Umjesto politike - samopomoć | kulturpunkt

Umjesto politike - samopomoć

Naprasna odluka da se iz HRT-ove programske sheme izbaci emisija Hrvatska uživo dodatno je udaljila nacionalnu televizijsku kuću od ideje javnog servisa.

Piše: Lujo Parežanin

Sudeći prema izvještajima, predstavljanje nove jesenske sheme Hrvatske radiotelevizije koje se održalo 12. rujna ponudilo je jedan zanimljiv detalj: inzistiranje v.d. glavnog urednika Prvog programa HTV-a Brune Kovačevića, kao i drugih predstavnika, da HRT "nije samo politika". Komu se Kovačević time obraćao, nije nimalo jasno – nebrojeno stvari se HRT-u prigovaralo i prigovara, povodom puno njih se prosvjedovalo i, nadamo se, prosvjedovat će se, no da su u javnosti izbijale bune jer je HRT "samo politika", toga se, uza sav trud, ne prisjećamo.

Ako nije jasno komu je Kovačević govorio, kristalno je, doduše, jasno zašto je pala direktiva da se na predstavljanju pjeva taj refren. Kao što se definitivno potvrdilo na sâmom HRT-ovu eventu, nakon trinaest godina emitiranja ukinuta je Hrvatska uživo, "jedna od prepoznatljivih emisija Hrvatske radiotelevizije", kako su je početkom ove godine s pravom prozvali isti oni koji su je danas odlučili ugasiti.

Iako uspostavlja trivijalnu kontradikciju s HRT-ovim recentnim postupcima, tvrdnja da je Hrvatska uživo "jedna od prepoznatljivih emisija", međutim, ni izbliza ne opisuje njenu novinarsku i informativnu vrijednost u programskom kontekstu kojem je godinama praktički prkosila. Nedvojbeno je riječ o emisiji koja je kombinacijom svog konvencionalnog, komunikativnog pristupa i vrijednog tematskog repertoara bila među najbližima ideji HRT-a kao javnog informativnog servisa.

Kako stoji u reakciji Hrvatskog novinarskog društva – koje je u međuvremenu pozvalo i na prosvjed podrške emisiji, koji će se održati 15. rujna u 9 sati ispred zgrade Sabora – Hrvatska uživo je obrađivala "teme iz spektra socijale, zdravstva, prava najranjivijih skupna, sindikata, civilnog društva te kulturnih događaja". Dio posljednje emisije, primjerice, bio je posvećen radnim pravima dentalnih tehničara, a ovih su mjeseci pokrivane teme poput Zagrebačkog plesnog centra i Pokreta otoka. Hrvatska uživo je također jedan od rijetkih primjera suvislog i informiranog praćenja studentskih pokreta u mainstream medijima.

Zbog čega je, dakle, emisija službeno ukinuta? Naknadna pojašnjenja te prvotno neobrazložene odluke, ponuđena medijima, navode žalbe gledatelja na "višak političnosti" u popodnevnom terminu. Bitan podatak pritom je istaknuo portal Faktograf.hr – Hrvatska uživo je, prema godišnjim Izvještajima programskoga vijeća HRT-a za razdoblje od 2014. do 2016., dobivala broj prigovora temeljem kojega je uistinu smješno zaključivati o stavu publike, a da pritom nije ni poznato koliko njih se uistinu ticalo razloga na koji se pozvalo HRT-ovo vodstvo. Točnije, u 2014. godini emisija je "zaradila" 13 prigovora, 2016. njih 26, dok za 2015. godinu nije ni ušla na popis onih koje su vrijedne spomena kada su žalbe gledatelja u pitanju.

No, kao i u većini slučajeva ovoga tipa, faktografsko osporavanje političke odluke od vrlo je ograničene koristi. Opstanak Hrvatske uživo ugrožavan je i za prethodnih vlasti, a u ovom je razdoblju konačno onemogućen kao dio konzervativnog napada na medije, tog polja od presudnog interesa za novu desnicu. Primjerice, dolaskom Zlatka Hasanbegovića na mjesto ministra kulture ukinute su potpore za neprofitne medije, čime se ugrozilo preživljavanje čitavog jednog medijskog sektora. 

Neprofitni mediji u financijskom smislu relativno su "male ribe" koje su poslužile tek kao uvod u glavnu operaciju. Pripremni rad je obavljen 2015. godine osnivanjem paralelne strukovne organizacije Hrvatski novinari i publicisti, deklarativno zbog neregularnosti vezanih za izbornu skupštinu HND-ovog ogranka pri HRT-u. Ako ta činjenica nije bila dovoljno znakovita, manje je prostora sumnji oko smisla HNiP-ova pokretanja ostavio izbor Siniše Kovačića, urednika HRT-ovog središnjeg Dnevnika, za predsjednika udruge u studenom 2015. godine.

