U režiji Orbanove vlade | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

U režiji Orbanove vlade

Mađarski referendum o odbijanju prihvata izbjeglica propao je zbog niske izlaznosti, no njihova sustavna stigmatizacija mogla bi utjecati na izdvajanje drugih marginaliziranih skupina.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: fourthandfifteen / Flickr

U subotu, 2. listopada Mađarska je na referendumu odlučivala hoće li prihvatiti preraspodjelu izbjeglica unutar Europske Unije prema definiranim kvotama. Sporazumom o zajedničkoj odgovornosti donesenom 2015. godine, željelo se rasteretiti južne zemlje, prvenstveno Grčku i Italiju u koje pristiže najviše izbjeglica, a temeljem određenih kvota Mađarska je trebala preuzeti njih 1 294. Kriteriji na temelju kojih su računate kvote za pojedine zemlje su njena veličina i broj stanovnika, BDP, stopa nezaposlenosti i broj izbjeglica koje je država već primila. "Hrvatska se prema takozvanoj kvoti solidarnosti obvezala preuzeti 1600 izbjeglica, a dosad ih je preuzela 14", napomenuo je u emisiji Otvoreno Gordan Bosanac iz CMS-a.

Na referendum kojim se odlučivalo hoće li Mađarska pristati na ranije donesenu odredbu, izašlo je tek četrdeset posto birača, što nije bilo dovoljno da on bude valjan, ali devedeset osam posto svih glasova išlo je u prilog Orbanovih ksenofobnih politika. Mađarska je opozicija u nedostatku boljeg rješenja pozivala građane da bojkotiraju referendum kako ne bi dobio legitimitet, što se pokazalo kao dobra strategija, no unatoč tome mađarski je premijer odlučio njegove rezultate javnosti prikazati kao uspjeh. Prema procjenama, vlada je na najveću propagandnu kampanju u mađarskoj povijesti potrošila oko 48 milijuna dolara, a od okvirno dvadeset tisuća reklamnih prostora na otvorenom, gotovo šest tisuća zauzimale su vladine poruke, piše Guardian.

Jedan od razloga za provođenje ovakvog referenduma skretanje je pažnje s unutarnjih problema zemlje i održavanje na vlasti, no smatra se i kako je velikom mobilizacijom unutar zemlje Orban težio širenju pokreta i na druge zemlje susjedstva te široj radikalizaciji Europske Unije. Márta Pardavi, dopredsjednica Mađarskog helsinškog odbora rekla je kako trenutno raspoloženje podsjeća na vrijeme 1930-tih, kao i da bi stigmatizacija izbjeglica uskoro mogla evoluirati u mržnju i izdvajanje drugih marginalnih grupa u zemlji. Razlika između Mađarske i drugih zemalja, kaže Pardavi, u tome je što ovdje netrpeljivost i govor mržnje financira Vlada, novcem poreznih obveznika.

Istovremeno, kako prenosi HINA, SAD je suspendirao pregovore s Rusijom, čijeg je predsjednika Vladimira Putina Orban navodio kao primjer snažnog vođe, o prekidu vatre u Siriji zbog nepoštivanja obveza o prestanku granatiranja i dostavi humanitarne pomoći. Nastavak sukoba i agresije na tom području prouzročit će nove izbjeglice koje će na putu prema sigurnosti, kako se sada čini, dočekati novo neprijateljstvo i bodljikava žica.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 04.10.2016

VEZANE VIJESTI

Raskorak između politika i potreba

Piše: Matija Mrakovčić
Trenutni pristup obrazovanju izbjeglica kratkovidan je - tek oko polovice djece polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo jedan posto ima šansu upisati fakultet.

Ključna pitanja današnjice

Piše: Matija Mrakovčić
Među preporukama za razvoj integracijskih politika i mjera, publikacija Instituta za migracije i narodnosti stavlja naglasak i na interkulturalne sadržaje i jačanje građanskih kompetencija.

Tvrđava Zemlja

Piše: Vatroslav Miloš
Velika Britanija najavila je gradnju četiri metra visokog zida u Calaisu i time postavila još jednu ciglu u fortifikacijskom zidu koji danas, više nego ikad prije, razdvaja svijet.