Udariti glavom u nebo | kulturpunkt

Udariti glavom u nebo

U Beogradu je istovremeno proslavljen Dan oslobođenja, dan svečanog otvaranja Muzeja savremene umetnosti i dan uhićenja dvojice umjetnika zbog vrijeđanja ličnosti predsjednika Srbije.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Salon Nepotkupljivih

Dvadeseti je dan mjeseca listopada, 20. oktobar, posebno važan za građane Beograda jer su toga datuma 1944. godine partizani, heroji NOB-a, oslobodili Beograd uz pomoć Crvene armije. Kao što ističe Ivan Velisavljević, član inicijative Ne da(vi)mo Beograd koja na portalu Danas.rs redovito objavljuje kolumne te organizira koncert povodom Dana oslobođenja, "ovaj dan je prilika za sećanje na žrtve okupatora i snaga kolaboracije, dan za podsećanje zašto i od čega je Beograd oslobođen. Ali je to istovremeno i dan borbe protiv relativizacije te borbe, naročito od strane istorijskih revizionista. Oni koji danas omalovažavaju i negiraju oslobodilačku prirodu partizanske borbe u stvari nam prodaju poniženje, kukavičluk, malograđanski kompromis i ćutanje pred logorima i leševima, od kojih, u stvari nam kažu, nije bio greh zaraditi, ali je bila strašna greška pobuniti se. Takvima moramo glasno reći: ne".

Na spomenuti je datum 1950. godine izgrađen i Muzej savremene umetnosti u Beogradu čija je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja najavljena prije petnaest godina, započela je prije više od deset godina, svečano je najavljeno njegovo otvaranje prije dvije godine, da bi napokon bio otvoren 20. listopada 2017. Pri svečanom je otvorenju premijerka Ana Brnabić posebno zahvalila predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je "insistirao na tome da se radovi na rekonstrukciji MSU-a privedu kraju što pre". Na dan spektakularno zakazanog otvaranja Muzeja, sa svojim je akcijama započeo Salon Nepotkupljivih, zamišljen kao "platforma za prekid navike javnog ćutanja o stanju u kulturi i umetnosti". Salon Nepotkupljivih okuplja radnice i radnike u kulturi, umjetnike i umjetnice, a organiziraju ga Nikola Radivojević, Rena Redle, Vladan Jeremić i Tony Maslić

"Iako su gotovo svi nezadovoljni sa finansiranjem, partijskim pritiscima, nestručnošću vodećih kadrova i (samo)cenzurom, retko ko javno o tome govori. Medijski mrak i politički nadzor u Srbiji su vodili ka tome da, iz ličnih interesa i straha od gubitka radnog mesta ili finansijske podrške, najveći broj kulturnjaka ćuti o ekonomskoj i mentalnoj represiji kojoj su izloženi", proglas je Salona. Kao prvi događaj Salona održana je protestna umjetnička akcija, performans ispred MSUB-a. Posjetitelji i gosti otvorenja pozivani su na lica staviti papirnate maske s likom predsjednika Srbije, pri čemu su im dijeljeni leci sa slikom sendviča, koji aludiraju na već ustaljenu figuru "bota" u srpskom političkom prostoru - aktivista koji za podržavanje neke stranke i lidera na (protu)prosvjedima prima za nagradu sendvič i sok - vizualnu metaforu situacije u kojoj živi većina građana Srbije.

Kao što su istaknuli organizatori Salona, vlada Aleksandra Vučića, premijera Republike Srbije od 2014. i izabranog predsjednika od travnja 2017. godine, "zasnovala je svoju vlast na sistemu nepotizma, zastrašivanja, kupovine pristalica dodeljivanjem radnih mesta i privilegija na osnovu partijskog članstva, blaćenja političkih protivnika i kontrole nad medijima. U isto vreme, njegovu vladavinu podržavaju mnogi desničarski lideri iz EU, SAD i Rusije, kao 'faktor stabilnosti na Balkanu'. Sistem koji se mogao nazvati partokratijom stvorio je atmosferu u kojoj svaki kritički istup može da kolege okrene protiv vas i konačno ugrozi vaše radno mesto".

Kada je privatno osiguranje koje je kontroliralo ulaz u novootvoreni MSUB uočilo slike s predsjednikovim likom i letke s nacrtanim sendvičima koje su neki posjetitelji nosili u svojim torbama, reagiralo je na posebno grub način. Osim policijskog legitimiranja posjetitelja, uhićen je jedan od organizatora Vladan Jeremić. Iako su intervenirali kustosi muzeja i drugi prisutni kulturni radnici, Jeremić je odveden u policijsku stanicu na saslušanje. Pola sata kasnije, umjetnik i performer Uroš Jovanović uhićen je prilikom pokušaja ulaska u muzej s uokvirenom fotografijom predsjednika Vučića, uz izjavu "Vučić – najbolji umetnik", aludirajući na događaje otprije nekoliko mjeseci kada su ministar obrane Vulin i ministar obrazovanja Šarčević u medijima iznijeli ideju da se njegov portret postavi u javne institucije i škole, a prijedlog je tada pozdravila i premijerka Brnabić zbog potrebe "osnaživanja kulta nacionalnih simbola".