U maniri tipičnoj za uspješnu taktiku ovdašnje nove desnice, HNiP-ovo se javno djelovanje usmjerilo na preuzimanje liberalne retorike borbe protiv ideologizacije medija i istovremeno huškačko prozivanje "zagriženih marksističkih jugo uporišta". U međuvremenu, prateća je politička konstelacija  odradila svoje i pripremljeno je preuzimanje HRT-a izvedeno bez ikakvih poteškoća – u ožujku 2016., nakon što je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije smijenio Zorana Radmana s mjesta ravnatelja, na mjesto vršitelja njegove dužnosti postavljen je upravo Kovačić.

Kako u njegovoj viziji izgleda borba protiv jednostrane ideologizacije Kovačić je vrlo brzo pokazao pokusnom sječom radijskih emisija, osobito na Trećem programu koji je svojedobno sâm Hasanbegović slavno prozvao mjestom "'postmoderne' neojugoslavenske 'dekonstrukcije' i rastakanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta". Kao vrhunske i akutne prijetnje hrvatskom identitetu ukinute su tako, između ostalih, emisije Jutro na trećem Ivice Prtenjače, Pojmovnik postjugoslavenske književnosti Borisa Postnikova (svojedobnog voditelja Obiteljašima mrskog Odjela za medije Ministarstva kulture) i Audio.doc i Skrivena strana dana međunarodno nagrađivane autorice Ljubice Letinić, stalne HRT-ove zaposlenice.

Unutar HRT-a tako se ponovio model probne likvidacije manjih, alternativnijih projekata, da bi se sigurnije ušlo u krupne poteze. Pritom briga za nacionalno biće, izgleda, nije zastala samo na programskoj razini, nego se potencijalno manifestirala i u poslovnim i pravnim nepravilnostima, na koje je krajem lipnja i početkom srpnja 2017. upozorio i Nadzorni odbor usvojivši svoje godišnje izvješće za prethodnu godinu. U njemu se iznosi sumnja u regularnost niza odluka, od izvansudskih nagodbi do dodjeljivanja "nepripadnih otpremnina" pojedinim osobama "zaposlenim na mandatnim pozicijama na HRT-u". Ova otkrića navela su Nadzorni odbor da "zbog slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih osoba" proslijedi Državnom odvjetništvu "izvješća o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, o sklapanjima izvansudskih nagodbi te o učinkovitosti javne nabave na HRT-u". Dakako, Sabor je odmah 14. srpnja smijenio četiri člana neposlušnog NO-a, a novi članovi još uvijek nisu izabrani.

U takvim uvjetima tijekom zadnjih godinu dana Hrvatska uživo pokazala se logičnom metom, osobito nakon što je radijski program uspješno "pročišćen", a televizijski kontaminiran desničarskim ispadima. Prvo je za vrijeme Kovačićeva mandata u jesenskoj shemi za 2016. godinu emisija prebačena na 13.15 sati, da bi početkom sljedeće godine, kada je funkciju v.d.-a već bio preuzeo Blago Markota, ipak bila vraćena na svoj stari termin, u 17.20 sati. Upravo tom prigodom ju je HRT-ova služba nazvala jednom od svojih prepoznatljivijih emisija.

Nažalost, nova postava na HRT-u odlučila se za najekstremniji potez do sada i ugasila jednu od najkvalitetnijih vlastitih informativnih emisija. Neuvjerljivost priče o pomno razmotrenoj, nepristranoj odluci samo naglašava činjenica da je Hrvatska uživo, kako ističe HND, do zadnjeg trenutka bila dijelom već pripremljene programske sheme.

Što u tom programu ostaje sada kada je uklonjena jedna od rijetkih ispostava profesionalnoga i kritičkoga novinarstva, posvećenog temama od istinskog javnog značaja? I što HRT u novoj viziji svog vodstva jest, ako nije "samo politika"? Sudeći prema programu koji će zamijeniti Hrvatsku uživo, HRT je "malo gastronomije, malo mode, dizajna i moderne psihologije".

Umjesto izvještavanja o ugroženim skupinama i akutnim društvenim problemima, dakle, srednjeklasna distinkcija. Umjesto politike, samopomoć. Treba li tražiti bolji sažetak naše društvene situacije?

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 13.09.2017

VEZANE VIJESTI

Do posljednjeg signala

Piše: Vatroslav Miloš
Smanjenje pretplate za HRT na 65 kuna trijumf je jeftinog političkog populizma, odluka bez čvrste analize posljedica koje bi mogla imati po našu kulturu i društvo.

Gazda (ne) radi u javnom interesu

Piše: Vatroslav Miloš
Javna bi televizija programski trebala reflektirati potrebe svojih gledatelja za kvalitetnim informiranjem, a emitiranje filma "Gazda" na HRT-u u tom je smislu potpuno logičan potez.

Prostor za pravedniji i efikasniji model

Piše: Matija Mrakovčić
Jednokratnim i nepromišljenim smanjenjem ili ukidanjem pristojbe može se jedino pridonijeti smanjenju količine i kvalitete programa te daljnjoj eroziji ionako lošeg ugleda HRT-a.