Scena egzistira u stalnoj promjeni | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Scena egzistira u stalnoj promjeni

Povodom jubilarnog Foruma mreže Clubture razgovarali smo s Petrom Corvom iz Drugog mora o petnaest godina organizacije i riječkoj nezavisnoj sceni.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: Kulturpunkt.hr

U Rijeci je od 26. do 28. listopada održan 10. Clubture Forum, specifična javna forma djelovanja Saveza udruga Klubtura. Trodnevni program u organizaciji SU Klubtura, Saveza udruga Molekula i udruge Drugo more predstavio je bogat izložbeni, glazbeni, performativni i filmski program, s radionicama i javnim razgovorima. Paralelno s održavanjem Foruma u izložbenom prostoru Filodrammatice Drugo more predstavilo je izložbu Tiskaj bez crne, ekstremno upojno! Maria Aničića koja dokumentira aktivnosti udruge od 2002. do 2015. godine kao važnog segmenta riječke nezavisne kulturne scene. Tim smo povodom razgovarali s Petrom Corvom iz Drugog mora.

 

KP: Možeš li nam, povodom izložbe Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!, ukratko opisati put i razvoj Drugog mora do danas?

Ova nam je izložba jako važna iz perspektive organizacije, zanimljivo je vidjeti taj rast i razvoj u nekom prostoru, postavljen kroz priču i vremenski period, kao i vratiti taj film unazad. Ono što je vidljivo, s jedne strane, jest programska priča Drugog mora - na početku smo imali puno manje programa i puno smo više pažnje pridavali svakom vizualnom materijalu koji je nastajao u tom periodu. U suradnji s Mariom Aničićem provodilo se jako puno vremena uz svaki materijal, mozgalo se, gledalo, a i vrijeme je bilo drugačije, kao i odnos prema vizualnim materijalima. U tom je smislu Drugo more naraslo, još uvijek smo ovdje i opstajemo i rastemo pritom, i s obzirom na broj programa i broj zaposlenih koje uspijevamo pokriti. Unutar okvira u kojem radimo, sjajno je kad imaš ljude s kojima voliš raditi. Ova je izložba i naša retrospektiva, ali i pogled na zajednički rad i odnos prema tome što je vizualni materijal danas. Danas je puno ubrzaniji, što se može pratiti i na samoj izložbi, pogotovo od programa Refleks. Također, i danas raspravljamo o tome koliko ti plakati komuniciraju i na koji način - i dalje stojimo kod toga da plakat nije samo sredstvo informacije već nam je bitan i vizualni odnos i dizajnerski moment kojim komuniciramo.

KP: Koliko je članstvo u Clubtureu i povezanost s drugim organizacijama u Hrvatskoj preko njega pridonijelo da Drugo more danas bude gdje jest?

Članstvo u Clubtureu Drugom je moru bilo jako značajno i na samim počecima s obzirom da je bio prilika razmjene programa, mišljenja, upoznavanja različitih organizacija s područja hrvatske, a i mjesto osnaživanja civilnog društva. Puno je dobrih stvari napravljeno kroz Clubture za razvoj civilnog društva u cjelini. 

KP: Trenutno govorimo o 15 godina Drugog mora. Kako bi mi opisala u par rečenica riječku nezavisnu scenu iz perspektive proteklih petnaestak godina - gdje vidiš da se ona trenutno nalazi od početka dvijehiljaditih?

Nezavisna scena je jedino mjesto gdje sam u Rijeci radila sve ove godine, od perioda studiranja do danas. U Rijeci ona ima svoje uspone i padove i u toj promjeni scena egzistira sve ove godine. Naravno, postojale su produktivnije godine i to prvenstveno zbog većeg financiranja od strane Grada. Lokalno financiranje je i dalje veoma važno u lokalnoj zajednici i to ne mogu nadomjestiti nikakvi EU projekti. Tako je u nekim periodima bilo više suvremene plesne scene koja sad opet postoji u manjem obujmu, naprimjer. Vidljivi su ti intervali. Iz perspektive Drugog mora, sjajno je kad postoji i konkurencija jer ona nužno ne znači kompeticiju, već suradnju, i zato bi bilo sjajno da je grad bogatiji u smislu organizacija. Uostalom, Molekula je i na samom početku bio projekt Drugog mora, mjesto okupljanja sudionika nezavisne scene u Rijeci. 

KP: Savez udruga Molekula sada upravlja prostorima Filodrammatice i Palacha te Marganova koje je trenutno uspavano. U to smislu, ima li Rijeka već društveno-kulturni centar?

Djelomično - da. Mislim da bi ta struktura odnosno način upravljanja prostorima trebao biti puno strukturiraniji od ovoga što imamo. Radi se o istoj stvari o kojoj sam već govorila - dok je rad slabo financiran, ni ne može postojati društveno-kulturni centar u pravom smislu riječi. Oduvijek postoji ideja da se na nezavisnoj sceni može raditi bez novaca, što do nekog trenutka može funkcionirati, ali dugoročno ne može. Da imamo stabilnije plaće te strukturu koja bi pokrivala infrastrukturu, i stvar organizacije i upravljanja bila bi mnogo jača. U kontekstu DKC-a, vidjet ćemo što će se još događati, ali definitivno Palach i Filodrammatica imaju potencijala za poboljšanja. Sve ovisi o uključenim organizacijama i gradskim usmjerenjima.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.11.2017

VEZANE VIJESTI

Svjetla u digitalnoj noći

Piše: Vatroslav Miloš

Radiona.org, Drugo more i #labOS u rujnu pokreću kolaborativni projekt Digitalni svjetionici u Rijeci, Osijeku i Zagrebu.

Potvrditi ono što svi znamo

Piše: Bernard Koludrović
Dvogodišnja potraga Drugog mora i partnera za mogućnostima umrežene kulture u post-digitalnom dobu, usmjerena je predstavljanju sjecišta političke ekonomije i pogleda odozdo.

Nadilaženje lokalnih okvira

Razgovarala: Dea Vidović

Razvojni put Drugog mora istražujemo u razgovoru s Davorom Miškovićem, predsjednikom udruge.