime koje zemlje djeluju i s kojim ciljevima, i b) trebamo im dopustiti da nastave sa svojim upitnim aktivnostima bez nadzora. Inače, ovo savjetovanje će porezne obveznike koštati više od 3 milijuna eura.

Veronika Móra iz Mađarske zaklade za zaštitu okoliša (Ökotárs) objašnjava da se "situacija u civilnom društvu počela znatno pogoršavati krajem 2011. godine, kada je vlada donijela novi zakon o udrugama. On nije bio restriktivan sam po sebi, ali je njegova provedba prouzročila puno konfuzije i povećala administrativni teret za udruge. Osim toga, vlada je preuzela kontrolu nad Nacionalnom civilnom zakladom (NCA), koja je preimenovana u Zakladu za nacionalnu suradnju (NEA), i u tom periodu restrukturiranja sva sredstva bila su privremeno obustavljena. Već 2012. godine smanjio se broj registriranih udruga, kao i dostupno financiranje, a taj trend se nastavlja i dalje".

Prema predloženom zakonu, udruge koje se financiraju iz stranih izvora morat će se registrirati pri nadležnom sudu u roku od 15 dana te će potom popis udruga sa "stranim financiranjem" biti objavljen na platformi posebno kreiranoj za tu svrhu. Osim toga, na svojoj web stranici i svim materijalima udruge će morati istaknuti napomenu da se financiraju iz stranih izvora, te će podnositi godišnje izvještaje s detaljno navedenim iznosima i donatorima za svaku transakciju. Nepoštivanje ovih zahtjeva rezultirat će ukidanjem pravnog statusa udruge, izricanjem novčane kazne ili, u konačnici, pokretanjem postupka raspuštanja udruge. U obrazloženju zakona navodi se da je veća transparentnost potrebna kako bi se učinile vidljivima "strane interesne skupine koje iskorištavaju organizacije civilnog društva" kako bi utjecale na političke i ekonomske odluke, čime "ugrožavaju nacionalnu sigurnost i suverenitet Mađarske".

Međutim, udruge već sada uredno objavljuju svoje financijske izvještaje. András Léderer iz Mađarskog helsinškog odbora (HHC) objašnjava da "obrazac za financijski izvještaj možda nije svima lako razumljiv, ali on nam je zakonski zadan. Proteklih par godina HHC priprema zasebnu verziju godišnjeg izvještaja (financijskog i narativnog) u puno pristupačnijem formatu kojeg svatko može pročitati. Imamo reviziju nekoliko puta godišnje, a s vremena na vrijeme dolazi nam i državni ured za reviziju, stoga je naše financiranje već sada transparentno". 

Iz Mađarske unije za građanske slobode (TASZ) također ističu da je podnošenje financijskih izvještaja za udruge obavezno i oni su javno dostupni. "Svi mogu pristupiti informacijama o tome koji su izvori financiranja i aktivnosti udruga. Pritom želimo naglasiti da TASZ ne prihvaća sredstva koja dodjeljuje država jer ne želimo ovisiti o volji mađarske vlasti. Naši prihodi dolaze od tvrtki, privatnih donatora i zaklada. Budući da smo dio političko-javne sfere, moramo djelovati transparentno jer naši korisnici tako mogu procijeniti i vrednovati naš rad. Transparentnost je za nas pitanje vjerodostojnosti, stoga su naši financijski podaci lako dostupni i ažurirani".

Sugovornici također odlučno odbacuju optužbe da strani donatori diktiraju njihov program. "Nijedan donator nikad nas nije tražio da nešto kažemo ili ne kažemo, da napravimo ili ne napravimo nešto što ionako ne bismo sami napravili. HHC traži financiranje za svoje postojeće programe, a ne obratno," ističe Léderer. Iz TASZ-a pak objašnjavaju da djeluju na temelju svoje misije, a to je zaštititi mađarske građane od onih koji su na poziciji moći. "Naš najveći donator je Otvoreno društvo – ujedno jedna od najvećih meta vladine kampanje – na čije se natječaje javljamo svake godine. Pritom moramo zadovoljiti visoke profesionalne standarde i indikatore, a podržavaju nas i drugi privatni donatori". 

