Postavljajući pred sebe težak zadatak kritike hegemonijskih poredaka, društveno angažirana umjetnost devedesetih i dvijetisućitih provocira vlastite granice, dovodeći se i sama u pitanje.

Punk predstavlja fizički, kulturni i politički prostor unutar kojeg je dio jedne generacije mogao opstati unatoč svemu što se događalo u devedesetima.

Izumiranje tiskanih časopisa za kulturu dugujemo kulturnoj politici koja je ignoriranjem problema distribucije, cijene tiska i prekarnog rada kaznila njihovu neovisnost i kritičnost.

Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.

S Darkom Šimičićem razgovarali smo o formalnim i neformalnim prostorima kulture, umjetnicima od kojih je učio te potencijalima arhivskih i kustoskih praksi.

Fanzini su služili kao vezivno tkivo među ljudima, stvarali su prostor za komunikaciju pod vlastitim uvjetima i na taj način oblikovali jednu privremenu, raštrkanu zajednicu.

Kristina Leko govori o svom profesionalnom putu od 90-ih do danas, pristupu društvenim pitanjima, kao i motivima i metodologiji realizacije kompleksnih umjetničkih radova.

S Brankom Stipančić razgovarali smo o njenim profesionalnim i osobnim iskustvima djelovanja na institucionalnoj i vaninstitucionalnoj kulturnoj sceni.

S Eugenom Vukovićem iz Zelene akcije, jedne od najstarijih udruga u Hrvatskoj, razgovarali smo o njihovom doprinosu pokretu za zaštitu okoliša i utjecaju na razvoj aktivističkog djelovanja.

Razgovaramo s Jelenom Berković, izvršnom direktoricom Gonga, organizacije koja od svoje prve akcije promatranja izbora 1997. zagovara otvorene institucije i informirane i aktivne građane.

Razgovaramo sa Sarom Lalić, programskom voditeljicom Centra za mirovne studije, organizacije koja bilježi dvadeset godina neformalnog obrazovnog programa iz kojeg je nastala.

Razgovaramo s Jelom Prgić Znikom, izvršnom direktoricom Volonterskog centra Zagreb, organizacije pokrenute 1996. godine kao inicijative građana u sklopu Antiratne kampanje.

S teoretičarom i povjesničarom umjetnosti Branislavom Dimitrijevićem razgovarali smo promjenama u umjetničkom polju, kulturnoj politici, obrazovanju i nezavisnoj kulturi od 80-ih do danas.

Suvremeni ples, neprestano se izgrađujući kao novum i u formativnom i estetičkom smislu, kao progresivna praksa odgovara suženoj definiciji nezavisne kao novonastajuće kulture.

Jugoslavenske, a time i hrvatske ženske inicijative možemo smatrati inicijalnim jezgrom obnove civilnog društva koje na prostorima Balkana nije imalo ni dulju povijest, niti veću snagu.