Abeceda nezavisne kulture | kulturpunkt
Ovo je online arhiv ideja i praksi nezavisne kulture od 90-ih do danas kojima je zajednička njihova aktivna uloga otpora prema postojećim društvenim okolnostima, nametnutim kao neupitnim vrijednostima. Arhiv je dio projekta "Abeceda nezavisne kulture" koji zajednički provode udruge Kurziv i Kulturtreger iz Zagreba, a projekt bilježi razvoj nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj i to u online prostoru, na portalu Kulturpunkt.hr, i offline prostoru, na otvorenim razgovorima i u Centru za dokumentiranje nezavisne kulture. Više o projektu i Centru možete pročitati u rubrici O nama/Projekti.

Na istom prostoru, ispred vremena

Piše: Bojan Krištofić

Osamdesete su godine kada se pitanje zagrebačke alternativne scene likovnih umjetnosti postavlja ujedno i kao pitanje o mogućnostima njene samoorganizacije.

Širenje područja filma

Piše: Iva Rosandić

Razvoj autorskog dokumentarca u Hrvatskoj mnogo duguje temeljima usađenima duboko u alternativnu kulturu i nezavisnu kulturnu scenu devedesetih.

Publika je i dalje prisutna

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

S kustosicama Galerije Miroslav Kraljević razgovaramo o utjecaju epidemioloških mjera i prirodnih nepogoda na održavanje programa u, po mnogočemu zahtjevnoj, 2020. godini.

Budućnost je nepoznanica

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

O učincima mjera potpore tijekom pandemije na prostore nezavisne kulture i (ne)mogućnostima planiranja klupskih programa, razgovarali smo s Miljenkom Buljević iz zagrebačke Bookse.

Opstanak unatoč, a ne zahvaljujući kulturnoj politici

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

O nošenju s izazovima pandemije, njenim ekonomskim posljedicama te još uvijek neizvjesnoj budućnosti prostora Galerije Nova razgovarali smo s članicama kustoskog kolektiva WHW.

Prilagodba novom normalnom

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

S voditeljem Močvare Kornelom Šeperom razgovarali smo o uvjetima u kojima klub funkcionira za vrijeme pandemije te o tome kakva su očekivanja u budućem periodu.

Treba nam jasna i smislena strategija

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

S Marinom Sorelom i Eminom Hermann razgovarali smo o uvjetima u kojima, uslijed prirodnih nepogoda i zdravstvene krize, djeluje društveno-kulturni centar Šesnaestica.

Rastvaranje privida, poticanje promjena

Piše: Irena Bekić

Postavljajući pred sebe težak zadatak kritike hegemonijskih poredaka, društveno angažirana umjetnost devedesetih i dvijetisućitih provocira vlastite granice, dovodeći se i sama u pitanje.

Vrtimo se u začaranom krugu

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

O uvjetima u kojima prostor zagrebačke Medike funkcionira u jeku pandemije, a nakon razornog potresa i poplave, razgovarali smo sa Sanjom Burlović iz udruge AKC Attack.

Prostor usidren u zajednicu

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

Seriju razgovora o stanju prostora za nezavisnu kulturu u Zagrebu otvara Vesna Vuković, članica kustoskog kolektiva BLOK koji posljednje četiri godine na Trešnjevci upravlja prostorom Baze.

Punk (ni)je samo muzika

Piše: Marko Strpić

Punk predstavlja fizički, kulturni i politički prostor unutar kojeg je dio jedne generacije mogao opstati unatoč svemu što se događalo u devedesetima.

Sloboda je imala cijenu

Piše: Luka Ostojić

Izumiranje tiskanih časopisa za kulturu dugujemo kulturnoj politici koja je ignoriranjem problema distribucije, cijene tiska i prekarnog rada kaznila njihovu neovisnost i kritičnost.

Kontinuitet diskontinuiteta

Piše: Davorka Begović

Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.

Umjetnost drugim sredstvima

Razgovarala: Martina Kontošić

S Darkom Šimičićem razgovarali smo o formalnim i neformalnim prostorima kulture, umjetnicima od kojih je učio te potencijalima arhivskih i kustoskih praksi.

Odgoj jedne scene i jedne generacije

Pišu: Dunja Kučinac i Nikola Mokrović

Fanzini su služili kao vezivno tkivo među ljudima, stvarali su prostor za komunikaciju pod vlastitim uvjetima i na taj način oblikovali jednu privremenu, raštrkanu zajednicu.