Zbogom Dolcu! | kulturpunkt

Zbogom Dolcu!

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti konačno se seli na novu adresu, H-objekt bivše tvornice Rikard Benčić u kojem će se program i prostor zajedno organski razvijati.

Piše: Martina Domladovac

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti seli se sa svoje trenutne adrese u ulici Dolac u novi prostor, H-objekt bivše tvornice Rikard Benčić. Radovi 1981. - 2017. Zdravka Milića, posljednja je izložba kojom se MMSU oprašta od starog prostora na drugom katu obnovljene zgrade bivše škole. U istoj zgradi smještena je i riječka Sveučilišna knjižnica, a iznajmljeni prostor već je dugo neadekvatan za široko postavljeno programsko djelovanje institucije. Također, zbog previše skučenog, galerijski organiziranog prostora, iako njegova zbirka obuhvaća više od osam tisuća umjetnina, muzej nikad nije bio u mogućnosti razviti i prezentirati stalni postav. 

Na adresi Dolac 1 MMSU djeluje još kao Galerija likovnih umjetnosti od 1956. godine. Nekoliko godina kasnije mijenja ime u Moderna galerija, a 1999. godine počinje djelovati kao Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zbog nedostatka prostora, javlja se potreba za boljim, adekvatnijim rješenjem, a potraga za novim prostorom pretvorila se u naizgled beskrajnu trakavicu. Prvotno je muzeju bila namijenjena T-građevina spomenutog kompleksa, za čiju prenamjenu je Grad Rijeka raspisao natječaj 2001. godine. Kasnije je taj projekt odbačen, a donesena je odluka da se osim MMSU-a, u kompleks presele i Gradska knjižnica i Muzej grada Rijeke, institucije koje su također prerasle svoje trenutne prostore. U takvoj kombinaciji MMSU je dodijeljen prostor H-zgrade, a proces prilagodbe muzejskim potrebama počeo je iznova. 

Zaštićeni industrijski kompleks u samom centru Rijeke prvotno je izgrađen kao rafinerija šećera, no polovicom 19. stoljeća u infrastrukturi propale rafinerije počinje proizvodnja duhana, te se kompleks proširuje historicističkom trokatnicom, takozvanim T-objektom. Paviljoni su međusobno bili spojeni aneksom pa su pritom tvorili tlocrtni oblik slova H, odakle dolazi naziv glavnog objekta. Tvornica prestaje s radom tijekom Drugoga svjetskog rata, a od 1945. do 1995. godine, u kompleksu djeluje Tvornica motora i traktora Rikard Benčić. Poratna tvornica ime je dobila po mladom riječkom ilegalcu koji je ustrijeljen kod Roča u Istri 1944 godine. Njegova bista koja se nalazila u dvorištu kompleksa, ukradena je i vjerojatno pretopljena, no ravnatelj muzeja, Slaven Tolj najavio je kako bi se u suradnji sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti mogao napraviti novi portret mladog antifašista. 

Rekonstrukcija H-zgrade za potrebe muzeja dio je projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, a osim preseljenja MMSU-a, uskoro bi trebalo početi uređenje preostalih zgrada u koje bi najkasnije 2020. godine trebali useliti i Muzej grada Rijeke, središnji odjel Gradske knjižnice te Dječja kuća. S budućom Dječjom kućom muzej je povezan željeznim mostom, a u njoj će se odvijati različite edukativne aktivnosti namijenjene najmlađoj publici. 

Muzej se useljava u prostor prema projektu arhitekta Dinka Peračića u minimalnom održivom stanju u kojem može započeti s radom, no postavljene su arhitektonske smjernice po kojima će se institucija razvijati u fazama, prema raspoloživim financijama i prema vlastitim potrebama. Tako će u prvoj fazi muzej zauzimati samo dio prizemlja i prvog kata jednog krila H-zgrade, u drugoj bi trebao koristiti cijeli taj prostor, a u sljedećim bi se fazama trebao proširiti i na gornje dvije etaže. Arhitektura je ponudila osnovu po kojoj će se svaka nova intervencija kojom se unapređuje prostor uklopiti u buduću cjelinu, a program i prostor zajedno će se organski razvijati. 

Obnova H-zgrade kompleksa Rikard Benčić predstavljena je, s rekonstrukcijom bivše tvornice Jedinstvo u Zagrebu i Doma mladih u Splitu, na prošlom Bijenalu arhitekture u Veneciji, čija je tema bila Izvješća s bojišnice. Autorski tim koji su osim Dinka Peračića činili i Miranda Veljačić, Emina Višnić i Slaven Tolj, predstavio je rad naslovljen To trebamo - to radimo, a aktualizirao je sadržajnu rekonstrukciju triju građevina koje bi trebale postati mjestom dinamičnih i intenzivnih društvenih interakcija. Metode i sredstava koji su razvijeni i korišteni na nezavisnoj kulturnoj sceni sada se koriste za jednu javnu instituciju. Time je napušteni prostor dobio novi život i uporabnu vrijednost, umjesto da ostaje u trajnom stanju čekanja. Istovremeno, muzej je izašao iz hibernacije i postao institucija u razvoju, u izgradnji i transformaciji. 

Prema najavi, program muzeja istovremeno će se razvijati u više smjerova i pokrivati više razina djelovanja, a neposredna uključenost i razvijanje participativnih projekata s korisnicima programa osnovna je smjernica rada i načelo djelovanja muzeja. Programom se, između ostalog, želi razbiti predrasude i nelagodu u percepciji suvremene umjetnosti, poticati umjetnička produkcija kao i kritičke diskurse o umjetnosti, kulturi, društvu i politici te otvoriti javni prostor za diskusiju, reakciju, poticanje razvoja i aktivno bavljenje suvremenom kulturom i umjetnošću.

Preseljenje će obilježiti otvorenje izložbe Tomislava Gotovca, Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte, 22. rujna. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 31.08.2017

VEZANE VIJESTI

Prva linija arhitekture

Piše: Martina Domladovac

Rad Dinka Peračića we need it - we do it / to trebamo - to radimo, predstavljat će Hrvatsku na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture.

To trebamo – to polako radimo

Piše: Ana-Maria Milčić
Želja umjetničkog direktora Venecijanskog bijenala bila je prikaz vitalnost arhitekture koja ima potencijal poboljšati kvalitetu života, a hrvatski tim je kao nišu odabrao kulturu.

VIDEO: Razgovor sa Slavenom Toljem

Razgovarala: Matija Mrakovčić
U video intervjuu sa Slavenom Toljem bavimo se njegovim umjetničkim i društvenim angažmanom.