Osamdesete su godine kada se pitanje zagrebačke alternativne scene likovnih umjetnosti postavlja ujedno i kao pitanje o mogućnostima njene samoorganizacije.

Razvoj autorskog dokumentarca u Hrvatskoj mnogo duguje temeljima usađenima duboko u alternativnu kulturu i nezavisnu kulturnu scenu devedesetih.

S kustosicama Galerije Miroslav Kraljević razgovaramo o utjecaju epidemioloških mjera i prirodnih nepogoda na održavanje programa u, po mnogočemu zahtjevnoj, 2020. godini.

O učincima mjera potpore tijekom pandemije na prostore nezavisne kulture i (ne)mogućnostima planiranja klupskih programa, razgovarali smo s Miljenkom Buljević iz zagrebačke Bookse.

O nošenju s izazovima pandemije, njenim ekonomskim posljedicama te još uvijek neizvjesnoj budućnosti prostora Galerije Nova razgovarali smo s članicama kustoskog kolektiva WHW.

S voditeljem Močvare Kornelom Šeperom razgovarali smo o uvjetima u kojima klub funkcionira za vrijeme pandemije te o tome kakva su očekivanja u budućem periodu.

S Marinom Sorelom i Eminom Hermann razgovarali smo o uvjetima u kojima, uslijed prirodnih nepogoda i zdravstvene krize, djeluje društveno-kulturni centar Šesnaestica.

Postavljajući pred sebe težak zadatak kritike hegemonijskih poredaka, društveno angažirana umjetnost devedesetih i dvijetisućitih provocira vlastite granice, dovodeći se i sama u pitanje.

O uvjetima u kojima prostor zagrebačke Medike funkcionira u jeku pandemije, a nakon razornog potresa i poplave, razgovarali smo sa Sanjom Burlović iz udruge AKC Attack.

Seriju razgovora o stanju prostora za nezavisnu kulturu u Zagrebu otvara Vesna Vuković, članica kustoskog kolektiva BLOK koji posljednje četiri godine na Trešnjevci upravlja prostorom Baze.

Punk predstavlja fizički, kulturni i politički prostor unutar kojeg je dio jedne generacije mogao opstati unatoč svemu što se događalo u devedesetima.

Izumiranje tiskanih časopisa za kulturu dugujemo kulturnoj politici koja je ignoriranjem problema distribucije, cijene tiska i prekarnog rada kaznila njihovu neovisnost i kritičnost.

Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.

S Darkom Šimičićem razgovarali smo o formalnim i neformalnim prostorima kulture, umjetnicima od kojih je učio te potencijalima arhivskih i kustoskih praksi.

Fanzini su služili kao vezivno tkivo među ljudima, stvarali su prostor za komunikaciju pod vlastitim uvjetima i na taj način oblikovali jednu privremenu, raštrkanu zajednicu.