Sustavno zanemarivanje plesa | kulturpunkt

Sustavno zanemarivanje plesa

Akcije plesne zajednice usmjerene su na zagovaranje transparentnog upravljanja Zagrebačkim plesnim centrom, kao i na opću promjenu kulturne politike i načina upravljanja javnim dobrima.

Piše: Lujo Parežanin

Ako je, prema citatu pripisanome australskom izvedbenom umjetniku Andrewu Morrishu, ples pokret koji primjećujemo, valjalo bi se zapitati tko je primijetio plesne umjetnice koje su tijekom čitava 24 sata od utorka, 2. svibnja, do srijede, 3. svibnja, neprekinuto i dojmljivo ustrajno, pred zagrebačkom Gradskom skupštinom plešući zahtijevale svoju institucionalnu vidljivost i autonomiju.

Ta je protestna akcija, nazvana Tjelovanje, nastala u okviru aktivnosti "plesne zajednice i građana u bojkotu Zagrebačkog plesnog centra", institucije čija ugrožena neovisnost i upravljačka netransparentnost i jesu osnovni razlozi njihova angažmana. Riječ je o široj skupini plesnih umjetnika, kritičara i aktivista, proizišloj iz inicijative Autonomija plesu i Plenuma Zagrebačkog plesnog centra kao pokušaja samoorganizacije plesne scene i njezina kolektivnog utjecanja na odluke o ZPC-ovoj budućnosti. Aktivnosti koje ta neformalna skupina organizira u razdoblju od 2. do 11. svibnja dolaze kao svojevrstan zaključak 90-dnevnog perioda simboličnog bojkota Centra zbog loših radnih uvjeta za umjetnike, izglasanog 22. siječnja na sazivu članstva Udruge plesnih umjetnika Hrvatske. Osim Tjelovanja, obuhvaćaju one još i radionicu Kakav plesni centar želimo? (9. svibnja, u dvorištu Ilice 10) i okrugli stol s predstavnicima kandidata za gradonačelnicu Grada Zagreba (11. svibnja, lokacija će biti objavljena naknadno).

Kao što je poznato, 6. travnja 2016. godine zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisao je Zaključak o dodjeli prostora na korištenje kojim se upravljanje Zagrebačkim plesnim centrom definitivno oduzima Hrvatskom institutu za ples i pokret te se, bez konzultacija sa strukom, dodjeljuje Zagrebačkom kazalištu mladih. Gradonačelnik se tada oglušio na želje znatnog dijela plesne zajednice, koja se svega mjesec dana ranije na sastanku kojem je prisustvovalo i članstvo Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS i Udruge plesnih umjetnika Hrvatske, izjasnila za primjenu modela javno-civilnog partnerstva u upravljanju Centrom. Bandić je zaključak donio temeljem prijedloga Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, iz veljače iste godine, u kojem se kao temeljni razlog za upravljačku promjenu navodi HIPP-ova nemogućnost da kao udruga građana putem dostupnih izvora javnog financiranja dobije potrebna sredstva za hladni pogon Centra.

Protivljenje plesne zajednice, međutim, ne tiče se samo onoga što je prepoznato kao jednostrana i netransparentna odluka koja čitavu zajednicu neposredno zavisnu o ZPC-u isključuje iz rasprave o temeljnoj infrastrukturi vlastitoga rada, dok upravljanje njome povjerava Bandićevim političkim saveznicima. Sudeći prema napisima njenih kritičara, gradonačelnikova odluka bila je samo kulminacija nemarnog odnosa prema Centru još od njegova otvaranja 2009. godine, koji se očitovao u nizu problema, od arhitektonskih nedostataka adaptacije bivšeg Kina Lika, nedostatne opreme i kronične podfinanciranosti. U tom spornom historijatu Nataša Govedić prepoznaje "strategije brisanja autonomije ZPC-a od njegova nastanka", zaključujući u članku Autonomija, heteronomija i plesokracija da je upravljački transfer tek organizacijska potvrda sustavno ograničavane samostalnosti Centra, kao i loših i netransparentnih uvjeta koji su obilježili njegovo razmjerno kratko postojanje.

Razdoblje do početka ove godine bilo je pretežito obilježeno samoorganizacijom plesne zajednice u Plenum i pokušajima komunikacije s nadležnim institucijama. Kao važan adresat pokazao se Odbor za kulturu Gradske skupštine, koji je isprva odgađao sazivanje tematske sjednice posvećene Centru, da bi je 16. siječnja, uz prisustvo predstavnika plesnih umjetnika, konačno i održao. Prema izvještaju stranice Slučaj ZPC: Autonomija plesu / Keep dance autonomous, zaključci Odbora pozvali su Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport da uvaži mišljenja opozicijskih udruga i inicijativa, kao i na redovito obavještavanje o odlukama koje se tiču ZPC-ova ustroja. Utvrđena je i potreba za evaluacijom rada Centra u novim uvjetima po isteku roka od 6 mjeseci.

