U zamahu populizma i post-demokracije | kulturpunkt

Video

U zamahu populizma i post-demokracije

Rasprava u sklopu GONG-ove konferencije otvorila je goruća pitanja o odnosu građanskog i političkog aktivizma te načinima razgradnje kulture straha.

Raspravu pod nazivom U potrazi za građankom/građaninom u zamahu populizma i post-demokracije: osvrt na aktivističke i umjetničke prakse 2010-ih moderirala je Antonija Letinić iz udruge KURZIV, u sklopu konferencije kojom je GONG proslavio 20. rođendan u Studentskom centru u Zagrebu. Unatoč sumornoj slici aktualne političke i društvene zbilje, zaključna rasprava konferencije djelovala je osnažujuće, otvarajući goruća pitanja o odnosu građanskog i političkog aktivizma,  spremnosti građana/ki na pobunu protiv represivnih režima i novim, djelotvornijim načinima razgradnje kulture straha koja te iste režime već desetljećima održava na životu.

Lana Zdravković iz Mirovnog inštituta u Ljubljani osvrnula se na recentni val građanskih prosvjeda protiv ekonomske devastacije i korupcije koji su iznjedrili i novu lijevu političku opciju te na akcije solidarnosti s izbjeglicama u Sloveniji: "Kontekst nam je takav da smo proteklih godina nazočili ideološkom vrhuncu neoliberalnog kapitalizma; u njegovom se naslijeđu očitovala neodrživost marketizacije čovjeka, institucionalizirane pljačke i razgradnje politike kao interesa zajednice. Ovaj je vrhunac iznjedrio i svoju opoziciju, poput pokreta Occupy. No, istodobno su se pojavili barem podjednako veliki društveni izazovi – najveći od njih, upliv velikog broja migranata s Bliskog istoka, poslužio je kao podstrek refašizacijskim tendencijama, ukazujući i na krizu parlamentarizma. Izbjeglice i migrante je posebno teško politički osnaživati jer su lišeni svojih društvenih veza, a osobito žene".

Damir Arsenijević, profesor, aktivist za radnička prava te sudionik tuzlanskog studentskog plenuma govorio je o višestrukoj, kroničnoj obespravljenosti i nemoći građana Bosne i Hercegovine: "Mnogi dijelovi Bosne i Hercegovine žive s realnošću života na groblju, na neriješenoj nasilnoj prošlosti i plitko – ako uopće – zakopanoj etnopolitici. Uz to, međunarodna zajednica naučila nas kroz sve ove godine živjeti s ciničnim podsmjehom prema javnim politikama, dobrom upravljanju i vođenju projekata. Ne, ono što jest na snazi je vladavina kroz siromaštvo, koja građane i građanske osuđuje na življenje stalne žrtve i posvete. Ovo žrtveno građanstvo jedan je od najširih društvenih uzroka nesposobnosti iskoraka u život".

Paula Petričević, feministkinja i aktivistkinja iz Kotora, ukazala je na sindrom građanske apatije koji se uzajamno hrani autoritarnošću: "Nemam više ideja što je to što to može pokrenuti promjenu. U opreci prema prosvjednim inicijativama u regiji proteklih godina, crnogorsko društvo je apatično – kao aktivistkinja, u Beogradu sam osjećala strah, a u Crnoj Gori doživjela savršenu indiferentnost. Usto, žene su stjerane u tradicionalistički model, a društvene nejednakosti se niti ne pokušavaju sakriti. Kako emocionalizirati društvo koje je do te mjere autoritarno da se upravo ostvaruje kroz podčinjenost?".

Dobrica Veselinović iz građanske inicijative Ne da(vi)mo Beograd pozvao je na ambiciozan iskorak iz aktualne matrice odnosa moći, uz uzajamnu podršku i inspiriranje, ali i na ulazak u polje formalne politike: "Uskoro i vi možete očekivati beogradsku patku kod vas, u režiji 'tko-zna-kojeg-stranog-centra-moći'. Protesti za javni prostor u Beogradu imali su dubinske uzroke u društvu, a najnoviji val prosvjeda u neravnopravnoj izbornoj utakmici ima samo izravan povod. Dublji zahtjev koji se artikulirao u ovim inicijativama je istinski samoorganizirani pokret građana. Da, krenulo je od običnog Facebook eventa, ali ako nastavimo igrati po uspostavljenim pravilima – reproducirati odnose moći kakve smo zatekli – nismo ništa postigli. Trebamo se hraniti optimizmom od sličnih inicijativa koje su već iskoračile u polje formalne politike".

Jasmina Golubovska iz udruge Legis, aktivna sudionica Šarene revolucije iz Skopja, istakla je neumitnost građanskog otpora: "Kada nadrastemo školske definicije i oslonimo se na iskustvo kakvo imaju građani Makedonije koji su se aktivirali, dolazimo do uvida da demokracija nije samo vladavina većine, nego sustav adaptacije i razvoja strategija otpora represivnim praksama. No, naravno da je proces obostran – moć aktivnog demosa se stoga očituje u sposobnosti nadilaženja stalno novih barijera, stalno novih tržišnih i ideoloških apsoluta".

Ana Brakus, novinarka Novosti i aktivistkinja iz Zagreba pozvala je aktivistkinje da iskorače iz defenzivne pozicije kolikogod ona djelovala neizbježno: "Ono što nas u aktivizmu danas određuje jest stjeranost u defenzivni položaj – bile uspješnije ili manje uspješne, naše su inicijative bile usmjerene na obranu stečene razine ljudskih prava, ma kakva ona bila. S druge strane, ultrakonzervativni napadi oslanjaju se na diskurs zabrinutosti za sutra i intervencije. Nameće se pitanje što i zašto zapravo branimo, kad već nismo zadovoljni postojećim? Trebamo usvojiti lekciju da, ako ne tražimo sve ili nemoguće, realno nećemo dobiti apsolutno ništa".