Vraćanje "duga" otoku | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Vraćanje "duga" otoku

ŠUŠUR! Festival od riči uspješno broji već šestu godinu u specifičnom kontekstu Korčule i aktualne kulturne situacije u Hrvatskoj.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Udruga kulturne akcije KULA već šestu godinu za redom uveseljava Korčulane i njihove goste organizirajući ŠUŠUR! Festival od riči koji polako ulazi u tkivo grada i svakog kolovoza podjednako zabavi i educira svoju publiku. Ove će godine ugostiti regionalne autorice i autore - Vedranu Rudan, Olju Savičević Ivančević, Lamiju Begagić, Tanju Šljivar, Borisa Miljkovića i Svena Popovića - koji svojim djelima tematiziraju i propituju ženski identitet i rodnu kompartmentaliziranost, a o detaljima festivala koji se održava 6. i 7. kolovoza na trgu ispred crkve sv. Marka, njegovim počecima i stapanju u lokalni kontekst razgovaramo s Janom Dolečki, Natašom i Nevenom Janković, dijelom internacionalnog organizacijskog tima, koji uz njih čine Danka Dimitrijević i Marina Giunio.


KP: Organizaciju ŠUŠUR!-a čini ženski tim iz Zagreba, Beograda, Beča i Splita koji već šestu godinu zaredom u Korčuli organizira festival posvećen čitanju, ali i edukacijama najmlađih, te dovodi i regionalne goste. Kako ste pokrenule festival, što vas je na to potaknulo i što biste nakon šest godina mogli reći o samom položaju i važnosti književnog festivala za Korčulu, ali i za vas same?

Jana Dolečki: Mislim da možemo reći da je inicijalna ideja o pokretanju ŠUŠUR!-a nastala na temelju svojevrsnog proučavanja situacije "na terenu". Naime, kroz godine ljetovanja u Korčuli detektirale smo da je kulturna ponuda na vrhuncu sezone u turističkom epicentru poput Korčule uglavnom svedena na sadržaj usmjeren "širim masama", orijentacija koja se najčešće objašnjavala tajmingom godišnjih odmora većine kulturnih institucija, ali i činjenicom da se kroz različite sistemske naputke taj sadržaj iz srca sezone pokušavao premjestiti na pred i post sezonu kako bi istu i produljio. Uz dužno spominjanje iznimki koji vlastitim angažmanom i entuzijazmom pokušavaju sprovoditi "alternativnije" kulturne programe (poput galerije Siva zona i oko nje okupljenih umjetnika i pojedinaca), lokalna je kulturna ponuda tek sporadično izlazila van okvira standardne i predvidljive ljetne šeme većine jadranskih mjesta. Svjesne potencijala formata književnog festivala koji u neposrednom odnosu sa vlastitom publikom nužno doprinosi svima koji u tom formatu i učestvuju, pomislile smo da bi upravo svojevrsna "fešta od knjiga" mogla zaintrigirati onu publiku koja ljeti traži više od redovnog programa ljetnog kina, tematskih manifestacija posvećenih lokalnoj gastronomiji ili nastupa bezbrojnih terasa bandova.

Kroz čitave ove godine istinski smo se trudile da ŠUŠUR! živi u slozi i komunikaciji sa lokalnom zajednicom čija je podrška svake godine sve izraženija - od infrastrukturne podrške samog Grada i lokalne Turističke zajednice, lokalnog kulturnog centra i hotelskog poduzeća, najvrijednija je podrška ona "pozadinska" poput redovne medijske podrške sjajne ženske ekipe Radija Korčule, folklornog društva Cecilija, Centra za kulturu Korčula, lokalnih ugostitelja, a od ove godine i lokalne knjižare "Kutak knjiga". Srastanje sa lokalnim kontekstom trudile smo se ostvarivati i u samom programu ŠUŠUR!-a jer je on neminovan za uspjeh jednog ovakvog projekta - od tematskih posveta otočkim temama poput fenomena insularnosti ili pojma galebaranja, preko uvrštavanja domaćih autora koje na taj način promoviramo kao relevantan dio šire regionalne književne scene, do uvođenja nastupa najmlađih korčulanskih autora u službeni program ŠUŠUR!-a čime se osnažuje i neka buduća scena i publika. 

