Spomenici rasizma | kulturpunkt

Spomenici rasizma

Skup neonacista i radikalne desnice u američkom Charlottesvilleu pokazuje kako se revizijom povijesti rasizam pokušava prikazati kao dio kulture i tradicije.

Piše: Martina Domladovac

R. E. Lee, Charlottesville, Foto: Carptrash, Wikimedia Commons

Pod parolom "ujedinjavanje desnice" prošlog se vikenda u američkom gradu Charlottesvilleu okupio velik broj pripadnika američkih radikalnih desničarskih skupina kao što je sve popularniji alt-right, još uvijek prisutni Ku Klux Klan, te neonacističke i skupine bijelih supremacista. Tijekom dvodnevnog okupljanja radikali su se sukobili s protuprosvjednicima, a dvodnevno nasilje u kojem je reakcija policije bila spora i mlaka, završilo je smrtnim slučajem. Zaletjevši se automobilom prema skupini protuprosvjednika, pripadnik bijelih supremacista usmrtio je jednu ženu, a devetnaest drugih osoba je ozlijeđeno. 

Smirivanju situacije nimalo nije pomoglo obraćanje javnosti predsjednika Donalda Trumpa koji je, umjesto da bezuvjetno osudi nacizam i bujajući rasizam, rekao tek kako je neprijateljstva bilo na obje strane. Trump je na ideji "jednake odgovornosti" svih sukobljenih strana, koja nam je tako dobro poznata i u hrvatskom kontekstu, nastavio inzistirati čak i nakon lavine kritika koje su preplavile Bijelu kuću tijekom proteklog tjedna. Na novinskoj konferenciji predsjednik je skovao novi termin "alt-left", koji bi valjda trebao označavati suprotnost rasizmu, nacizmu i ideji nadmoći bijelaca, dakle – antifašizam, te optužio takozvanu radikalnu ljevicu da uništava američku kulturu, tradiciju i vrijednosti.

Prizori marširajućih nacista s vrtnim bakljama u rukama djelomično su zamaglili povod njihovog okupljanja u spomenutom gradiću savezne države Virginije. Naime, u veljači ove godine gradsko vijeće Charlottesvillea izglasalo je uklanjanje konjičke skulpture Roberta E. Leeja, generala konfederacijske vojske u vrijeme Američkog građanskog rata. Uklanjanje spomenika koji slave konfederacijsku vojsku, a samim time i borbu za očuvanje robovlasničkog sustava, rašireni je pokret unutar SAD-a, a predvode ga organizacije kao što je Black Lives Matter. Slične inicijative pokrenute su i u brojnim drugim gradovima, kao što su Dallas (Texas), Memphis (Tennessee) i Jacksonville (Florida), dok je u svibnju ove godine uklonjen i posljednji konfederacijski spomenik u New Orleansu. 

Nakon što je ista odluka donesena i u Charlottesvilleu, pa onda odlukom suda odgođena, radikalni desničari iskoristili su ovu priliku za masovno okupljanje, objasnivši to "borbom za očuvanjem bjelačke kulture". I sam predsjednik, pokušavajući se dodvoriti svojoj biračkoj bazi, uklanjanje spomenika pokušao je prikazati kao bespotrebno zamagljivanje povijesti, odnosno pokušaj brisanja sjećanja na ratne heroje koji su bili važni lokalnim zajednicama. No stvarnost je, naravno, nešto drugačija. Spomenici koji bi trebali predstavljati "herojsku borbu" američkog Juga protiv ekonomske nadmoći Sjevera, u pravilu su podignuti početkom i sredinom 20. stoljeća, većinom su napravljeni masovnom, industrijskom proizvodnjom u tvornicama Sjevera, a njihova primarna uloga bila je zastrašivanje crnog stanovništva u trenucima emancipacije te dokazivanje dominacije bijelaca kao donositelja odluka. 

Spornu skulpturu generala Leeja dizajnirao je njujorški kipar Henry Shardy, inače najpoznatiji kao jedan od autora spomenika Leejevom suparniku u Građanskom ratu, Ulyssesu S. Grantu. Skulptura je napravljena na inicijativu jednog bogatog privatnog naručitelja, a podignuta je 1924. godine, u vrijeme jačanja rasne segregacije. Mnogi spomenici konfederacijskoj vojsci podignuti su također u vrijeme borbe za građanska prava u Americi. Baltimore (Maryland) je svoje spomenike Robertu Leeju i Stonewallu Jacksonu, još jednom konfederacijskom generalu, dobio 1948. godine. Građani, u ratu neopredijeljene savezne države Maryland, većinom su se borili na strani Unije, što je dokaz da ovi spomenici nisu podignuti kako bi odali počast slavnim precima, nego da bi dali osjećaj superiornosti bijelim Amerikancima u trenucima crnačke emancipacije i borbe za građanska prava. 

U američkim medijima proteklog tjedna vodile su se rasprave kako je došlo do situacije da se u zemlji koja se prije dvije generacije krvavo borila protiv nacizma, tvrtka koja proizvodi vrtne baklje puno jasnije i nedvosmislenije ogradila od nacizma nego sam predsjednik. Istovremeno, mnogi su gradovi, a među njima i Baltimore, ubrzali procese uklanjanja rasističkih spomenika. To se čini kao svojevrsna pobjeda aktivista za građanska prava, s obzirom na to da je radikalna desnica dobila jak vjetar u leđa s ovim, za njih uspješnim skupom. Također, osim činjenice da rasisti sada imaju svog predstavnika u najvišim instancama američke vlasti, skup u Charlottesvilleu samo je još jedan dokaz kako se revizijom povijesti i lažnom borbom za "tradiciju" jedino pokušava očuvati tradicija ekonomske i političke nadmoći jedne društvene skupine. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 18.08.2017

VEZANE VIJESTI

Putevima revizionizma

Piše: Martina Domladovac
Na drugoj tribini Kulturnjaka 2016 raspravljalo se o implikacijama povijesnog revizionizma na društvenu klimu te razlozima izjednačavanja ustaške i komunističke baštine.

Svako imenovanje proizvod je neke politike

Piše: Martina Domladovac

U suradnji udruge SF:ius i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju objavljena je edicija Hrestomatija, na temu Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB.

Priče afro-američke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Piše: Martina Domladovac

Završio je Black History Month, mjesec u kojem se slavi povijest i klutura afro-amričke zajednice te upozorava na još uvijek prisutan rasizam i nejednakosti u društvu.