Zeleni otpor | kulturpunkt

Zeleni otpor

Kroz teme hidroelektrana, golfa i energetske tranzicije Okolišni filmski festival pokazao je kako se lokalne zajednice odupiru korupciji i interesu kapitala koji uništava njihov okoliš.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Zelena akcija / FoE Croatia / Facebook

Od 4. do 6. svibnja održan je još jedan Okolišni filmski festival koji Zelena akcija organizira od 2014. godine. Glavna ideja festivala je baviti se aktualnim okolišnim problemima, ali i širim društvenim temama medijem filma. U potpunosti organiziran volonterski, festival je prvenstveno aktivistički te na takav način pristupa uvijek aktualnim temama koje obrađuje. Filmovi se tako biraju prema aktualnosti teme - često u nezavisnoj produkciji malih lokalnih, grass roots organizacija diljem svijeta - umjesto prema kvaliteti i veličini produkcije ili uloženim sredstvima. Zahvaljujući povezanosti Friends of the Earth mreže kojoj pripada i Zelena akcija, organizatori imaju pristup širokom rasponu upravo malih, nezavisnih filmova koje često dobivaju besplatno u dogovoru s autorima kojima je bitno da se njihovi filmovi što više prikazuju. Kroz teme klimatske i društvene pravde festival se proteklih godina bavio i pitanjima kao što su suvremeno izbjeglištvo ili trgovinski ugovori TTIP i CETA, ali i lokalnim i mikro temama kao što je primjerice devastacija parka na Savici u Zagrebu. Zbog izostanka financijske podrške, ove godine festival je organiziran s minimalnim sredstvima - polovično - zbog čega simbolično nosi ime 4½. Okolišni filmski festival, a održan je "kod kuće" u prostorima Zelene akcije.

Glavne točke ovogodišnjeg programa bile su pretjerana izgradnja termoelektrana na Balkanu, problemi koje izgradnja golf igrališta stvaraju lokalnoj zajednici i transformacija prema obnovljivim izvorima energije koja se promovira sloganom "Budućnost je obnovljiva". Prikazani filmovi, podijeljeni u nekoliko blokova, tako su pratili spomenute teme, a prikazali su borbe za očuvanje javnog zemljišta i pitke vode, riječnih eko sistema i održive energije na globalnoj razini, kao i u lokalnim zajednicama. Možda značajnije od filmskog programa, bile su tribine koje su pratile određene filmove. Primjerice, u sklopu filmova Čuvari rijeka i Plavo srce rijeka (Blue hart) održana je tribina Žile kucavice Balkana - Zaštita rijeka u Hrvatskoj i regiji na kojoj su Hrvoje Radovanović (Zelena akcija), Irma Popović Dujmović (WWF Adria) i Denis Frančišković (Eko Pan) dali pregled borbe protiv izgradnje hidroelektrana u Hrvatskoj. Rijeke su trenutno najugroženiji ekosustavi Balkana koji ima najočuvanije rijeke na području Europe. U izgradnji je, ili se planira izgradnja na tisuće hidroelektrana od kojih su mnoge u zaštićenim područjima, nacionalnim i parkovima prirode. 

Hidroelektrane se ubrajaju u sektor obnovljivih izvora energije zbog čega su još uvijek državno subvencionirane što stvara privid njihove isplativosti. Balkanske rijeke podobne su samo za hidroelektrane malog napona, no one su jednako štetne kao i velika postrojenja. Brane sprječavaju migraciju riba i utječu na riječne eko sustave, ali i zadržavaju sediment čiji nedostatak ima negativne posljedice na nizvodna područja. Uzvodno poplavljuju široka područja, ponekad i čitava naselja, no još važnije, emitiraju velike količine CO2 i metana čime nestaje i njihova glavna uloga ekološke održivosti. Film Plavo srce rijeka, u produkciji Patagonije (jedini plaćeni film na festivalu) bavi se upravo planiranom izgradnjom niza mikroelektrana na još netaknutim balkanskim rijekama, no u sjeni krupnih planova pejzaža, romantiziranih prikaza divljih rijeka i "egzotičnih" lokalnih starosjedioca, propušta objasniti tek ovlaš spomenuti interes kapitala i korupcije koja stoji iza svih investitorskih inicijativa. Na tribini je prezentirana Oxfordska studija koja je pokazala kako su hidroelektrane odličan paravan za korupciju - u 96 posto slučajeva bile su skuplje, a u 44 posto slučajeva izgradnja je trajala duže od inicijalnih planova. Zbog nemogućnosti točne procjene, troškovi se mogu beskonačno "napumpavati", a izgradnja postaje samoj sebi svrha. Istovremeno, lokalne zajednice koje imaju u najmanju ruku upitne koristi od takvih investicija, podnose najveći teret njihovih posljedica. Na kraju tribine zaključeno je kako nije moguće zaustaviti sve hidroelektrane, no njihovom planiranju treba pristupiti sustavno te isključivo uz odobrenje lokalnog stanovništva. 

