Temat posvećen Krunoslavu Pranjiću, priređen od strane Jasne Bašić i Velimira Viskovića, predstavlja lik i djelo dugogodišnjeg profesora na Filozofskom fakultetu, utemeljitelja Katedere za stilistiku, u kontekstu šezdesetih godina  kada je stilistika bila u fokusu zanimanja znanosti o književnosti, pa je cijela tadašnja zagrebačka književnoznanstvena škola, koja je tih godina izrasla u moćno središte književnoteorijskog promišljanja ne samo u Jugoslaviji, nazivana stilističkom školom. Niz tekstova vraća nas u te dane bilo kroz reminiscencije Pranjićevih studenata i kolega, bilo kroz problematiziranje rada čovjeka koji je učinio najviše za institucionalizaciju stilistike kao akademske discipline, ali i za njezinu popularizaciju u znanstvenom i javnom prostoru.  U tom kontekstu valja izdvojiti tekst Branka Vuletića O Pranjićevu stilu & koje o čem još u kojem se analizira Pranjićev osobni stil:  "Pranjić ne govori samo o stilskim postupcima drugih, već i o sebi samom: vlastitim stilskim postupcima govori o stilskim postupcima drugih. A ima mjesta gdje autor analizira i vlastite stilske postupke, ili, kako sam kaže, interpretira vlastitu interpretaciju. Svaka je Pranjićeva knjiga konkretna, stvarna stilistička riječ–predmet." O Pranjiću su pisali i Josip Silić, Ivo Pranjković, Nada Gašić, Branislav Glumac, Vlatka Štimac Ljubas, Ljubica Josić, Ivo Žanić, Anera Ryznar, Katarina Brajdić i Krešimir Bagić. 

Tomislav Šakić priredio je, uz pomoć Silvestra Milete, Milene Benini, Zorana Kravara, Petre Mrduljaš i Lade Čale Feldman, temat u čast Darka Suvina, u svijetu najuglednijega teoretičara književnosti i kulture iz naše sredine. Razloga za to, kako naglašava Šakić, ima mnogo. Suvin je davni član Društva književnika Hrvatske i nešto noviji član Hrvatskog društva pisaca, a inače akademik (FRSC, tj. član Royal Society of Canada, i to Academy of Humanities and Social Sciences) i profesor emeritus na Sveučilištu McGill u Montrealu, gdje je bio u redovitom profesorskom statusu do umirovljenja 1999. Navršio je 2010. 80 godina, a iste godine dobio je — nakon povratka na hrvatsku stručnu scenu redovitom suradnjom teorijskim prilozima u književnom časopisu za znanstvenu fantastiku Ubiq, ali i u Književnoj republici, Filozofskim istraživanjima i Književnoj smotri — i Nagradu SFERA za životno djelo u području znanstvene fantastike, koju mu je dodijelilo Društvo za znanstvenu fantastiku SFera iz Zagreba. Nedavno mu je američki časopis Paradoxa posvetio cijeli broj o čemu više čitajte ovdje. Tekst Silvestra Milete Znanstvenofantastično nasljeđe Darka Suvina prikazuje rad nestora znanstvene fantastike od same inauguracije žanra u akademski diskurs za koji je on najviše zaslužan knjigom Metamorfoze znanstvene fantastike. Prikaz knjige, napisan u povodu njenog nedavnog objavljivanja  na hrvatski jezik, možete pročitati ovdje. Temat, između ostalog, donosi i  tekst Odnos autoriteta i posluha kojim Zoran Kravar nastavlja svoj rad na području proučavanja visoke fantastike. Zaključni tekst o Suvinu napisala je Lada Čale Feldman. Brecht, Barthes, Suvin problematizira povlašteno mjesto što ga je u Suvinovim razmišljanjima dugo zauzimala ljudska figura i pitanje njezine reprezentacije u književnosti i posebice kazalištu.

Uz ova dva temata Književna Republika donosi pjesme Ane Prolić, Dinka Telećana, Blagoja Samonikova i Vojislava Matage, prijevode pjesama Ilje Kaminskog, prozu Rade Jarka, Borisa Gregorića i Miroslava Kirina i kiritike Damira Radića, Nikice Mihaljevića, Domagoja Brozovića, Nade Pavičić Spalatin, Silvestra Milete i Dubavke Bogutivac.