U potrazi za drugom frekvencijom | kulturpunkt

Najave Predstava

<

U potrazi za drugom frekvencijom

Predstava radiofonijskog teatra Hoerspiel autorice Pavlice Bajsić Brazzoduro ponovno će zaigrati u spomen voljenom prijatelju i suradniku Anti Perkoviću.

09.04.2017 - 10.04.2017 , Zagreb - Kuća Arko

HOERSPIEL: mala igra za slušanje (i gledanje) je predstava o misteriju i romantici ranih dana radija. Dramaturgiju i režiju potpisuje Pavlica Bajsić Brazzoduro, izvode ju Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Ivana Rushaidat, Dino Brazzoduro, Ljubica Letinić, Matija Antolić, Ivan Zelić/Ivor Plužarić, Jasmina Bojić/Nina Bajsić i Pavlica Bajsić Brazzoduro. Izvedbe su najavljene za nedjelju, 9. travnja, u 17 i 19 sati te ponedjeljak, 10. travnja, u 17.30 sati, u Kući Arko.

Iznos ulaznice je minimalno 60 kuna, a sav prihod ide u humanitarne svrhe. Rezervacije putem adrese elektroničke pošte ili broja 098614626 obavezne su zbog ograničenog broja publike. 

"In Memoriam Ante Perković (8.6.1973. - 5.3.2017)

U potrazi za drugom frekvencijom

Svestrani umjetnik, profinjeni intelektualac 21. stoljeća, dubok i kompleksan, istančan i impresivan, pisac, pjesnik, glazbenik i interpretator, glumac, performer, novinar, kritičar i kroničar. Sjevernjački analitičan, južnjački neuhvatljiv, blag u duhu, on sam, Ante, u sebi je objedinjavao mnoštvo suprotnosti. Skroman, a velik, dosljedan vlastitim moralnim i estetskim načelima, što god je radio, radio je sam i radio je sav, odmjeren, a potpuno posvećen.

Neproglašeni guru svoje generacije, urednik studentskog časopisa, kasnije i suradnik mnogih kojima 21. stoljeće, baš kao ni njemu samom, neće oprostiti slojevitost i sadržajnost.

Ante je bio pošteni novinar na razvalinama jednog društva, nepopustljiv i osuđen na marginu. Pa iako su Antu za života zaobišle nagrade, primao je mnoge, mimo reflektora, u pojedincima mlađih naraštaja koji su se, svemu usprkos, ostvarili u novinarstvu, koje im je upravo on tumačio i prenosio i to u alternativnim i progresivnim novinarskim školama. U neprofitnim projektima branio je čast posrnule profesije. U bijegu od novinarske površnosti, u strahu da ne zaroni prenisko, posvetio se stvaranju glazbe i istraživanju prostora između pisane riječi, njenog zvuka i eha tog zvuka s bine. 

Sve što za Antom ostaje, u prostorima preklapanja medija i žanrova, svjedočanstvo je očaravajuće igre u neumornoj potrazi za novim izrazima. Rock-sastavi, rani i kasniji, albumi s bendom Djeca, kantautorski solo albumi, autoironični i konceptualni, kompaktni diskovi i vinyl ploča, spotovi, performansi, radiofonijski teatar, kazališne izvedbe, istaknuto mjesto u skupini Montažstroj iz uvjerenja da umjetnost treba provocirati, ili u predstavi Hoerspiel, iz vjere da nas umjetnost može izliječiti.

Među nemalom Antinom ukoričenom ostavštinom, izdvaja se biografija grupe 'Pips, Chips&Videoclips' i novija, poetska biografija Darka Rundeka. Osim minucioznih zapisa o rodnom gradu, po svojoj sveobuhvatnosti najbitnija i u nas neopravdano zanemarena njegova je knjiga 'Sedma republika'. U njoj, toj priči o kapitulaciji jugoslavenskog rocka, Ante je do stilističkog vrhunca usavršio svoju sposobnost da gleda u oči našem zajedničkom generacijskom porazu. U toj sposobnosti, baš kao i u svemu drugome, bio je jedinstven: uvijek otmjen, uvijek aristokrat, cinizam našeg naraštaja nosio je sumnjičavo, poput mudrog kralja. 'Sedma Republika' rječit je izraz tog Antina plemstva duha: knjigom o katastrofi otvorio je pukotinu u tami, i osvijetlio put kojim možda ipak nije kasno krenuti, želimo li nadvladati niskost pomodnih i skarednih refrena današnjice. Nasuprot njima, ovaj samozatajni i sramežljivi ekstrovert koji je na bini uživao jednako kao u skromnoj raskoši poetskog imaginarija radija, ostavlja nam, kao zrnce utjehe posljednju priliku za dijalog, razapet između žudnje za šutnjom i potrebe za izrazom, ostavlja nam svoje poetsko-dokumentarne radove u zvuku, golem i nepoznat opus, raspršen u neotuđivom prostranstvu etera. 

U potrazi za drugom frekvencijom, do novog prijema, zbogom. 

Ljubica Letinić, 10.3.2017".

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.03.2017