Istovremeno, način na koji Zaklada za nacionalnu suradnju (kojom upravlja država) raspodjeljuje potpore nije sasvim transparentan. "Zahvaljujući istraživačkom novinarstvu, znamo da je Zaklada jako pristrana prema udrugama koje su povezane s članovima Fidesza ili vjerskim organizacijama," stoji u Indeksu održivosti OCD-a za srednju i istočnu Europu i Euroaziju u 2015. godini. "Udio državnih i lokalnih sredstava u budžetima udruga nastavlja se smanjivati: s 35% u 2012. pao je na 29% u 2014. godini. U takvim okolnostima, mnoge udruge – osobito one koje se bave zagovaranjem ili politički 'nepodobnim' temama kao što su ljudska prava, LGBT prava ili rad s ovisnicima – ne mogu se više oslanjati na domaće izvore financiranja, već moraju potražiti inozemne".

TASZ i HHC napravili su kratku analizu prijedloga zakona, u kojoj navode da propisivanjem obveze korištenja negativnih etiketa ("organizacija koja se financira iz stranih izvora") zakon doprinosi stigmatizaciji i ugrožava slobodu izražavanja, ali i diskriminira organizacije budući da ih tretira različito ovisno o izvoru financiranja. Osim toga, propisivanjem obveze dostave podataka o donatorima (čak i ako je riječ o privatnim osobama) zakon krši pravo na zaštitu podataka i privatnosti, a kazne za neispunjavanje propisanih obveza su izrazito oštre, odnosno nerazmjerne vrsti prekršaja. 

Ironično je da zbog Orbánove naklonjenosti Putinu – a ne zbog nevladinih organizacija – Mađarska prednjači po indeksu izloženosti subverzivnom ruskom utjecaju u Srednjoj Europi. Prema najnovijem istraživanju Publicus Intézeta, u posljednjih šest mjeseci postotak građana koji smatraju da Orbánova vlada služi ruskim interesima porastao je s 9% na 26%. Stoga ne čudi da su mnogi odmah uočili sličnost predloženog zakona s ruskim "zakonom o stranim agentima" koji je bio predmet međunarodnih kritika zbog stigmatizacije i podrivanja djelovanja civilnog društva. 

"Oba zakona žele obilježiti udruge s inozemnim izvorima financiranja kao strane agente, i u oba slučaja radi se o politički motiviranom napadu. Čak je i obrazloženje zakona slično. Obje vlade koriste primjer američkog Zakona o registraciji stranih agenata (FARA) kako bi pokazale da je takav zakon najnormalnija stvar. Međutim, FARA se ne odnosi na nevladine organizacije s inozemnim financiranjem općenito, već na vrlo specifičnu vrstu organizacija. Osim toga, još od 1966. nije bilo uspješnog kaznenog progona pod FARA-om", objašnjava Máté Hajba, predsjednik Zaklade za slobodno tržište (Szabad Piac Alapítvány), ujedno jedan od autora otvorenog pisma mađarskoj vladi koje je potpisalo dvadesetak konzervativnih stručnjaka iz cijelog svijeta. 

Na pitanje što ih je potaknulo da sastave otvoreno pismo u kojem osuđuju napade na civilno društvo, Hajba odgovara: "Mađarska vlada dobiva puno kritike od ljevice koju jednostavno ignorira kao ideološku opoziciju. Naše pismo pokazuje da su i konzervativci kritični prema postupcima i namjerama vlade. S obzirom da se vlada smatra konzervativnom, važno je pokazati da Orbánovi iliberalni pogledi nisu u skladu s konzervativnim vrijednostima. Mnogi od nas možda se ne slažu sa Sorosom ili s pojedinim nevladinim organizacijama, no nametanje zakonskih ograničenja nije rješenje. U zdravom društvu suprotstavljene pozicije vode dijalog". Hajba dodaje i da je Soros bio važna figura u vrijeme demokratskih promjena u Mađarskoj te da je pružio potporu brojnim ljudima – i liberalima i konzervativcima – koji su se borili za slobodno društvo. Jedan od njih bio je i sam Orbán, koji je primao Sorosevu stipendiju za vrijeme studija na Oxfordu, ali i drugi članovi Fidesza, koji su se, usput rečeno, okoristili i sredstvima Europske unije, od čijih se vrijednosti istovremeno nastoje udaljiti.

