Zatvoreni krug socijalne isključenosti | kulturpunkt

Zatvoreni krug socijalne isključenosti

Teži pristup obrazovanju i formalnim oblicima rada, kao i nepoznavanje romske kulture i tradicije razlozi su diskriminacije i socijalnog isključivanja Roma.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Ahmad/Flickr

Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji iz 2016. godine, koje je uz osam europskih zemalja po prvi put uključilo i podatke iz Hrvatske, zaključuje kako su "Romi u Europskoj uniji isključeni iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama". Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva, a Hrvatska također bilježi i najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 godina koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. Prema istom istraživanju, u Hrvatskoj se diskriminirano osjeća 50 posto ispitanika. 

Slične rezultate pokazalo je i nacionalno istraživanje pučke pravobraniteljice o diskriminaciji iz 2016. godine, gdje su ispitanici izrazili najveću socijalnu distancu upravo prema Romima. Tako 48 posto ispitanika smatra da "Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi", a 28 posto da bi "Romi odbili klijente u uslužnim djelatnostima". U ranijim izvješćima pravobraniteljica je također isticala problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom na to da život u njima otežava integraciju i doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove.

Slično je vidljivo i na lokalnim razinama kao što je, primjerice područje Međimurske županije. Maja Odrčić Mikulić, predsjednica Udruge Sfera koja često radi s Romima u Međimurju, kaže kako do diskriminacije dolazi zbog slabe obrazovanosti, neuključenosti u formalne oblike rada i specifičnog načina življenja. Nepovoljan socioekonomski položaj Roma uzrokovan je i duboko ukorijenjenim socijalnim problemima povezanim sa siromaštvom, a isprepleteni i međusobno uzročno-posljedično povezani, svi negativni faktori stvaraju zatvoreni krug socijalne isključenosti iz kojeg Romi ne mogu izaći bez podrške. Svakodnevne frustracije potaknute su i samim mjestom stanovanja koje je segregirano, ali i odnosom većinskog stanovništva koje je još i danas puno netolerancije i diskriminatornih stavova, ističe Odrčić Mikulić. Takvi se stavovi još više učvršćuju i zbog činjenice što Romi nemaju mogućnosti niti jednake životne šanse za obrazovanjem, a ono je prijeko potrebno kako bi se znali nositi s cijelim sustavom informatiziranog života i razumjeti određene aspekte društva kao što su primjerice zdravstveni ili mirovinski sustav.  

Udruga Sfera tijekom 2016. i 2017. godine s ACT Grupom surađivala je na projektu Učim volontirati u kojem su radili s djecom iz romskog naselja Kuršanec. Glavni cilj projekta bio je poticanje djece na aktivnost, odnosno oblik odgoja za aktivno građanstvo. "Prepoznali smo da je bitno da djeca budu uključena u aktivnosti u kojima daju i pomažu i u kojima su aktivni za razliku od pasivnih primatelja usluga institucija ili zajednice", ističe Margareta Mihalić iz ACT Grupe. Projekt se provodio u suradnji s Osnovnom školom Kuršanec, a okupljao je djecu nižih razreda osnovne škole, koja su kao dio svojih izvannastavnih aktivnosti posjetila dom za starije i nemoćne, čakovečki azil za nezbrinute pse te su učili o važnosti ekologije i čistog okoliša. 

U sklopu drugog dijela programa, Mladi za male, srednjoškolci iz Treće čakovečke srednje škole osmislili su volonterske aktivnosti koje su provodili s djecom iz Kuršanca. "Uključivanje mladih u projekt bilo je važno zbog smanjenja predrasuda jedne grupe prema drugoj", naglašava Mihalić. "Mlade smo doveli u romsko naselje, što većinsko stanovništvo uglavnom ne radi. I mladi i djeca su na te aktivnosti jako dobro reagirali", ističe. Kao rezultat ovih aktivnosti, nastala je dvojezična slikovnica na hrvatskom i bajaškom jeziku, a u njoj su prikazana iskustva djece koja su sudjelovala u projektu. "Osim za promociju volontiranja djece općenito, dvojezična slikovnica nam je bitna i za promociju romske kulture jer se pisana riječ na bajaškom rijetko može naći. Slikovnica će osim za uspomenu malim volonterima, biti podijeljena u osnovnim školama i vrtićima u Međimurskoj županiji kako bi mogla služiti kao nastavni materijal", ističe Mihalić. Publikacija se također besplatno može preuzeti s web adrese Volonterskog ureda Međimurja.

Posljednjih godina raste broj romskih učenika koji upisuju i završavaju srednju školu, kaže Odrčić Mikulić, što pokazuje da je najveći dio socijalnog uključivanja u rukama obrazovnog sektora. "To je dakako, još uvijek nedovoljno, te je potrebno istovremeno djelovati na sve dobne skupine zajedničkom mrežom svih relevantnih institucija s područja formalnog i neformalnog obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, zapošljavanja, pravosuđa i policije, ali i kulture i društvene participacije. Pritom je vrlo važno osigurati psihosocijalnu podršku svim članovima romske zajednice kako bi razvili unutarnju motivaciju i osjećaj vlastite vrijednosti što su i preduvjeti za samoostvarenje pojedinca", zaključuje Odrčić Mikulić, te dodaje kako je jednako tako potrebno educirati i u aktivnosti uključivati većinsko stanovništvo, budući da je nepoznavanje romske kulture i tradicije jedan od razloga njihovog socijalnog isključivanja. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 10.10.2017

VEZANE VIJESTI

Umjesto razvoja - regresija

Piše: Matija Mrakovčić
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dostavio nam je imena svih prijavljenih kandidata za izradu novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017-2022.

Žestoko protiv mržnje u javnom prostoru

Piše: Vatroslav Miloš

Na internetskoj stranici dostajemrznje.org mogu se prijaviti ispadi javne mržnje i netolerancije svih oblika.

Društvena pravda je središte interkulturnog obrazovanja

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Priručnik "za nastavnike i druge znatiželjnike" autorica Marije Bartulović i Barbare Kušević otvorio je novo poglavlje sveobuhvatnog obrazovanja za budućnost.