Unatoč tom blagom iskoraku, situacija je do kraja siječnja eskalirala, a bitnu je ulogu u tome imala nova voditeljica ZPC-a, ugledna koreografkinja Martina Nevistić, čiji je mandat od samoga početka bio prijeporan. Prvo je sâm način njenog izbora – bez javnog natječaja – produbio nepovjerenje plesne zajednice prema ZKM-u i Gradu, a na situaciju su se nehotice nadovezali i korporativni mediji objavivši u siječnju niz senzacionalističkih napisa o zapošljavanju članova obitelji Nevistić u gradskoj upravi i Zagrebačkom holdingu.

Ubrzo će pritisak izvršiti i članstvo UPUH-a koje se, nezadovoljno radnim uvjetima i općim stanjem u ZPC-u, odlučuje za simbolični bojkot Centra – točnije, bojkot poziva na prijavu repriznih izvedbi i poziva za rezidencijalne programe – u trajanju od 90 dana, počevši s 30. siječnja. Razlozi koji su navedeni u zaključcima saziva UPUH-ova članstva upućuju na lošu situaciju praktički na svim razinama. Između ostaloga, izdvojeni su problemi s angažmanom samostalnih umjetnika, promidžbom, tehničkim i organizacijskim uvjetima, statusom plesnih pedagoga, pa čak i nepostojanjem izvođačkih honorara za reprizne izvedbe.

Iako će ZKM svega dva dana nakon izglasavanja poziva na bojkot raspisati natječaje za nova radna mjesta u ZPC-u, predstavljajući taj potez kao dokaz svoje posvećenosti razvitku Centra, nastavak jednostranog odlučivanja ZKM-ove ravnateljice Snježane Abramović Milković o pitanjima ključnima za njegov dugoročni rad izazvao je nove negativne reakcije plesne struke. Potvrdili su to u razgovoru za Kulturpunkt i sudionici Tjelovanja, koji su kao sporno izdvojili zapošljavanje Jure Matulića na radno mjesto producenta, premda Matulić po njihovim saznanjima nije posjedovao potrebno radno iskustvo. Da su i ZKM-ova tijela uočila nelogičnost, smatraju, pokazuje poništenje prve verzije natječaja, nakon što je Kazališno vijeće izrazilo neslaganje sa zapošljavanjem kandidata na neodređeno, na što upućuje – mada ne eksplicitno – i službeni zapisnik Vijeća.

Unatoč novim zapošljavanjima, osnovna je linija podjele između inicijative protiv postojećeg statusa Centra s jedne i Grada i ZKM/ZPC-ovog vodstva s druge strane, ostala nepromijenjena. Prema izjavama sudionika Tjelovanja, ni na zadnjem sastanku suprotstavljenih strana, održanom početkom ožujka, ZPC-ovo novo vodstvo nije pokazalo interes za modelom javno-civilnog partnerstva po uzoru na prošlogodišnje osnivanje Centra za kulturu Histrionski dom, koji su zagovarali predstavnici plesne struke.

Nedostatak ikakvog sluha za potrebe plesne zajednice za primjerenim i neovisnim radnim uvjetima naveli su njene članice i članove da u iščekivanju skorašnjih lokalnih izbora s pravom postave pitanje upravljanja gradskim javnim resursima. Koja god od opcija da na okruglom stolu 11. svibnja uspije pokazati razumijevanje za dugogodišnje probleme plesne scene koja je, unatoč svojoj izuzetnoj produktivnosti i međunarodnoj etabliranosti, trenutno ostala bez jedine autonomne institucije na koju se mogla osloniti, izvjesno je da postojeća vlast djeluje mimo njenih interesa. Rješavanje statusa ZPC-a zahtijeva ne samo drukčije shvaćanje te partikularne situacije, nego i temeljno drukčije postavljanje prema kulturnoj politici i javnim dobrima u Gradu Zagrebu.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 04.05.2017

VEZANE VIJESTI

Kome se pogoduje i zašto?

Piše: Matija Mrakovčić
Uoči izglasavanja proračuna, upućen je poziv zastupnicama i zastupnicima da zaustave proces devastacije kapitalnog resursa i otvore javnu raspravu o budućnosti Zagrebačkog plesnog centra.

Što da se radi s institucijama?

Piše: Andreja Žapčić
Istražili smo kako funkcioniraju tri zagrebačke kulturne institucije: Hrvatsko narodno kazalište, Muzej suvermene umjetnosti i Zagrebački plesni centar.

Pravo na upravljanje i odlučivanje

Piše: Matija Mrakovčić
Plesni umjetnici traže od gradskih zastupnika da pokrenu proces osnivanja Zagrebačkog plesnog centra kao samostalne ustanove u javno-civilnom partnerstvu.