S druge strane, podrška šire javnosti organizacijama civilnog društva nešto je ambivalentnija. Prema podacima Publicus Intézeta, 66% Mađara ne odobrava vladine napade na civilno društvo. Međutim, samo 20% ispitanika znalo je navesti naziv barem jedne organizacije, iz čega možemo zaključiti da javnost još uvijek nije dobro upoznata s ulogom i aktivnostima organizacija civilnog društva, za što one same snose dio odgovornosti budući da nisu aktivno predstavljale svoj rad široj javnosti (sličnu situaciju možemo primijetiti i u Hrvatskoj). No, upravo su konkretni napadi vlade poslužili kao prilika za jasnije i izravnije prezentiranje funkcije civilnog društva.

Primjerice, napadi u 2014. godini uključili su nezakonite revizije, pretrese ureda i domova zaposlenika organizacija koje su tada upravljale Norveškim financijskim mehanizmom (EEA) te diplomatski skandal izazvan optužbama mađarske vlade da Norveška koristi EEA da bi financirala opozicijske stranke. Ti događaji imali su dvojake posljedice. Veronika Móra iz Ökotársa, jedne od organizacija zaduženih za upravljanje EEA-om, navodi da su udruge koje su bile najveće mete vladinog napada zapravo profitirale jer su dobile veću vidljivost i potporu, ali s druge strane, manje udruge, posebno u ruralnim područjima, bile su indirektno negativno pogođene jer su zbog straha od gubitka financiranja još više utišale svoje glasove ili čak prekinule dio svojih aktivnosti.

Početkom ove godine, niz udruga počeo je zajedno raditi na odnosima s javnošću: uz kampanju na društvenim mrežama, pokrenuta je i online peticija, a u travnju je u Budimpešti organiziran veliki prosvjed protiv zakona. "Nastojimo nacionalnoj i međunarodnoj zajednici objasniti da štitimo prava mađarskih građana i da će ovaj zakon, ako bude usvojen, služiti kao dodatni alat za potiskivanje kritičkih glasova te će naše organizacije biti prisiljene raditi u izuzetno neprijateljskom okruženju. No, ovdje treba napomenuti da kad nas stigmatizira i napada, vlada ujedno šalje poruku našim ciljanim skupinama da njihovi problemi i životi nisu važni", poručuju iz TASZ-a.

Glasanje o zakonu trebalo bi se održati krajem svibnja, po završetku kampanje Zaustavimo Bruxelles!.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 09.05.2017

VEZANE VIJESTI

U režiji Orbanove vlade

Piše: Martina Domladovac
Mađarski referendum o odbijanju prihvata izbjeglica propao je zbog niske izlaznosti, no njihova sustavna stigmatizacija mogla bi utjecati na izdvajanje drugih marginaliziranih skupina.

Kritika podijeljenog društva

Piše: Matija Mrakovčić
Mađarska vlada nastavlja s onemogućavanjem rada organizacija civilnog društva. Najnoviji je primjer kazališni kolektiv Krétakör koji radi s učenicima na pitanjima diskriminacije.

Uznemiravanje civilnog sektora

Pripremila: Matija Mrakovčić
Mađarska vlada pokrenula je napade na vjerodostojnost nevladinih organizacija radi stjecanja kontrole nad njihovim financiranjem koje se do sada distribuiralo neovisno o Vladi.