Treba početi odgajati nove generacije | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Treba početi odgajati nove generacije

Na Clubture Forumu Queer Sport Split predstavio se vunenim kukičanim zastavicama i mrežama za igrališta. S Igorom Mušićem razgovoramo o splitskoj nezavisnoj kulturi i mogućnostima promjene.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: Kulturpunkt.hr

Na ovogodišnjem, jubilarnom Clubture Forumu koji se od 26. do 28. listopada održao u prostorima Omladinskog kulturnog centra Palach i Filodrammatici u Rijeci, Queer Sport Split predstavio se vunenim kukičanim zastavicama i kukičanim mrežama za košarkaška igrališta, koje su nastale u sklopu projekata 1000 zastavica i Mreže 2017. Oba projekta revitaliziraju tradicionalne vještine kukičanja i postavljaju ih u kontekst aktualnih društvenih problema o kojima smo, kao i o splitskom kolektivu i njegovom djelovanju, razgovarali s Igorom Mušićem.


KP: Možeš li ukratko predstaviti Queer Sport Split?

QSS je društvo koje queer kulturu promiče putem sporta i rekreacije. Specifičan je po tome što se u njemu okupljaju ljudi koji svoje slobodno vrijeme upotpunjavaju sportskim aktivnostima ili aktivnostima vezanim uz tradicionalno domaćinstvo. Iako nismo zatvorena organizacija, radi se prvenstveno o krugu ljudi isprepletenom poznanstvima i prijateljstvima. Cijela je priča krenula 2011. organiziranjem povremenih okupljanja i intervencijama u javnom prostoru, poput priprema za Split Pride 2012. kada smo zastavama duginih boja ukazali na pravo građana na javni prostor. Kroz mrežu Clubture smo 2014. provodili projekt Maraton na iglama koji je kroz javne akcije kukičanja i pletenja promovirao gerilski aktivizam i društvenu participaciju te javni prostor kao prostor zajednice. 

KP: Čime ste se predstavili na ovogodišnjem Forumu u Rijeci?

Predstavljamo se projektom Mreže 2017, projektom kojim smo intervenirali u javni prostor našim proizvodima poput mreža za sportske objekte, košarkaške obruče ili nogometne branke. Fokus projekta je bio na javnim prostorima, prije svega napuštenim igralištima ili onim koja su na udaru privatnog interesa, za koje se traži prenamjena u komercijalnu svrhu, dakle koja bi time nestala iz gradskih kvartova. Bavili smo se i ranije kukičanjem i pletenjem tako da se ovaj projekt samo nadovezao na to. Važno je istaknuti da odabir igrališta kojim smo se bavili nije bio slučajan. Zapušteno igralište na Trsteniku bilo je mjesto protestnih okupljanja građana nezadovoljnih posljednjim pokušajima izmjena GUP-a grada Splita. Prosvjede su tamo organizirali udruga Teserakt, predstavnici gradskog kotara Trstenik i udruga Kvart.

Zastavice su pak nastale u sklopu projekta ulične umjetnosti koji je QSS provodio tijekom 2016. i koji revitalizira tradicionalne vještine i daje im novo i suvremeno značenje. Sam naziv projekta, 1000 zastavica subverzije, nadovezuje se na legendu od 1000 ždralova koji donose sreću, a cilj mu je subvertirati neoliberalnu komercijalizaciju kako kulture tako i slobodnog vremena. Tako promiče kulturnu praksu utemeljenu na drugačijim vrijednostima, vrijednostima zajedništva te na jednom drugačijem, meditativnom vremenu, s ciljem promicanja kulturnog djelovanja kao faktora unapređenja kvalitete života, ali kroz komponentu mekog uličnog aktivizam, i kao kritičke aktivnosti. 

KP: S obzirom na specifično djelovanje vaše udruge, bi li mogao procijeniti ima li u Splitu kritične javnosti i aktivnog građanstva? Koji su preduvjeti za njihov razvoj? Ima li u svemu tome ulogu prostor poput Doma mladih?

Split je grad u kojem dominira potrošački mentalitet i u kojem socijalni mir vlada jer smo se odijelili jedni od drugih. Vlada tolerancija prema drugima i drugačijima pod uvjetom da se o tome ne priča. Apolitični smo, apatični i apstinentski nastrojeni. Imamo svoje prostore u kojima se krećemo. Devedesetih su se rastočile institucije koje su nosile kulturu, poput Slobodne Dalmacije, danas ni nemamo medij koji nešto vrijedi. Promijenila se struktura stanovništva, otišao je takozvani urbaniji element, dogodila se stanovita ruralizacija grada i povratak vrijednostima s naglaskom na rodovskoj strukturi. Možda sam ja previše negativan, ali takvog sam dojma.

Tako i Dom mladih kao društveno-kulturni centar ne bi trebao biti proizvodno mjesto, koliko bi trebalo biti mjesto gdje ljudi sami proizvode nove sadržaje. No, u Splitu bi trebalo početi odgajati generacije. Ulaziti u škole, sklapati partnerstva s profesorima, ostvarivati komunikaciju s učenicima. Na tom polju trudimo se raditi i mi. Uz blagoslov profesora, dolazili smo u srednje škole održavati satove kukičanja i pletenja u nekim razredima, a nakon toga su neki učenici dolazili na naše sastanke i sudjelovali u izradi ovih zastavica. Uglavnom su to bile djevojke. U kontekstu Doma mladih, to jest neka strategija "dovlačenja" ljudi, no problem je i u tome što u svijesti mladih ljudi Dom mladih i ne postoji kao kulturno mjesto. I neki stariji ljudi u Splitu znaju pitati gdje je taj dom, unatoč njegovoj monolitnosti i prošlosti. 

KP: Koliko je mreža poput Clubturea važna za povezivanje organizacija i možda neki sveobuhvatniji rad na promjeni svijesti ljudi?

Clubture kao mreža postoji već duže vrijeme i njen doprinos u povezivanju civilne scene je svakako značajan. Edukacija I promišljanje o različitim pristupima privlačenja publike, te omogućavanje bolje vidljivosti rada OCD-a, postupno bi trebali dovesti do poboljšanja percepcije šire javnosti o pozitivnim društvenim promjenama direktno proizašlih iz rada civilnog sektora. Važnost Clubturea kao aktera promjene društvene svijesti je neupitna.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 02.11.2017

VEZANE VIJESTI

Uključivi prostori sportske rekreacije

Queer Sport Split ugostit će umjetnice Mariu Molteni i Melanie Bernier te niz radionica, razgovora i akcija radi poticanja pozitivnih odnosa između umjetnika, sportaša i susjeda.

Ovdje, čini se, postoji mnoštvo!

Dok Grad Split razvije sluh za društveno-kulturni centar i centar za mlade, Platforma Doma mladih nastavlja svoj zagovarački rad novim izdanjem Platformata.

Maraton na iglama

Uz podršku mreže Clubture, Queer Sport Split, qSPORT, Art Radionica Lazareti i Prostor Plus predstavljaju umjetnički edukacijski program u javnome prostoru.