Pad komunizma je više kulturni nego ideološki prekid. Stoga je potrebno preoblikovanje ponašanja, životnih standarda i percepcije "drugog". U ovom procesu olakšavanja te tranzicije i osiguravanja prostora za pomirenje, kulturne politike mogu djelovati kao posrednici. Projekt "Europa" može uspjeti samo ako se ovo pravilno shvati.
Izravni i neizravni učinci koje kulturne politike imaju na razvoj zapadnoeuropskih društava nakon Drugog svjetskog rata jedno je od pitanja s kojima se kulturna zajednica treba danas baviti. Stoga je pravi izazov pogledati načine na koje zemlje jugoistočne Europe pristupaju pitanju utjecaja kulturne politike na planove njihovih vlada i pokušati shvatiti koje tradicionalne, kao i koje nove instrumente koriste i zašto. Je li jugoistočna Europa pod utjecajem zapadnih modela, te ako jeste, u kojoj mjeri? Kako kulturna politika doprinosi oblikovanju novih demokracija?
Ovaj će članak pokušati ponuditi neke odgovore na ranija pitanja temeljeno na dalekosežnom i iznenađujućem iskustvu programa Policies for Culture (2000.-2004.), te na široj pozadini koju je ocrtalo istraživanje (za pokrivenost zemalja vidi www.policiesforculture.org).
Corina Şuteu je predsjednica udruženja ECUMEST, su-inicijator programa Strategije za kulturu i istraživačica na Institute de l'Homme et de la Technologie na Ecole Polytechnique, Sveučilište u Natesu (IHT/Nantes University), Francuska.
Članak je preuzet iz publikacije H. Weeda, C. Şuteu i C. Smithuijsen (ur.), The arts, politics and change. Participative cultural policy-making in South East Europe, European Cultural Foundation, ECUMEST Association, Boekmanstudies, Amsterdam, 2005.
© Corina Şuteu, sva prava pridržana
Prevela: Miljenka Buljević
