Umjetnički motiv Zlatka Kopljara u radu K13 arhitektonska je i simbolička dimenzija zgrade TEŽ-a (Tvornice električnih žarulja) koju stanovnici Zagreba i prolaznici pamte kao najveću "svjetleću skulpturu". Zgrada TEŽ-a jedinstven je industrijski pogon arhitekta Lavoslava Horvata, građen pedesetih godina prošlog stoljeća, koja u slici grada Zagreba ima posebno mjesto.

Na okruglom stolu, potaknutom umjetničkim istraživanjima Zlatka Kopljara, potaknut će se razgovor o tom arhitektonskom objektu i svim njegovim potencijalnim funkcijama u svrhu javnog osvještavanja, propitivanja i redefiniranja tog vrijednoga gradskog prostora. Kopljarova je namjera tim projektom pokrenuti javnost kako bi se zgrada sačuvala i "vratila" gradu u svojoj arhitektonsko-skulpturalnoj dimenziji.

U raspravi će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja. Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba autor i  voditelj projekta "Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive", dat će dati presjek uspješnih i ekonomski održivih primjera konverzije paleoindustrijskih objekata za javne svrhe. U tom će kontekstu zgradu TEŽ-a sagledati kao mogući landmark grada Zagreba. Vladimir Mattioni, urbanist i publicist, polazeći od pitanja o identitetu umjetničkog objekta, ukazat će na ritualnu podlogu koja pokreće poseban odnos umjetnika i djela. Maroje Mrduljaš, kritičar arhitekture i dizajna, s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, govorit će o modernizacijskoj i ideološkoj ulozi arhitekture pedesetih i šezdesetih godina u Hrvatskoj/socijalističkoj Jugoslaviji.  Jure Glasinović, Marko Sančanin i Antun Sevšek iz Platforme 9.81- Instituta za istraživanja u arhitekturi, prezentirat će vlastito čitanje lokacije te potencijale razvoja u nekoliko faza, od kojih je aktiviranje TEŽ-a reprogramiranjem i puštanjem različitih javnih tokova preduvjet za bilo kakav razvoj. Zrinka Paladino iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, iznijet će kratak historijat izgradnje tvorničkog sklopa TEŽ-a, popraćen arhivskom dokumentacijom i recentnim fotografijama današnjeg stanja. Naposljetku,  dr. sc. Andrej Uchytil s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, razmatrat će prostorne specifičnosti vertikale zagrebačke škole arhitekture i "digresiju" autorskog rukopisa Lavoslava Horvata.  Raspravu će moderirati Tihomir Milovac, kustos izložbe.