Što se važnosti ŠUŠUR!-a za lokalnu zajednicu tiče, bez lažne skromnosti smatramo da smo uistinu ostvarile relevantan i kvalitetan projekt koji toj zajednici pruža puno više od dodatne sezonske kulturne ponude. Stavljanje Korčule na mapu regionalnih književnih festivala i literarnih susreta vidimo i kao "vraćanje duga" otoku koji je kroz mnoge godine i projekte poput Korčulanske škole bio sinonim za međunarodno relevantnu intelektualnu platformu. Mi same ŠUŠUR! pak vidimo kao osobni uspjeh jer je ostvaren nekako uvijek "mimo" ili "unatoč" idealnih uvjeta za stvaranje jednog festivala - nas pet smo živote profesionalno vezale za luke tisućama kilometara udaljene od otoka, većinu festivala odrađujemo isključivo volonterski, a smještanje festivala u srce ljeta najmanje koristi upravo nama jer evo, već tradicionalno žrtvujemo svoje godišnje odmore. Ali svakog ljeta, kad šušur oko ŠUŠUR!-a slegne i pristignu komentari svih sudionika festivala, nekako shvaćamo da nas činjenica da uspješno brojimo već šestu godinu u specifičnom kontekstu mjesta i aktualne kulturne situacije u Hrvatskoj obavezuje da nastavimo s ovom avanturom. 

KP: Svake godine festival se bavi određenom temom bliskom otoku, njegovim stanovnicima i posjetiteljima, uspostavljajući na taj način neposrednu komunikaciju između gostujućih autora i publike. Kakav je odnos festivala i domaćeg stanovništva, osjećaju li ga svojim te sudjeluju li u njegovoj realizaciji? U kulturnom smislu, čega najviše nedostaje u/na Korčuli, što lokalcima nedostaje?

Nevena Janković: ŠUŠUR! Fetival od riči upravo je proizvod sinergije koju čine njeni stanovnici, te sezonski "lokalci" i turisti. Metodologija iza Festivala je vrlo nepretenciozna. Kada kreiramo program, krenemo prvo od teme koja mora da ima određeno uporište u identitetu grada Korčule. U formi Festivala nastojimo da održimo "letnju lepršavost", praćenu sada već prepoznatljivim vizualom, demistifikujući time polje književnosti i predstavljajući ga kao nešto što pruža, podjednako, i zabavni i edukativni sadržaj svim generacijama. Za najmlađe organizujemo radionicu uz saradnju sa portalom Djeca.hr, u kojoj aktivno učestvuju mali Korčulani i njihovi "letnji" drugari, dok ih roditelji, bake i deke rado u taj deo programa uključuju. Ovim pristupom širimo polje delovanja prenoseći informacije o temi i gostima Festivala. Pred sam početak večernjeg književnog programa, kao uvod u temu, u saradnji sa Osnovnom školom u Korčuli, predstavljamo i mlade literarne talente, a između dva panela, za muzički intermeco, bude angažovana i neka od izuzetnih lokalnih klapa. 

Uz odabir regionalnih književnih imena, na ŠUŠUR!-u uvek predstavljamo i neke od lokalnih autora koji su već izgradili svoje književno ime, ali i one koji su tek na početku svoje književne karijere. ŠUŠUR! je sve više prihvaćen i lokalna zajednica ga vrlo rado prati. Imamo stalnu publiku među svim njenim generacijama. Sa druge strane, Korčulu tokom ŠUŠUR!-a poseti i veliki broj šireg kruga prijatelja iz regiona, koji prate književnu scenu i uz svoj odmor žele i određeni kulturni sadržaj. Lokalni rentijeri radosno dočekuju ŠUŠUR!, ali i njihove apartmanske goste. Tokom leta, u Korčuli je izuzetno bogat kulturan program, i za to su angažovane institucije Grada Korčule, posebno zaslužan za to je i Centar za kulturu, takođe i Gradska Knjižnica, Gradski muzej, te Turistička zajednica, ali i izuzetno vredne nezavisne inicijative koje daju alternativniju ponudu "tradicionalnim" sadržajima u polju savremene umetnosti i eksperimentalne muzike, poput Sive zone. 