Još jedno ekološko žarište predstavljaju golf tereni. Film Opasna igra (A Dangerous Game) Anthonyja Baxtera, nastavak je ranije uspješnice You've Been Trumped u kojem prikazuje borbu stanovnika malog škotskog mjesta protiv eksploatacijskih namjera novog, moćnog susjeda - Donalda Trumpa. Opasna igra donosi epilog škotske priče, ali i niz drugih sličnih borbi diljem svijeta, među kojima je i inicijativa Srđ je naš! Baxter pokazuje kako moćnici koriste golf kao izliku za izgradnju luksuznih odmarališta nauštrb lokalnih zajednica i njihovih prirodnih resursa. Izgradnja golf terena i njegovih popratih sadržaja na Srđu školski je primjer sprege kapitala i lokalne vlasti kakvi niču i u drugim dijelovima hrvatske, primjerice na Malom Lošinju. Obrazac implementacije projekta uvijek je isti i u pravilu se predstavlja kao inicijativa od javnog interesa, iako se radi o privatnoj investiciji.

Ekološke i moralne dileme o golf igralištima dugo su poznate: javne i obradive površine ograđuju se i koriste za luksuz i zabavu nekolicine pojedinaca, za navodnjavanje se koriste nepregledne količine pitke vode, a da bi trava ostala zelena i privlačna čitave godine tereni se tretiraju različitim pesticidima koji se, pogotovo na krškom terenu, ispiru u tlo i podzemne vode. Unatoč tome, u javnim raspravama izgradnja golf igrališta prikazuje se kao uvjet razvoja lokalnih sredina i elitnog turizma. Praksa je ipak pokazala da zbog raznih olakšica investitori uplaćuju minimalna porezna davanja, a obećani poslovi za lokalno stanovništvo svode se na najniže plaćene i izrabljivačke poslove. 

Borba protiv golf igrališta na tribini Osamnaesta rupa na svirali - zaštita javnih zemljišta od privatnog interesa uspoređena je sa zagrebačkom borbom za Cvjetni trg i Varšavsku ulicu, čiji se investicijski ciklus odvijao prema sličnom obrascu. Tomislav Domes iz Prava na grad pritom je naglasio kako bi u borbi protiv takvih investicija prvi cilj anti-kampanje trebao biti prozivanje vlasti koja je investiciju odobrila, umjesto, što je često slučaj - investitora. U javnosti se tako potencira sukob aktivista i investitora dok predstavnici vlasti ostaju po strani i sugeriraju svoju neutralnost. Izgradnja golf igrališta na Srđu na kraju je zaustavljena sudskim putem, no pravni postupci nastavili su se i dalje, a trenutni postupak koji se vodi protiv Zelene akcije, u slučaju nepovoljnog rezultata, mogao bi značiti i njeno konačno gašenje. 

Posljednji programski blok festivala i tribina Budućnost je obnovljiva - Kamo nakon ugljena, plina i nafte? bavila se već dobro poznatom raspravom o obnovljivim izvorima energije te mogućnostima najbezbolnije tranzicije na isključivo njihovo korištenje. Istaknuto je kako zadnjih godina drastično pada cijena obnovljivim izvorima energije i smatra se da će do 2020. godine biti konkurentni fosilnim gorivima. Unatoč tome HEP i dalje inzistira na fosilnim gorivima kao bazi našeg energetskog razvoja, pa je tako upravo u tijeku javna rasprava o izmjenama okolišne dozvole kako bi termoelektrana Plomin 1 mogla biti u pogonu dodatnih 15 do 20 godina. Osim činjenice da ne ispuštaju CO2 i time ne ugrožavaju očuvanje klimatskog sustava na do sada jedinom poznatom planetu na kojem je moguć život, pozitivan aspekt obnovljivih izvora je i mogućnost veće decentralizacije i time demokratizacije energije. Osim potpune tranzicije na obnovljive izvore energije, tranzicija vlasništva iz privatnog u javno i centralnog u lokalno upravljanje, glavni je cilj zelenih aktivista.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 09.05.2018

VEZANE VIJESTI

Stare teme na novi način

Piše: Martina Domladovac
Zelena akcija i Kulturtreger izdali su knjigu na temu klimatske fikcije koja na plastičan način pokazuje moguće scenarije budućnosti i poziva na rješavanje problema klimatskih promjena.

Borba za vodu počinje na konkretnoj česmi

Piše: Matija Mrakovčić
Javno dostupna besplatna pitka voda je komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te dio zagrebačke urbane tradicije.

Neznatni pomaci

Piše: Martina Domladovac
Sporazum potpisan u Parizu pokazao je najveće nedostatke globalne politike adresiranja klimatskih promjena.