Abeceda nezavisne kulture | kulturpunkt
Ovo je online arhiv ideja i praksi nezavisne kulture od 90-ih do danas kojima je zajednička njihova aktivna uloga otpora prema postojećim društvenim okolnostima, nametnutim kao neupitnim vrijednostima. Arhiv je dio projekta "Abeceda nezavisne kulture" koji zajednički provode udruge Kurziv i Kulturtreger iz Zagreba, a projekt bilježi razvoj nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i to u online prostoru, na portalu Kulturpunkt.hr, i offline prostoru, na otvorenim razgovorima i u Centru za dokumentiranje nezavisne kulture. Više o projektu i Centru možete pročitati u rubrici O nama/Projekti.

Rastvaranje privida, poticanje promjena

Piše: Irena Bekić

Postavljajući pred sebe težak zadatak kritike hegemonijskih poredaka, društveno angažirana umjetnost devedesetih i dvijetisućitih provocira vlastite granice, dovodeći se i sama u pitanje.

Punk (ni)je samo muzika

Piše: Marko Strpić

Punk predstavlja fizički, kulturni i politički prostor unutar kojeg je dio jedne generacije mogao opstati unatoč svemu što se događalo u devedesetima.

Sloboda je imala cijenu

Piše: Luka Ostojić

Izumiranje tiskanih časopisa za kulturu dugujemo kulturnoj politici koja je ignoriranjem problema distribucije, cijene tiska i prekarnog rada kaznila njihovu neovisnost i kritičnost.

Kontinuitet diskontinuiteta

Piše: Davorka Begović

Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.

Umjetnost drugim sredstvima

Razgovarala: Martina Kontošić

S Darkom Šimičićem razgovarali smo o formalnim i neformalnim prostorima kulture, umjetnicima od kojih je učio te potencijalima arhivskih i kustoskih praksi.

Odgoj jedne scene i jedne generacije

Pišu: Dunja Kučinac i Nikola Mokrović

Fanzini su služili kao vezivno tkivo među ljudima, stvarali su prostor za komunikaciju pod vlastitim uvjetima i na taj način oblikovali jednu privremenu, raštrkanu zajednicu.

Umjetnost treba razvijati društvo

Razgovarala: Martina Kontošić

Kristina Leko govori o svom profesionalnom putu od 90-ih do danas, pristupu društvenim pitanjima, kao i motivima i metodologiji realizacije kompleksnih umjetničkih radova.

Nismo čekali red

Razgovarala: Martina Kontošić

S Brankom Stipančić razgovarali smo o njenim profesionalnim i osobnim iskustvima djelovanja na institucionalnoj i vaninstitucionalnoj kulturnoj sceni.

Od utopističkih snatrenja do mainstreama

Razgovarale: Ivana Pejić i Dunja Kučinac

S Eugenom Vukovićem iz Zelene akcije, jedne od najstarijih udruga u Hrvatskoj, razgovarali smo o njihovom doprinosu pokretu za zaštitu okoliša i utjecaju na razvoj aktivističkog djelovanja.

Za zdravlje demokracije

Razgovarale: Martina Domladovac i Dunja Kučinac

Razgovaramo s Jelenom Berković, izvršnom direktoricom Gonga, organizacije koja od svoje prve akcije promatranja izbora 1997. zagovara otvorene institucije i informirane i aktivne građane.

Suradnja i solidarnost su ključne

Razgovarale: Ivana Pejić i Dunja Kučinac

Razgovaramo sa Sarom Lalić, programskom voditeljicom Centra za mirovne studije, organizacije koja bilježi dvadeset godina neformalnog obrazovnog programa iz kojeg je nastala.

Aktivna izgradnja zajednice

Razgovarale: Martina Domladovac i Dunja Kučinac

Razgovaramo s Jelom Prgić Znikom, izvršnom direktoricom Volonterskog centra Zagreb, organizacije pokrenute 1996. godine kao inicijative građana u sklopu Antiratne kampanje.

Za umetnost i dalje treba da se borimo

Razgovarao: Lujo Parežanin

S teoretičarom i povjesničarom umjetnosti Branislavom Dimitrijevićem razgovarali smo promjenama u umjetničkom polju, kulturnoj politici, obrazovanju i nezavisnoj kulturi od 80-ih do danas.

O novim počecima i starim pitanjima

Piše: Ivana Slunjski

Suvremeni ples, neprestano se izgrađujući kao novum i u formativnom i estetičkom smislu, kao progresivna praksa odgovara suženoj definiciji nezavisne kao novonastajuće kulture.

Kako se kalio feminizam: od DRUG-ce žene do Građanke

Piše: Vesna Kesić

Jugoslavenske, a time i hrvatske ženske inicijative možemo smatrati inicijalnim jezgrom obnove civilnog društva koje na prostorima Balkana nije imalo ni dulju povijest, niti veću snagu.