ŠUŠUR! daje određenu vrstu dopune letnjeg programa, dovodeći goste iz regiona koji govore jezikom koji lokalna zajednica razume, te prevođenje nije potrebno. Na ovaj način se dodatno istakne fokus na lokalnu zajednicu, a ŠUŠUR! isprate građani, od najstarijih do najmlađih. Čini se da ovako bogata ponuda kvalitetnog sadržaja ističe Korčulu kao potencijal za otok kulture i da bi trebalo prepoznati njen doprinos na višem nivou, te kroz mnogo značajnija državna finansiranja omogućiti da se program, istom ili sličnom dinamikom, realizuje tokom čitave godine, jer Korčulani to zaslužuju.

KP: Nakon programa posvećenih putopisu i životu na otoku, fenomenologiji dalmatinskog galeba, poeziji, krimiću i ljubiću te fenomenu intelektualne migracije i nomadizma, ove je godine ŠUŠUR! posvećen "ženama-stijenama". Što vas je potaknulo na odabir teme?

Nataša Janković: Festival ŠUŠUR! od svog nastajanja nastoji da pronalazi svoju inspiraciju u specifičnom senzibilitetu otoka Korčule i njegovoj bogatoj društvenoj istoriji. Ovogodišnja tema, takođe, nimalo nije slučajna. Naime, Dalmacija iako naočigled veoma patrijarhalna sredina, u svom stubu zapravo je matrijarhat. Čitave porodice oslanjaju se, vekovima, na ženu, majku, koja neustrašivo dominira i okuplja oko sebe. Dakle, slogan "MEĐU žeNAMA" pripoveda o prećutkivanom, ali realnom "stanju stvari". Svakako aktuelna tema na čitavom postjugoslovenskom prostoru ponaša se na ovogodišnjem izdanju Festivala kao kod kuće. "Žene stene" ugrađene se u temelje grada Korčule i celog otoka, treba ih predstaviti i zahvaliti im se na istrajnost, tihom aktivizmu i delanju kroz vekove, koji nam je izgradilo stepenike po kojima se uspinjemo ka rodnoj ravnopravnosti i priznatosti. Prisutne u svim profesijama, stamene i otporne na kontinuirano potiskivanje u drugi red, one /mi/ nikako ne zanemaruju svoju tradicionalnu ulogu majke, sestre, supruge i, pre svega, ćerke. Verujemo da vrlo konkretnom tematizacijom ovogodišnjeg izdanja ŠUŠUR! -a, korčulanskog festivala od riči, sa regionalnom i rodno raznolikom listom gostiju, implementiramo i ideju da bi sve trebalo da krene od paterfamiliasa koji će svoje ćerke tretirati kao svemoguć pol, i dati im, takvim činom, vetar u leđa.  

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 04.08.2017

VEZANE VIJESTI

Društveni potencijali novih-starih prostora

Piše: Matija Mrakovčić
U gradu Korčuli, u ambijentu napuštene termoelektrane smještene uz trajektno pristanište Dominče održala se izvedba viteške igre moreške u suvremenoj interpretaciji.

Tajna povijest otoka

Piše: Vatroslav Miloš

Dostupni su prvi rezultati istraživanja u sklopu projekta Mapiranje kinematografije otoka Korčule u suradnji Sive)(zone i redatelja i kritičara Ivana Ramljaka.

Prvo digitalno otočko kino

Piše: Antonija Eremut
Digitalizacija kina u Korčuli pokazalo se kao integrativni faktor koji je privukao publiku ne samo na filmske projekcije.