Umjetnici su pušteni na slobodu nakon nekoliko sati saslušanja.

Ipak, uhićenje dvojice umjetnika u kontekstu svečanog otvaranja očekivano progresivne kulturne institucije, primijetili su organizatori Salona, "baca senku na čistu površinu političkog sistema zemlje, koji na papiru štiti građanska prava, manjine i slobodu govora. Gušenje kritike o stvarnim socijalnim, ekonomskim i kulturalnim posledicama politike koja deklarativno usvaja liberalne vrednosti, jeste taktički sračunat potez Nove desnice, koja pokušava da se uspostavi kao društveni mejnstrim i koja svoja uporišta gradi širom Evrope i SAD".

Naime, jedan je element njihove "pobune" ostao pomalo u sjeni spektaktularnih otvaranja i uhićenja: u Srbiji je nedavno završena javna rasprava o prijedlogu Strategije razvoja kulture do 2027. godine. Ministar kulture Vladan Vukosavljević najavio je da će upravo 20. oktobra Vladi Srbije biti dostavljena konačna verzija Prijedloga, koja bi trebala biti upućena u proceduru u parlamentu. Dva dana prije dana oslobođenja, dana uhićenja i dana svečanog otvaranja, u organizaciji Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) i Foruma za kulturu Evropskog pokreta u Srbiji, održana je diskusija o Prijedlogu. Nije naodmet spomenuti da su predstavnici NKSS već prije pozvali na njegov bojkot zbog nestručnog i metodološki neutemeljenog teksta, fingirane javne rasprave te ugrožavanja slobode i demokracije u polju kulture.

Milena Dragićević Šešić s Fakulteta dramskih umetnosti, šefica katedre UNESCO-a za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu, tijekom diskusije je istaknula kao glavni problem upravo način na koji je Prijedlog strategije donijet: on nije proizašao iz rada stručnjaka i predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora, već ga je izradio administrativni aparat Ministarstva kulture i informisanja. Pisac Saša Ilić ponovio je da Prijedlog strategije nema dodirnih točaka s razvojem suvremene kulture, već je okrenut institucijama i kulturnom naslijeđu. Iza svega toga, rekao je, krije se "etno-nacionalistički ideološki koncept koji se ogleda kroz odnos prema naciji, jeziku, prošlosti i autoviktimološkom narativu". Organizatori Salona Nepotkupljivih smatraju da je Prijedlog strategije manifest komercijalizacije i etnifikacije kulture i umjetnosti jer kulturna strategija teži stvoriti nazadna i retradicionalizirana mišljenja kod populacije, dok ekonomske politike Vlade podržavaju otvaranje tržišta za najprimitivnije investitore koji širom svijeta tragaju za jeftinom radnom snagom i poreznim rajevima. 

Ili, riječima Ivana Velisavljevića s početka teksta: "Na Dan oslobođenja slavimo borbu za vrednosti koje su napadnute sa svih strana desnice i kapitala: vrednosti jednakosti, solidarnosti, očuvanja zajedničkih dobara, kvalitetnog obrazovanja i zdravstva dostupnih svima... Zato je Dan oslobođenja i protest i proslava, poziv na borbu za Beograd, slobodni grad, u kom niko neće biti gladan i zaboravljen, bez doma i prava, izrabljivan i ponižen. Pa makar morali da u toj borbi udarimo glavom u nebo". Iako je izgledno da će takva Strategija u dogledno vrijeme biti usvojena u parlamentu, borba protiv normalizacije onoga što zagovara već je započela, a nositelji bi te borbe trebali biti prvenstveno izvaninstitucionalna kultura i njeni nezavisni akteri.
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 25.10.2017

VEZANE VIJESTI

Ključ je u saradnji javnog i civilnog sektora

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Milena Dragićević Šešić, profesorica i stručnjakinja u području kulturne politike i menadžmenta, govori o položaju nezavisne kulturne scene u Srbiji i mogućoj strategiji kulturnog razvitka.

Politički potencijal aktivističkih inicijativa

Piše: Lujo Parežanin
Izboreni mobilizacijski i politički potencijal doveo je do logične odluke da Ne da(vi)mo Beograd izađe na sljedeće lokalne izbore.

Ekscesi otvaranja

Piše: Matija Mrakovčić
Rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu najavljena je prije trinaest godina, započela je prije više od osam godina, no Muzej još uvijek nije otvoren.